Otpušteni programeri iz "big techa" završit će u Hrvatskoj: Apis IT planira ih zaposliti 1800

Otpušteni programeri iz “big techa” završit će u Hrvatskoj: Apis IT planira ih zaposliti 1800

Hrvatska želi “uvesti” i zaposliti otpuštene programere i ostale tehnološke stručnjake iz Googlea, Facebooka, Microsofta i Twittera kao digitalne nomade za potrebe novog projekta daljnje digitalizacije javne uprave na kojemu radi Apis IT.

Kad nekom smrkne, drugom svane, tako bi se mogao opisati novi moment u situaciji s dijelom otpuštenih radnika iz velikih tehnoloških tvrtki. Naime, Apis IT danas je izašao s priopćenjem kako u naredne tri godine planira zaposliti 1800 osoba, s fokusom na stručnjake koji su posljednjih mjeseci dobili otkaze iz velikih tehnoloških tvrtki. Novi kadar prijeko je potreban u svrhu inicijacije četvrte faze digitalizacije javne uprave kodnog imena “Nova nada” iliti New Hope.

Potencijalne birokratske prepreke

Do natječaja može se doći QR kodom.

S obzirom na to da je APIS d.o.o., odnosno Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama, u vlasništvu države i Grada, raspisan je i službeni natječaj za nove zaposlenike. Uvjeti su specifični, u oglasu APIS IT traži “kreativne i motivirane osobe zainteresirane za rad u tvrtki u kojoj zainteresirani mogu postati dio tima koji svojim predanim radom i znanjem mijenjaju način funkcioniranja države i olakšavaju život građanima.”

Najviše se traži zaposlenih za poziciju Razvojni inženjer 1, u različitim područjima, a osim ekspertize iz područja rada, komunikacijskih i organizacijskih vještina te timskog rada, potrebno je imati SSS s 5 godina radnog iskustva, VŠS s mininalno tri godine radnog iskustva ili VSS s minimalno 2 godine radnog iskustva. Hoće li u ovom slučaju stranci morati nostrificirati svoje diplome da bi udovoljili uvjetima natječaja, nije poznato, kao ni informacija mogu li uopće zainteresirani pročitati detalje o natječaju, jer su oglasi pisani isključivo hrvatskim jezikom, sukladno Zakonu o hrvatskom jeziku.

Subvencija države za plaće, smještaj osigurava Grad Zagreb

Kada i ako se zaposle u APIS IT-ju, država će subvencionirati plaće stručnjaka, a Grad Zagreb je, iako je donedavno bio spreman Vladi prodati svoj udio u spomenutoj tvrtki, odlučio aktivnije shvatiti svoju ulogu suvlasnika i preuzeti na sebe i ulogu domaćina novim građanima. U izjavi poslanoj medijima stoji:

Kako smo s projektom Novi Jelkovec stekli potrebno iskustvo za plansku izgradnju većeg naselja sa svim popratnim sadržajem, Zagrebački holding, odnosno Podružnica Stanogradnja, odlučio je skupiti eksperte i ekspertizu za brzu gradnju kako bismo što prije mogli poželjeti dobrodošlicu novim sugrađanima.

Lokacija novog naselja za digitalne nomade bit će upravo pored Novog Jelkovca. Kako doznajemo, da bi se riješio problem brze izgradnje zgrada na spomenutoj lokaciji, morala se skinuti poprilična prašina s planova i nacrta nastalih još pedesetih i šezdesetih godina prošloga stoljeća. Neki već pogađaju, riječ je o kultnim “limenkama”, montažnim zgradama koje su podignute u kratkim rokovima većinom nakon poplave u Zagrebu.

Tada ih gradila tvrtka Jugomont, a ovaj projekt preuzet će Industrogradnja, pravni nasljednik Jugomonta, i vratiti praksu masovne punomontažne stambene izgradnje. Industrogradnja će imati velik izazov pred sobom jer je Jugomont zgrade s 47 stanova dovršavao i useljavao u roku od 90 do 95 dana, a navodno se taj rok sada pokušava povećati na minimalno 90 do 95 radnih dana.

Jedan od prvih zadataka novih sugrađana bit će izrada zajedničke web stranice Nju i Novog Jelkovca.

Originalne zgrade koje je gradio Jugomont zvale su se JU–61, a ponešto modernizirani tip zgrada koje će graditi Industrogradnja zvat će se Novi JU–61 ili skraćeno NJU–61. U skladu je to s imenom naselja koje će se nalaziti pored Novog Jelkovca, u čijoj je izgradnji također sudjelovao Grad Zagreb, a koje će se zvati Nju Jelkovec. Na naš upit hoće li ljudima, posebice poštarima, biti zbunjujuće to što se dva naselja zovu praktički isto, do zaključenja teksta nismo dobili odgovor.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.