Okrugli stol na Advanced Technology Days: Aplikacije uskoro nećemo percepirati kao aplikacije
Na drugom i posljednjem danu Microsoftove konferencije Advanced Technology Days, održan je okrugli stol pod nazivom "Budućnost aplikacija". U raspravi o tome što možemo očekivati u razvoju aplikacija i o važnosti cloud tehnologije za iste sudjelovali su Matej Špoler, Domagoj Pavlešić, Bruno Kovačević, Luka Gospodnetić i Tomislav Tipurić.

Na drugom i posljednjem danu Microsoftove konferencije Advanced Technology Days, održan je okrugli stol pod nazivom “Budućnost aplikacija”. U raspravi o tome što možemo očekivati u razvoju aplikacija i o važnosti cloud tehnologije za iste sudjelovali su Matej Špoler, Domagoj Pavlešić, Bruno Kovačević, Luka Gospodnetić i Tomislav Tipurić.
Raspravu je započeo Infinumov Matej Špoler, opisujući trenutne trendove u mobilnim aplikacijama: naglasak sve više stavlja na Android uređaje, koji oduzimaju ponešto od popularnosti iOS sustava, a Windows Phone prema njegovim je riječima zacementiran na trećem mjestu i u posljednjih godinu dana nije doživio značajan pomak. Generalno, aplikacije koje klijenti žele sve su kompleksnije, no rad krajnjeg korisnika na njima sve je jednostavniji.
Različiti klijenti imaju i različite potrebe, objašnjava Špoler, jer neki imaju svoj backend na koji žele da se aplikacija spaja, neki su svjesni da im nje on potreban, a neki ne znaju ni što je to. Ovi potonji obično trebaju najjednostavniji backend koji nije problem niti velika stavka u njihovom budžetu, no kada je riječ o spajanju na postojeći, znaju se javiti komplikacije jer on nije podoban za mobile ili je zastario i nedovoljno nadograđivan.
Debeli klijenti izumiru
Luka Gospodnetić iz IN2 primijetio je kako su veliki sustavi i dalje koncipirani na nemobilnim platformama. Iako se teži da budu mobilniji, taj modalitet još uvijek nije toliko popularan kao kod je riječ o manjim aplikacijama i sustavima, a nije ni toliki naglasak na cloud tehnologijama. Još uvijek postoji određena doza skepse kad je riječ o oblaku, a i veći je naglasak na webu, nego nativnim aplikacijama. Iako su desktop aplikacije u opadanju, generalni je konsenzus bio da ih mobilne aplikacije nikada neće u potpunosti istisnuti.
U velikoj seobi na cloud, Microsoft Azure ipak ponešto zaostaje, no to se objašnjavalo time da je većina Microsoftovih korisnika spada u kategoriju poslovnih korisnika, koji nisu toliko brzi na promjenama i koji imaju zadrške kada je riječ o sigurnosti i novim tehnologijama. Riječ je uglavnom o tvrtkama koje kao rješenje biraju debele klijente, no ta opcija polako izumire.
Domagoj Pavlešić objasnio je kako nove tehnologije omogućavaju da se stvari koje su prije bile moguće samo u debelim klijentima rade mnogo jednostavnije. No ipak, želi li se napraviti sveobuhvatno, ultimativno web rješenje, problemi su neizbježni. Upravo će zato nativne aplikacije uvijek biti kolovođe, a web će trčati za njima i pokušavati ih uhvatiti trendove, slikovito je objasnio Pavlešić.
Hibridna rješenja kao međukorak u prelasku na cloud
Problem nepovjerenja prema cloud tehnologijama uglavnom leži u strahu od izlaganju povjerljivih podataka i pohranjivanju izvan “sigurnih” vlastitih servera. Tvrtke treba osvijestiti da se podaci stavljeni u cloud ne dijele i da su osigurani. Kako bi se ublažio prijelaz, razvijaju se hibridna rješenja gdje se dio podataka pohranjuje u cloudu, dok se povjerljivi podaci i dalje čuvaju na serverima.
Špoler je pritom primijetio kako manje klijente nerijetko ne brine što su im podaci “u oblaku”, dok veliki ionako imaju svoj backend.
Iako postoji tendencija odlaska u oblak, pogotovo zbog cijene infrastrukture i održavanja, vjeruje se kako to neće biti tako brzo. Velike tvrtke ipak imaju svoje servere u koje su uložile pozamašne svote novaca, na koje još vrijede garancije i tek će za nekoliko godina kada to istekne početi razmišljati o novim rješenjima. Zdravstvo bi, primjerice, moglo iznimno profitirati jer bi bolnice uz centraliziranu cloud bazu mogle značajno uštedjeti te biti produktivnije, no i taj prelazak opet zahtijeva određene investicije, nešto što kod nas nije često u ovoj domeni.
Aplikacije u budućnosti nećemo ni percipirati kao aplikacije
Na pitanje kakve će aplikacije biti u budućnosti, za dvadesetak godina, odgovor je bio da ih više nećemo niti percipirati kao aplikacije. Postati će veći dio života, ali time i neprimjetne. Developeri će barem uvijek imati pune ruke- iako je dostupno sve više alata za izradu aplikacija, svi sudionici panela sumnjaju da će ljudi naveliko prionuti razvoju aplikacija za vlastite potrebe ili amaterski ih razvijati za klijente. Ipak je riječ o poslu u kojem generička rješenja nisu najsretnija, a adekvatan UX nešto je što zahtijeva iskustvo. Upravo će UX postajati sve bitniji kao zasebna djelatnost u kojoj se treba usko specijalizirati.
To ne znači da će developerima posao postati lakši – tehnologije se vrlo brzo mijenjaju, operativni sustav na kojem se sad razvija za pola godine-godinu dana može doživjeti potpuni prevrat, pa će tako uvijek morati učiti sve iznova.
Kada je riječ o samim aplikacijama, sve je više njih svjesno svog okruženja, imaju na korištenje snažne senzore, a mogućnosti im se mijenjaju i povećavaju sa svakim novim mobitelom koji izađe na tržište. Neka od ograničenja za sad su život baterije, veličina zaslona i način unosa teksta, a nađe li se načina da ih se nadiđe, opcije su nebrojene.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.