Boris Debić: Sve što se događa u Silicijskoj dolini ima jak utjecaj na cijeli svijet!

Brojna ekipa, većinom developerska, okupila se jučer u prostorijama Bibliobara na susretu organizacije Google Developer Group Zagreb kako bi poslušala Borisa Debića, inženjera i Googleovog povjesničara. No, on nije govorio o Googleovim proizvodima ili novim alatima, niti Googleovoj prošlosti, nego o Silicijskoj dolini, odnosno, njenoj budućnosti i kakav će ona utjecaj imati na ostatak svijeta.

Kako kaže, znanje bez konteksta i informiranosti o kontekstu, nije recept uspjeha. Zbog toga je odabrao govoriti o Silicijskoj dolini, jer smatra da mnogi tamošnji događaji utječu na cijeli svijet, odnosno, želio je prisutnima dati uvid u kontekst, kako bi se lakše razumio razvoj događaja koji nas očekuju. Iznio je i neke od impresivnih podataka o Silicijskoj dolini. Ona je, dakako, puna novim tehnologijama. Tvrtke u njoj brzo nastaju, ali brzo i propadaju. Površina tamošnjih ureda zauzima 310 milijuna metara kvadratnog prostora. Na tom se prostoru nalazi milijun i dvjesto tisuća zaposlenih osoba. BDP Silicijske doline veći je od švicarskoga. Većina financiranja novih tehnologija događa se upravo tamo.

Ako ignorirate što se tamo događa ili propuštate priliku da budete dio cijele ekologije ili ste stvarno briljantni. No, ako mislite provesti vašu ideju bez ‘reality checka’, odnosno, onoga što se tamo događa, riskirate gubljenje dvije-tri godine na eventualne promašaje. Potrebno je gledati kontekst, jer je on izuzetno važan.

No, što će se događati u Silicijskoj dolini u idućih 20 godina, a što bi moglo utjecati na ostatak svijeta? Debić je izdvojio nekoliko stvari:

Financijski sektor napokon će prigrliti inovacije

S jedne strane imamo velike financijske institucije koje rade na zastarjele načine. S druge imamo mnoštvo malih tvrtki koje su to shvatile kao svoju prednost – sve ono što “veliki” ne rade, oni preuzimaju na sebe. Naveo je primjer Minta, putem kojega su se mogli na jednome mjestu vidjeti svi bankovni računi, ali i informacije koje financijskim institucijama možda i ne odgovaraju (razne naknade koje se možda i ne moraju plaćati), zbog čega se stvari počinju mijenjati.

Računala će postati pametnija i autonomnija

Ono što danas vidimo na području računalstva, rezultat je događaja iz šezdesetih i sedamdesetih, odnosno, pokušaja kreiranja umjetne inteligencije. U sljedećih dvadeset godina vidjet ćemo rast u tim područjima, pa ćemo imati sve prisutnije inovacije na kojima se već danas radi, poput samovozećih automobila. Dobar dio te tehnologije bit će korišten u vojnoj i obrambenoj industriji, a taj se dio ne može ignorirati u Silicijskoj dolini, jer mnoštvo tvrtki radi na tom području. Bit će potrebno pratiti i što se događa na području računalne sigurnosti, jer zbog sve veće prisutnosti računala u životima, postajemo i sve ugroženiji. Moglo bi biti i cyberratova, a istraživanja o tome se već sada provode.

Veliki podatci

Predviđa se srozavanje cijena hardvera, a samim time i srozavanje cijena data centara. Kako kaže Debić, tko prvi zagrabi u big data model, ozbiljno će narušiti konkurenciju. Sada je hardver skup, kao i struja koja je potrebna za održavanje. Vrijednost podataka je velika, jer može, između ostaloga, značajno povećavati prodaju. No, nije riječ samo o primjeni prema korisnicima, tu su i tvrtke koje će se baviti samim centrima – slaganje hardvera, programiranje… Procesi su tu poprilično drugačiji i zahtijevaju puno ljudi te još više znanja.

Pohranjivanje podataka

Flash memorije su pri svojim teorijskim limitima. Može ih se slagati, ali postoje indikacije da nastaju tehnologije koje će biti zamjena, a čim se to dogodi, utjecaj će biti velik.

“The Right Now Economy”

Ovdje je riječ o konvergenciji mobilnosti, infrastrukture u oblaku, društvenih mreža i velikih podataka. Ono što se ranije posjedovalo, moći će se može unajmiti na zahtjev, i to trenutačno. Što se skladištilo, može biti dostavljeno ili napravljeno gotovo odmah. Naveo je primjer 3D printera: Već postoji razvijeno slobodno tržište za oblike. Korisnici žele dizajn, ne proizvode. No, to vodi sa sobom i povećanje potreba za osobe koje se bave patentima i autorskim pravima, poput odvjetnika.

Personalizirano zdravstvo

Očekuje se rast ciljanih individualnih kombinacijskih terapija. Naime, danas se ista terapija koristi na većem broju pacijenata, iako se zna da neće na svima raditi. U budućnosti će se terapije moći personalizirati. Debić je kao primjer naveo cijenu prvog genomskog skena, koji je koštao milijardu dolara. Danas košta manje od tisuću dolara, a nudi vrijedne informacije vezane uz zdravlje i terapije.

Nova vrsta interakcije s računalima

Danas se 65 posto patenata odnosi na nekakav vid takve interakcije. Također, većina svađe oko patenata vrti se oko toga. Sam Google Glass je dobar primjer – riječ je o nosivom “računalu”, nudi proširenu stvarnost, manje je nametljiv… Takvih će proizvoda biti sve više u budućnosti.

Debić je naveo i neke od problema koje promjene nose sa sobom. Sve raste gotovo eksponencijalno, dok broj osoba koje se bave time, poput developera, raste gotovo linearno. Kako to premostiti? Naveo je nekoliko rješenja: Online edukacija, poticanje žena da se bave računalstvom (u Googleu žene čine 30 posto inženjera), kreiranje sustava koji će omogućivati programiranje, bez nužnog znanja programskih jezika te servisi za izgradnju i prilagodbu aplikacija.

Debić je dao i nekoliko savjeta za kraj:

U Googleu nas uvijek podsjećaju da ne rješavamo inkrementalne probleme, nego da sagledamo problem sa svih strana i riješite ga fundamentalno. Silicijska je dolina vrlo neklasična. Tamo su svi jednaki i svi su nagrađeni za trud. Ako razmišljate o vlastitoj kompaniji, razmišljajte o onakvoj u kakvoj biste željeli raditi. I takvom ju i napravite.