Combisovci tvrde: Big Data izlazi iz eksperimentalne faze; tržištu sada trebaju stručnjaci

Marko se slaže da Big Data možda više nije “nova riječ”, ali to ne znači da ne svjedočimo svakodnevnim inovacijama i novostima u tom području, dok Mladen pak tvrdi da je ponešto i pretjerana korištenost tog termina opravdana.

Razvojem tehnologije raste i količina podataka koja se generira, registrira i sprema u raznim sustavima. Big Data trenutačno ulazi u fazu u kojoj eksperimentalna rješenja i ideje počinju postajati pravi produkti u punom smislu te riječi te samim time dobivaju svoju poziciju i primjenu u praksi. Smatramo da smo na početku tog procesa, no on je definitivno započeo te svakim danom svjedočimo novim primjenama.

Veliki podatci, veliki stručnjaci

Druga zvučna riječ koja je našla svoje mjesto u našim rječnicima nakon Big Data jest – Data Scientist, osoba koja će se znati uhvatiti u koštac sa svom tom silom podataka i uspjeti izvući iz njih prave informacije. Marko vjeruje da će takve osobe lako naći posao u nadolazećem razdoblju, dok Mladen smatra da su oni samo jedan od kotačića u sustavu.

Multidisciplinarnost je vezana uz područje primjene Big Date te su sukladno tome potrebni i relevantni stručnjaci. Dakle, ako želimo, na primjer, napraviti neko rješenje temeljeno na Big Dati, a vezano je uz područje oglašavanja u turizmu, uz programere, Big Data scientiste te tehničko osoblje poput sistem inženjera, mrežnih inženjera i slično, ključno je imati i analitičare koji imaju i domenska znanja o samoj industriji za koju se rješenje kreira, dakle konkretno u ovom slučaju – osobe koje rade u turizmu i s turistima, one koji znaju identificirati ključne parametre i atribute na temelju kojih se mogu napraviti prediktivni algoritmi i slično.

IoT nije novi koncept, samo je dostupniji

Trend interneta stvari ili Internet od Things, svakodnevnih predmeta koji su povezani na internet te nam nude informacije, ali i prikupljaju podatke, daje cijeloj priči niz novih skupova podataka koje tvrtke mogu analizirati te koristiti u vlastite poslovne svrhe. No, kakva je situacija u Hrvatskoj? Svodi li se većina IoT inovacija u regiji na startupe koji razvijaju rješenja za strana tržišta? Marko se ne slaže:

IoT je još jedan jak buzzword koji je u proteklih nekoliko godina zaživio, ali kao koncept sam po sebi nije nov. No, ono što ga je izdiglo jest da je zbog razvoja tehnologije u proteklih nekoliko godina postao pristupačan gotovo svima. Kao sam koncept susretali smo se s njime još prije desetak godina kada su pojedine kompanije putem starih Circuit Switch GSM modema brzinom od 9,6 kbit/s upravljale i dohvaćale podatke s raznih udaljenih uređaja, poput plinomjera.

Takvi sustavi bili su poprilično skupi, nadovezuje se Mladen, te je know how bio dostupan samo uskom krugu eksperata koji su se bavili tom problematikom. Danas gotovo svatko tko ima malo interesa za tu temu može na eBayu za mali iznos kupiti senzore ili odgovarajuće uređaje te putem besplatnih alata napraviti svoj osobni sustav za primanje informacija o, primjerice, temperaturi u vikendici na moru, vlažnosti zraka, razini buke, fotografije web kamere koja nadgleda ulaz ili nešto slično tome.

Husky, Big Data platforma koju razvija Combis

Što se tiče primjene velikih podataka u svakodnevnom poslovanju, tu se svakako ističu telekomi jer posjeduju najveću količinu nestrukturiranih podataka. A benefite za poslovanje Mladen prikazuje kroz njihovo novo rješenje, Husky, koji će biti predstavljen na konferenciji:

Combis je razvio Big Data platformu Husky pomoću koje se prikupljaju i analiziraju podatci sa svih postojećih baznih stanica na cijelom teritoriju države, a zatim se ti podatci kombiniraju s podatcima o klijentima iz Customer relationship management (CRM) sustava operatera i stvara se analiza 4G ‘pokrivenosti’ postojećih baznih stanica te područja na kojima postoje potencijalni 4G korisnici kao i oni koji nemaju 4G ‘pokrivenost’.

Prezentacija ovih informacija vrlo je jednostavna – u formi heat mapa, dashboarda i izvještaja. Također, moguć je pregled ‘migracija’ potencijalnih korisnika po različitim vremenskim razdobljima – dnevno, tjedno ili mjesečno.

Marko dodaje kako uz Husky Big Data platformu i planeri mreže i marketinški odjel dobivaju efikasan alat koji im omogućava precizan uvid u postojeće stanje na terenu te buduće potrebe što im osigurava efikasnije planiranje te u konačnici brži povrat investicije. No, što je potrebno da bi cijela organizacija imala korist od Big Data, odnosno da bi se u potpunosti shvatile prednosti velikih podataka? Jednostavno – uspješni primjeri iz prakse, kaže naš sugovornik.

Iz dana u dan takvih je primjera sve više te se samim time situacija mijenja. Mi konkretno imamo puno situacija u kojima nam kolege koje nisu tehnički potkovani dolaze s izvanrednim prijedlozima i idejama vezanim uz primjenu Big Date. Takvi su trenuci zapravo i najvrjedniji, jer većinom rješavaju konkretne probleme ili izravno doprinose dodanoj vrijednosti korisnika.

Još Big Data priče u Šibeniku

Više o Big Data, platformi Husky i sličnim temama bit će riječi na devetoj Combis konferenciji, koja se održava u Šibeniku 24. i 25. rujna, a kojoj je Netokracija medijski pokrovitelj. Prijave za nju traju do 17. rujna, a sve informacije dostupne su na službenoj stranici događaja. Do konferencije, ostanite u tijeku putem društvenih mreža – posjetite Combisovu Facebook stranicu, Twitter profil na @Combis_hr ili Combis na LinkedInu.