Konferencija B4CLOUD službeno otvorena: Je li ured bez papira budućnost ili utopija?

Konferencija B4CLOUD službeno otvorena: Je li ured bez papira budućnost ili utopija?

Konferencija Business for Cloud jutros je službeno otvorena uvodnim predavanjima Mirele Šešerko iz Hrvatskoga telekoma, Jona Frode iz tvrtke Podio te Igora Vuksanovića, iz CPP-a. Podsjetimo, riječ je o konferenciji o modernom poslovanju, koje, kako se čini, sve više ide prema „oblacima“

Je li potpuno poslovanje u "oblaku" budućnost ili utopija? Odgovore pronalazimo na konferenciji B4CLOUD. (Fotografije: Fotosvijet)
Je li potpuno poslovanje u “oblaku” budućnost ili utopija? Odgovore pronalazimo na konferenciji B4CLOUD. (Fotografije: Fotosvijet)

Konferencija Business for Cloud jutros je službeno otvorena uvodnim predavanjima Mirele Šešerko iz Hrvatskoga telekoma, Jona Frode iz tvrtke Podio te Igora Vuksanovića, iz CPP-a. Podsjetimo, riječ je o konferenciji o modernom poslovanju, koje, kako se čini, sve više ide prema “oblacima”, a Netokracija, kao medijski partner, donijet će najzanimljivije trenutke s događaja.

Igor Vuksanović, CEO i osnivač jednog od vodećih poslovno-financijskih sustava u Hrvatskoj, CPP-a, ujedno i organizator ove konferencije, održao je zanimljivo predavanje na temu “Ured bez papira”. Kako je rekao, digitalno je svuda oko nas – ne samo u poslovanju, nego u svim aspektima života.

Gdje god se nalazimo, uvijek imamo informacije sa sobom u digitalnom obliku. Papir se sve manje uklapa u taj stil života.

Što bi se dogodilo da u potpunosti “uništimo” papir? Poslovali bismo bez papirnatih računa, ugovora, otpremnina putnih naloga… No, zbog tradicije i postojećih propisa to ne možemo učiniti u potpunosti.

Možemo digitalizirati određene informacije, jer papir ne mora biti nositelj informacija. Primjer je internetsko bankarstvo i uplatnice – ne postoji prepreka da takvo poslovanje ne  bude u potpunosti digitalno.

Idući je korak digitalizacija postojeće papirologije, odnosno, pretvaranje informacija zapisanih na papiru u digitalni oblik, uz obavezno zadržavanje originala. No, postavlja se pitanje – tko će to napraviti, preuzeti tu odgovornost, platiti troškove?

“Oblak” smanjuje vrijeme obrade podataka

Igor je na primjeru objasnio na koji se način računi danas razmjenjuju među poslovnim suradnicima – trenutno se jedan te isti račun tri puta “prepisuje”, a ukoliko se račun odmah nalazi u oblaku, proces se znatno skraćuje.

Što se tiče dokumentacije i njene obrade u računovodstvu u standardnom funkcioniranju ne može se prilagoditi onim razdobljima u mjesecu, neće se stići obraditi brzinom koja je predviđena, zbog čega dolazi do kašnjenja.

Igor Vuksanović objasnio je kako "cloud" smanjuje vrijeme obrade financijskih podataka.
Igor Vuksanović objasnio je kako “cloud” smanjuje vrijeme obrade financijskih podataka.

Korištenjem modernih tehnologija, clouda, to se može ubrzati, a brzina obrade podatake gotovo da se može odrađivati u realnom vremenu.

3 glavna “inputa” za digitalizaciju

  1. Ulazni dokumenti – još uvijek ih primamo u papirnatom obliku, i na to ne možemo puno utjecati. Igor je ovdje preporučio skeniranje – uz ručno, postoji i svojevrsna automatizacija, čime skenovi odmah završavaju u „oblaku“.
  2. Izlazni računi – treba ih automatski digitalizirati, ali ako koristimo vanjski računovodstveni ured, oni se ipak još uvijek prepisuju.
  3. Transakcije i izvodi iz banke te platni nalozi – danas su u potpunosti digitalizirani i rijetko se ručno upisuju.

Na upit sudionika, osvrnulo se i na zakonske prepreke za potpuno poslovanje u oblaku. No, Igor je napomenuo da se i tu vidi napredak – sve je manje točno propisanih obrazaca, bitna je evidencija, a njen oblik je sve fleksibilniji.

Igor je na kraju zaključio kako papir možda neće danas izaći iz upotrebe, ali svi oni koji planiraju poslovati na duže staze, trebaju već danas pokušati funkcionirati digitalno, jer je to budućnost. Kako kaže, tehnologija se iznimno brzo razvija, a uskoro bi sve moglo biti u cloudu – ignoriranje takvog razvoja događaja jednostavno nije smisleno.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Tvrtke i poslovanje

Znate li koristiti svoj “mozak izvan mozga”?

Proces u kojem naš mozak prati samog sebe i procjenjuje koliko mu dobro ide radimo svakodnevno, s više ili manje uspjeha. Riječ je o metakogniciji koja utječe na svaki aspekt našeg ponašanja - od definiranja životnih ciljeva i kako do njih doći do procjenjivanja vlastitih osjetila.

Digitalni marketing

“Želim samo logo za svoj brend” je kao naručivanje hrane bez soli i začina

U dinamičnom svijetu poslovanja, gdje nam se svakodnevno servira tona sadržaja i reklama i gdje se prvi dojam često stvara jednim pogledom – dobro osmišljen logotip izuzetno je važan. Međutim, put kroz brendiranje ide daleko izvan stvaranja logotipa.

Što ste propustili

Startupi

ZICER otvorio prijave za nove akceleracijske programe – startupe čeka preko 200.000 eura

Hrvatski startup hub ZICER otvorio je natječaje za akceleracijske programe kroz koje je na raspolaganju 200.000 eura bespovratnih novčanih sredstava i in-kind potpora od 18.000 eura.

Intervju

Umjetna inteligencija ima razorni potencijal, treba je zauzdati etikom, kaže poznati futurolog

Digitalna transformacija je i kulturološka promjena, koja traži stalno izazivanje statusa quo, eksperimentiranje i prihvaćanje neuspjeha.

Društvene mreže

Saga ReeseTeese pokazala je da TikTok postaje novi reality TV

Od 15-sekundnih plesnih videa do osobne drame ispričane kroz 500 minuta nastavaka snimljenih usput: analiziramo zašto sadržaj na TikToku postaje sve sličniji televizijskim emisijama i zašto je sve češće početna točka na putu do slave i ugovora s Netflixom.

Intervju

10 godina Marketing Meet Upa: Ilija Brajković prisjeća se kako je sve počelo

Tko bi rekao da je Marketing Meetup počeo s desetak sudionika u pivnici, a sada broji skoro 6000 članova.

Karijere

Učenice su dobre u STEM-u, ali ih ne zanima karijera u programiranju

Iako tijekom školovanja raste interes za STEM zanimanjima među oba spola, postoje značajne rodne razlike u odabirima. Područja informatike i računarstva snažno su obilježena stereotipima i poslovi u ovom području i dalje djevojkama nisu dovoljno interesantni

Intervju

Što donosi studij primijenjene kognitivne znanosti koji je spojio snage FER-a i Filozofskog?

Do prije samo nekoliko godina suradnja FER-a i zagrebačkog Filozofskog fakulteta smatrala bi se  protuprirodnim činom, a danas zajednički izvode studij za kojim vlada ogroman interes.