Ubija li blokiranje oglasa neke od naših najdražih internetskih stranica?

Ubija li blokiranje oglasa neke od naših najdražih internetskih stranica?

Svaki dan zatrpani smo oglasima: na radiju, televiziji, plakatima na svakom koraku, a jedino mjesto gdje ih možemo donekle kontrolirati je naše računalo. Blokiranje dosadnih oglasa i pop-up reklama koje nam remete rad ili opuštanje uz internet čini se onda kao najrazumnija stvar na svijetu. Web servisima i stranicama koje posjećujemo, s druge strane, naši programi za blokiranje oglasa znače znatno manju zaradu. To zasigurno neće uništiti jedan Google ili Facebook, ali manji web servisi i stranice koje posjećujemo mogli bi ostati bez svog glavnog prihoda.

Blokiranje oglasa najviše šteti malim i privatno vođenim stranicama
Blokiranje oglasa najviše šteti malim i privatno vođenim stranicama.

Svaki dan zatrpani smo oglasima: na radiju, televiziji, plakatima na svakom koraku, a jedino mjesto gdje ih možemo donekle kontrolirati je naše računalo. Blokiranje dosadnih oglasa i pop-up reklama koje nam remete rad ili opuštanje uz internet čini se onda kao najrazumnija stvar na svijetu. Web servisima i stranicama koje posjećujemo, s druge strane, naši programi za blokiranje oglasa znače znatno manju zaradu. To zasigurno neće uništiti jedan Google ili Facebook, ali manji web servisi i stranice koje posjećujemo mogli bi ostati bez svog glavnog prihoda.

Svake godine oglasi postaju sve agresivniji. Neupadljivi banneri stvar su prošlosti, a reklame sada iskaču pri svakom kliku. I dok ih laka srca ignoriramo uz pomoć adblocka, govoreći si kako ionako nismo prava klijentela za naručivanje “vruće cure iz susjedstva” ili “lutrije za zelenu kartu”, činjenica je da blokiramo i oglase koji omogućavaju postojanje nekih manjih web servisa i stranica koje posjećujemo, naglašava Forbes.

22,7 posto korisnika koristi blokatore reklama

Niero Gonzalez, pokretač gaming stranice Destructoid htio je provjeriti koliko njegovih čitatelja koristi neku vrstu blokatora reklama i šokirao se kada je shvatio da to čini gotovo polovica od njegovih 3 000 000 posjetitelja mjesečno. Destructoid zbog toga gubi tisuće dolara mjesečno, što nije mali novac za privatno vođenu stranicu. Iako je brojka veća no što je očekivao, Gonzales nije nerealan i shvaća da su oglasi gnjavaža koju bi i sam blokirao da nije u izdavačkoj industriji.

Tvrtka PageFair, koja se bavi ovom vrstom analize i statistika, objavila je izvješće koje pokazuje kao 22,7 posto korisnika interneta koristi blokatore reklama. Broj takvih posjetiteljima na stranicama Destructoida je veći jer je riječ o tehnološki informiranijoj klijenteli, no gotovo četvrtina korisnika nije mala stvar. Cijeli trend blokiranja oglasa još je izraženiji nakon NSA skandala kada je svijest o nedostatku privatnosti na internetu naglo porasla. Svake godine broj korisnika koji blokiraju oglase poraste za nešto više od četrdeset posto, a reklame postaju još agresivnije, stvarajući nove korisnike adblocka i zatvarajući začarani krug. Nekakvu vrstu softvera za blokiranje reklama koriste ponajviše korisnici Google Chromea i Mozilla Firefoxa, dok su korisnici Safarija i Internet Exploreraviše blagonakloni oglasima ili koriste „do not track opciju“. Googleove statistike pokazuju i kako je „adblock“ pojam koji ljudi sve češće upisuju u tražilicu.  Tipičnom klijentu PageFaira oko 25% korisnika blokira oglase, zbog čega izgubi gotovo 500 000 dolara godišnje. Kako kaže Gonzales:

Većina ljudi koja koristi blokatore oglasa ne shvaća da su privatne stranice i male tvrtke one koje su pogođene time. Tvrtke koje garantiraju privatnost na internetu zarađuju svoj novac oduzimajući ga nama.

Za pomoć se obratio svojim posjetiteljima pitajući ih kako bi se smanjeni profit od blokiranih reklama mogao nadoknaditi. Stranica OkCupid zamolila je svoje posjetitelje da isključe softvere koji blokiraju oglase ili doniraju stranici 5 dolara. Sve više servisa nudi i premium pretplatu za svoje stranice kako bi i zaradili i pružili korisnicima mogućnost da nesmetano pregledavaju sadržaj. Pitanje je kako će se to odraziti na budućnost web oglašavanja.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. DarkoBakaric

    DarkoBakaric

    05. 09. 2013. u 10:30 am Odgovori

    Bilo bi zanimljivo vidjeti brojeve/postotke za HR. Kako ovi brojevi pokazuju relativno veliki broj korisnika koji nisu spremni primati oglase, nužno je modificirati sustave za praćenje statistika i metodologije istraživanja koja prate i objavljuju podatke o posjećenosti internetskih stranica, kako bi se tržištu/oglašivačima pokazali realni podaci o potencijalnom dosegu pojedinog medija. U navedenom primjeru za Destructoid vidljivo je da je potencijalni doseg reklame 50% manji zbog adblockera. U slučaju CPC modela zakupa to i nije neki issue, ali kod display kampanji po CPM modelu ili nekom drugom koji garantira neki doseg – to je nužno transparentno prikazati.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Umjetna inteligencija

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.