Facebook: Svjetske vlade tražile podatke o 38.000 korisnika, od toga o dva iz Hrvatske

Facebook: Svjetske vlade tražile podatke o 38.000 korisnika, od toga o dva iz Hrvatske

U pokušaju da bude što transparentniji, Facebook, internetski servis koji o svojim korisnicima ima podataka vjerojatno daleko više nego ikoji drugi na svijetu, objavio je upravo izvješće iz kojega je vidljivo koliko su puta pojedine vlade tražile od njega informacije o korisnicima te koliki je postotak traženih informacija Facebook dao vlastima. Razdoblje na koje se odnosi izvještaj obuhvaća prvih šest mjeseci ove godine.

fbgov_1U pokušaju da bude što transparentniji, Facebook, internetski servis koji o svojim korisnicima ima podataka vjerojatno daleko više nego ikoji drugi na svijetu, objavio je upravo izvješće iz kojega je vidljivo koliko su puta pojedine vlade tražile od njega informacije o korisnicima te koliki je postotak traženih informacija Facebook dao vlastima. Razdoblje na koje se odnosi izvještaj obuhvaća prvih šest mjeseci ove godine.

Dakle, prvo izvješće ovakvog tipa, koje nudi Facebook, daje informacije o tome koje su zemlje zatražile informacije od Facebooka o korisnicima, broj zahtjeva po svakoj zemlji, broj korisnika ili profila na koje su se zahtjevi odnosili te postotak zahtjeva koji su zaključeni na način da je Facebook dao tražene informacije.

Tako je, primjerice, Hrvatska zatražila informacije o dva korisnička profila, ali Facebook nije dao informacije niti o jednome. Isti je slučaj i za Crnu goru, dok je Srbija tražila informacije tek o jednom korisničkom profilu. Istovremeno, Kosovo je tražilo informacije o 11 osoba, ali nijedan zahtjev nije ispunjen. Za isti je broj osoba i Bosna i Hercegovina tražila je informacije, a Facebook je ispunio 25 posto zahtjeva. Makedonija je također tražila informacije o 11 profila, a ispunjeno je 33 posto zahtjeva. Slovenija je pak podnijela zahtjev za 8 osoba, a čak pola traženih informacija je dostavljeno.

Po broju osoba za koje su se tražili podatci prednjači, dakako, SAD – bilo ih je između 20.000 i 21.000, a čak 79 posto zahtjeva je ispunjeno. Slijede Indija, s 4144 profila, Velika Britanija, s 2337, Italija s 2306 te Njemačka s 2068. Ukupno su se tražile informacije o oko 38.000 osoba, i to iz 74 zemlje.

Zašto ovakvo izvješće?

No, što je nagnalo Facebook na ovakav potez? Kako je u sklopu izvješća naveo Colin Stretch, Facebookov generalni savjetnik, glavnim vrijednostima ove društvene mreže smatraju se transparentnost i povjerenje.

Želimo ih utjeloviti u svim aspektima naše usluge, uključujući i pristup prema zahtjevima koje nam upućuju vlasti. Želimo se pobrinuti da osobe koje koriste našu uslugu razumiju prirodu i namjeru takvih zahtjeva koje primamo te stroga pravila i procese koje moramo poštivati da bismo ih ispunili.

Dodao je i kako se proteklih nekoliko tjedana radilo više na procesima rješavanja zahtjeva koje upućuju vlasti te traže podatke o korisnicima. Stretch navodi kako za svaki zahtjev provjeravaju ima li legalne osnove te traže detaljan opis. Ukoliko se naiđe na manjkavosti u zahtjevu, oni se odbijaju, dok se nejasni zahtjevi konkretiziraju kako bi se ponudile samo striktne korisničke informacije, poput imena. Više informacija o cijelom procesu može se pronaći na posebnoj Facebookovoj stranici.

Nadamo se da će ovaj izvještaj biti od koristi našim korisnicima u trenutnoj debati o pravilnim standardima po kojima vlade traže informacije u sklopu službenih istraga. Na ovo gledamo kao na prvo izvješće od mnogih, a u idućima ćemo dati još više detalja o zahtjevima koje zaprimamo.

Inače, Facebook ističe kako je većina zahtjeva povezana s kriminalnim radnjama poput pljački i otmica. U takvim slučajevima vlasti traže osnovne informacije o korisniku, poput imena te koliko dugo koristi uslugu, a ponekad se traži i IP adresa.

Što kažete na ovaj potez Facebooka?

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.