Koja je iduća velika stvar u svijetu tehnologije? Monty Metzger, serijski poduzetnik i poslovni anđeo, ima odgovor na ovo pitanje. U sklopu konferencije Spark.me osvrnuo se na neke od ključnih trenutaka u tehnološkoj prošlosti, ali pokušao predvidjeti ono što nas uskoro čeka.

Koja je iduća velika stvar u svijetu tehnologije? Monty Metzger, serijski poduzetnik i poslovni anđeo, ima odgovor na ovo pitanje. U sklopu konferencije Spark.me osvrnuo se na neke od ključnih trenutaka u tehnološkoj prošlosti, ali pokušao predvidjeti ono što nas uskoro čeka.
Ovo su samo neki od najvećih trenutaka u tehnološkoj povijesti koje je Metzger izdvojio:
- 3. travnja 1973. predstavljen je prvi mobitel – Motorola.
- 1975. predstavljeno superračunalo, koje ima performanse kao iPhone 4.
- 15, 3, 1985. zakupljena je prva domena.
- 1995. Amazon je postao dostupan online.
- 1998. Andy Bechtolsheim napisao prvi ček od 100.000 dolara na Google Inc.
- 2001. osnovana je Wikipedija.
- 2006. Myspace je dobio 100 milijuntog korisnika.
- Iste je godine Facbook otvoren za sve korisnike.
No, nakon prisjećanja na ove događaje, okrenuo se digitalnoj budućnosti. Stiže nam nekoliko tehnoloških trendova koji bi mogli sve više dobivati na važnosti.
- Digitalni Big Bang – nakon njega stiže nova generacija interneta. Naime, kad se postigne kritična masa postojećih domena, dolaze nove visokovrijedne domene (TLD), poput .app, .home, .inc, .art. Neke od velikih tvrtki već su uložile u njih i čekaju povrat tih investicija. Kako kaže Metzger, važnost dobre domene nikada se neće smanjiti, nego će čak i rasti.
- Povezivanje nepovezanoga – trenutno je 5 milijardi korisnika bez interneta, stoga se krenulo s inicijativama da se i te osobe poveže. Među njima je Zuckerbergov Internet.org, o kojemu smo pisali, ali i Googleov Loon. Tu je i projekt koji djeluje već neko vrijeme, One Laptop per Child.
- Osobno korisničko sučelje – tu je, dakako, najpoznatiji Google Glass, ali i japanski Telepathy, zatim LEAP Motion, MYO Armwrist i mnogi drugi.
- Internet of Things – težnja da svi predmeti imaju mogućnost povezivanja s internetom. Izdvojio je nekoliko primjera u komercijalnoj upotrebi, poput uređaja kao što je FitBit, ali i interaktivnih žarulja, kao što je LIFX. Sve to stvara tzv. BAN, Body Area Network, tehnološku bazu koju kreira samo tijelo korisnika.
- Hardver na zahtjev – naravno, ovdje velik utjecaj imaju 3D pisači, koji su svakoga dana sve jeftiniji i pristupačniji.
- Društvena ekonomija – tu je društvena valuta, bitcoin, koja će dobivati sve više na važnosti. Dakako, ne može se izbjeći niti društveno dijeljenje. Naime, osim Facebooka, Twittera i Instagrama, primjećuje se porast dijeljenja informacija putem Snapchata.
- Instantne usluge.
Sve se to čini vrlo nepoznatim, a možda i zastrašujućim. No, kakvu kontrolu nad tom budućnosti imamo, upitao je Metzger – i dao odgovor:
Manju no što želimo, ali veću no što mislimo.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
Hrvoje
26. 09. 2013. u 3:55 pm
Pod 3. “osobno korisničko sučelje” bi ipak trebalo spomenuti Kinect, koji je i donio cijelu tu NUI pricu u dnevni boravak!