Što je potrebno za kreiranje poduzetničkog sustava – strast, povjerenje ili nešto treće?

Nakon pozdravnih govora, prvi je nastupio Tobias Stone, osnivač berlinskog EyeFocus Acceleratora, kojega smo prije nekoliko dana predstavili na Netokraciji. Kako bi posjetiteljima uopće objasnio što je zapravo akcelerator, morao je zapravo proći kroz ono što on nije. Akcelerator nije inkubator, odnosno zgrada s niskim troškovima, niti je konzultantska usluga, s obzirom na to da su savjeti besplatni, kao ni čista investicija ili grant jer uključuje mentorstvo. Za razvoj zajednice i startupa nije samo po sebi dovoljno imati akcelerator, već on mora biti dio ekosustava. Tobias je ponovio ono što je prije nekoliko mjeseci rekao i u Sarajevu, a to je da jedan lokalni poduzetnički ekosustav čine akceleratori, startupi, investitori, mentori, ali i vlada, fakulteti, odnosno sveučilišta, tvrtke i mediji. Svi oni moraju djelovati sinergijski kako bi se jedno društvo razvijalo i napredovalo.

Završetak Tobyjevog predavanja bio je dobar uvod Beli Ikotiću, tajniku udruge Osijek Software City,  koji je govorio o načinu izgradnje ekosustava u Osijeku. Volonterskim pristupom provodi se nekoliko projekata (Software Startup Academy, Hackathon, OSC predstavlja, Srednjoškolci, IT nije samo programiranje) te se također sudjeluje kao partner na mnogim konferencijama i događajima. Unazad dvije godine, od kada Udruga djeluje, zapošljavanje u IT sektoru u Osječko-baranjskoj županiji povećano je za 30%, dok je izvoz softvera u povećan za čak 460%!

Budite strastveni prema onome što radite!

Svakako je najzanimljivija bila panel rasprava ‘Doing tech between Silicon Valley and Europe’ na kojoj su sudjelovali Tobias Stone, Leslie Hitchcock (TechCrunch) i Matija Kopić (Farmeron). Riječ koja se najčešće mogla čuti tijekom rasprave koja je trajala čitavih sat vremena bila je – strast. Zaključak je da ljudi u Silicijskoj dolini, za razliku od nas, imaju veliku strast prema onome što rade te jednako tako i veliko povjerenje jedni prema drugima kada pričaju o svojim idejama i planovima.

Također, Leslie i Matija složili su se da je edukacija ključan element za razvoj, uz napomenu je da samo programiranje vještina koja se za nekoliko mjeseci može naučiti te je zapravo potrebno usmjeriti snage da djeca (osnovnoškolci, srednjoškolci) otvore svoje umove. Otvorenost prema drugima nekoliko je puta spomenuo i Tobias, navodeći to kao jednu od glavnih razlika između Silicijske doline i Europe. Tamo nikoga ne zanima odakle si, koje si boje kože, vjere, već samo jesi li dobar u onome što radiš ili ne! S obzirom da edukacijski sustav ne prati promjene koje se događaju u svijetu, posebice vezane uz startupe i IT, savjet sudionika panela bio je da čitaju što više o tome na internetu. Raspravu o edukaciji Matija je završio rečenicom:

U ovom trenutku moramo posaditi sjeme i očekivati rezultate za 10 do 20 godina.

Kako to radi Impact Hub?

Nakon panela (i ručka) konferencija se nastavila u dva dijela – za poduzetnike, u kojemu su mogli saznati o mogućnostima natječaja, fondova i različitih programa te načinu njihova iskorištavanja, te za potporne institucije, odnosno sve one koji žele na svom području pripremiti i provesti takve programe. No, iz kojeg god područja dolazili definitivno je bilo teško odlučiti se kojem dijelu programa prisustvovati. Dok se Hermes Arriaga, osnivač zagrebačkog Impact Huba i Meksikanac koji je zbog ljubavi završio u Hrvatskoj, trudio prenijeti slušateljima što je to zapravo Hub te kako su oni kreirali svoja četiri programa prema fazama razvoja (Social Impact Awards 2015, WISE, Inkubator, Investment Ready Program), s druge je strane u dijelu programa za poduzetnike Ana Pavičić Kaselj zajedno s Renatom Vrebcem (HAMAG-BICRO) govorila o Horizonu 2020 i natječajima za male i srednje poduzetnike.

Zanimljiva je svakako bila i Hermesova usporedba o načinu, odnosno principima poslovanja koji je uobičajen u Hrvatskoj i s druge strane u svijetu te različitim programima kao što je njegov Hub Zagreb, u kojemu je smještena i Netokracija. Naime, Hub Zagreb potiče razmišljanje po lean startup principu prema kojemu prvo testiraš svoju ideju, nađeš kvalitetne ljude, a tek onda otvaraš legalnu formu poduzeća, dok je iznenađen kako u Hrvatskoj ljudi rade obrnuto.

Na prvom danu konferencije svoje je znanje i iskustvo podijelilo još nekoliko predavača (Srđan Kovačević, Goran Jeras, Dijana Bezjak, Vedran Đidara, Vladimir Trkulja), dok se drugi dan u Poduzetničkom inkubatoru BIOS raspravljalo jesi li svi ovi programi i institucije zapravo konkurencija ili mogu djelovati sinergijski na razvoj poduzetništva.

No, naš zaključak zapravo se poklapa s razmišljanjem koji je iznio Ivo Špigel, a koji smatra da je velika vrijednost svih ovih programa za (buduće) poduzetnike, koji su ujedno i nosioci gospodarskog razvoja, što pored sebe imate ljude koji prolaze isto što i vi. Svi koji su pokušali ili pokrenuli vlastiti startup ovo itekako razumiju.