Osnivači IN2 i Moj Posao: Novac ne smije biti cilj, on samo pokazuje koliko ste uspješni

Osnivači IN2 i Moj Posao: Novac ne smije biti cilj, on samo pokazuje koliko ste uspješni

Ono što je Jerry Colonna govorio u svom predavanju u globalnom smislu na Fail Conference, kasnije su toga dana domaći poduzetnici primijenili u lokalnom smislu. Tako su Nenad Bakić i Ante Mandić, uz potporu Hrvoja Bujasa i Luke Abrusa, podijelili priče o svom poduzetničkom iskustvu, uspjesima i neuspješnim potezima, iako i oni, u većini slučajeva, neke lošije poslovne odluke ili gubitak novca zapravo ne smatraju neuspjesima.

Nenad Bakić i Ante Mandić održali su sinoć zanimljiva predavanja u sklopu Fail Conferencea.
Nenad Bakić i Ante Mandić održali su sinoć zanimljiva predavanja u sklopu Fail Conferencea.

Ono što je Jerry Colonna govorio u svom predavanju u globalnom smislu na Fail Conference, kasnije su toga dana domaći poduzetnici primijenili u lokalnom smislu. Tako su Nenad Bakić i Ante Mandić, uz potporu Hrvoja Bujasa i Luke Abrusa, podijelili priče o svom poduzetničkom iskustvu, uspjesima i neuspješnim potezima, iako i oni, u većini slučajeva, neke lošije poslovne odluke ili gubitak novca zapravo ne smatraju neuspjesima.

Ante Mandić, predsjednik uprave i vlasnik IN2, koja danas ima više od 400 zaposlenih, a posluje u šest država regije te uspješno konkurira europskim i svjetskim IT gigantima, tvrtku je pokrenuo iz nužde, kako je mnogima već poznato, prije više od 20 godina. Po zanimanju je bazno-nuklearni fizičar, a prije koraka u poduzetništvo radio je kao vojni savjetnik i predavač. Nakon što je ostao bez posla, s 37 godina postao je ono što se zvalo “poduzetnik očajnik”, jer je u to vrijeme bilo lako i jeftino osnovati tvrtku. Tada nije bilo niti velike vizije, niti planova, nego se radilo najbolje što se moglo. S obzirom na sve tadašnje promjene, nije niti imalo smisla puno planirati, jer su uspijevali opstati oni koji su mogli brzo reagirati na promjene.

Tada je posjedovanje faks uređaja bio vrhunac poduzetništva. Nije bilo interneta, mobilnih uređaja, a tek su se nakon 1995. te stvari počele pojavljivati. Danas ne znam kako smo uopće mogli tada poslovati, ali, eto, moglo se.

Poslovanje po rubu stvara kompetitivnu prednost

Na upit kada je došla prva kriza, bilo osobna, bilo poslovna, Mandić je odgovorio da se u takvoj vrsti posla uvijek poslovalo “po rubu”. Čak kada sve nekoliko mjeseci funkcionira normalno, pojavljuje se briga je li riječ o zatišju pred buru. No, samim time što se ovdje naviklo na takvo poslovanje, to stvara kompetitivnu prednost nad konkurencijom. Kako kaže, dobro je da na početku ne znate ništa – možete se posvetiti poslu. Što više znate, imate više stvari za brigu. Da je znao tada ono što sada zna, ne bi nikada napravio posao, priznaje.

Kad stvari ne idu dobro radi se sve paralelno – pokušavate riješiti tekući problem, ali istodobno morate gledati i unaprijed. Privatni život svakako pati. Ne može se raditi od 8 do 16 i stvarati posao.

Dao je nekoliko savjeta mlađim poduzetnicima, čije tvrtke imaju tendenciju brzog rasta. Moraju biti svjesni da se rastom mijenjaju pristup i filozofija tvrtke. Gubi se bliskost i neke druge lijepe stvari – mora se moći sačuvati kultura tvrtke, a moraju je nužno da se prihvate i neki od principa korporacija. Dao je i nekoliko savjeta za početnike – da ne postavljaju prevelike ciljeve, ali i da paze na kvalitetu. Primjerice, ako se bavite softverom, bavite se prvenstveno ljudima, jer na kraju, softver stvaraju – ljudi.

Novac ne smije biti cilj. On samo pokazuje koliko ste uspješni. Dobro radite, a novac će pokazati koliko ste dobri u tome.

Nenad Bakić: Najveći je rizik ne preuzimati rizik

Drugi dio bio je posvećen Nenadu Bakiću, financijskom stručnjaku i poduzetniku. Javnosti je najpoznatiji po osnivanju portala za zapošljavanje Moj Posao, čiji je udio prodao medijskom divu Daily Mailu, ali sada je vlasnik nekolicine tvrtki koje se bave ljudskim potencijalima i privremenim zapošljavanjem. Jedan je od najvećih ulagača u Zagrebačkoj burzi, a cijela je priča počela još kada je, kako kaže, pokušavao biti matematičar. Oduvijek je imao crtu komercijalizacije u sebi, a kada je dobio određeno nasljedstvo, koje se polako počelo topiti, uz pomoć interneta se počeo baviti ulaganjima i financijama.

Bakić
Bakić kaže da je imao 12 poslovnih poduhvata, a pola ih je bilo neuspješno. Sve akvizicije smatra također neuspješnima. Ipak, ne žali za time.

Osvrnuo se na portal Moj Posao, koji je prvenstveno trebao postati financijski portal, ali mu je predloženo nešto jednostavnije, za početak. To je sve bilo krajem devedesetih, kada je htio ostvariti monopol u zapošljavanju na tržištu. Jedan od  razloga za prodaju je bilo i oslabljeno zdravstveno stanje. Sve je poslove, pa tako i ovaj, vodio kao da su za prodaju, iako mu fokus nije bio novac. Što znači, kao da su za prodaju? Primjerice, da sutra prestane raditi, tvrtka može nastaviti lako bez njega. Zbog toga je bilo jednostavno predati Moj Posao novome vlasniku.

Nema žaljenja za neuspjesima

Bakić je bio poprilično otvoren oko neuspjeha. Imao je 12 poslovnih poduhvata, pola ih je bilo neuspješno. Također, smatra da su sve akvizicije koje je napravio bile loše. Istodobno, nije mu nije žao niti jednog neuspjeha.

U tradicijskoj ekonomiji su najveća vrijednost tržišta, stoga je to nešto u što sam dosta ulagao.

Kad je govorio o tržištima (marketplace), spomenuo je kako je predvidio da će društvene mreže biti velike, stoga je odlučio napraviti softver povezan s tom pretpostavkom te kupio nekoliko firmi koji su ga ugrožavale. Htio je napraviti mrežu poslovne korisnike, kupovao je sve, misleći da je u utrci s vremenom. Mnogo novca je potrošio, ali nije predvidio da će Faceboook postati dominantna društvena mreža koja će zasjeniti ostale.

Možeš imati jako pametnu okladu, pa izgubiti na tome.

Govoreći o lošim investicijama, rekao je onu staru frazu – najveći je rizik uopće ne preuzimati rizik. Dodao je i ono na što se Jerry Colonna osvrnuo: U Hrvatskoj je sramota uspjeti, a kamoli ne uspjeti.

Bakić se, kako kaže, sada želi “riješiti” poslova koji ga opterećuju, posvetiti se obitelji, kao i svom blogu.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.