Twitter retweet - ponekad beskoristan i neproduktivan

Twitter retweet – ponekad beskoristan i neproduktivan

Uvjeren sam da je većina vas do ovog članka došla upravo putem Twittera odnosno svog timelinea. Možda i niste kliknuli na originalni tweet... Zapazili ste ga s obzirom da je spomenut nekoliko puta odnosno višestruko retweetan. Tad ste kliknuli na njega. Koliko god retweet bio koristan, toliko može i odmoći autoru teksta na kojeg tweet upućuje. Zašto?

Twitter retweet - beskoristan?U web 1.0 svijetu, komentara na web stranicama gotovo da nije ni bilo. Uskoro je došla tzv. web 2.0 revolucija, s komentarima i raznim drugim društvenim komponentama. Konačno smo se mogli izraziti, ostaviti svoje mišljenje, diskutirati s autorom ili ostalim čitateljima. Ubrzo stiže vrijeme real time weba (Twitter i slični servisi…)  koji je ponovno promijenio naše navike. Dapače, zavladao je našim navikama. Ne vjerujete?

Uvjeren sam da je većina vas do ovog članka došla upravo putem Twittera odnosno svog timelinea.

Možda i niste kliknuli na originalni tweet… Zapazili ste ga s obzirom da je spomenut nekoliko puta odnosno višestruko retweetan. Tad ste kliknuli na njega. Retweetanje je prenošenje informacija na Twitteru. Služi nam za filtriranje vijesti… Ako nešto vrijedi pogledati, ljudi će to retweetati, a tada ćemo takve sadržaje otkriti.

Koliko god retweet bio koristan, toliko može i odmoći autoru teksta na kojeg tweet upućuje. Zašto?

Retweet nije uvijek rješenje…

Retweet - što kad nije koristan?
Retweet - što kad nije koristan?

Kako su ljudi navikli na brzo i kratko dobivanje bitnih informacija, odgovara im brzo i jednostavno proširiti neku vijest. To je u redu. No,što kada u retweet ubacite i komentar na linkan članak umjesto na sam blog? Stvaraju se rasprave od 140 znakova na Twitteru pri kojoj se u tih nekoliko desetaka znakova pokušavaju ugurati misli koje, za ispravno shvaćanje, traže više mjesta. Takve rasprave dovode do zatrpavanja timelinea,  neproduktivne su i beskorisnne.

Znate, 140 znakova nije uvijek dosta. Čak i ukoliko koristite alat poput TweetLongera koji omogućava duže tweetove, nema smisla raspravu o nekom članku voditi na Twitteru. Sam članak ima komentare koji su ionako daleko pregledniji!

Često viđamo velik broj retweetova s linkovima uz komentare poput “bravo” i “svaka čast”, ali malo tko potroši dodatnu minutu i napiše komentar na blogu, bila to pohvala ili pokuda… Zaposleni smo, žuri nam se, sramimo se, itd.

Što vi mislite o tome, zašto je to tako? Blogeri, kakva su vaša iskustva s komentarima, želite li ih više? Jesu li vam komentari u 140 znakova dovoljni ili više volite komentare na blogovima?

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Ire

    Ire

    26. 12. 2009. u 10:51 am Odgovori

    kad želim komentirati neki članak ili post, činim to ispod njega. stvar je navike, a nekako i logike – tu je “centralno” mjesto, da se tako izrazim. i mislim da većina ljudi ne razmišlja o tome već rade ono što im je u tom trenutku najbrže i najkomotnije …

  2. Nikola Krajačić

    Nikola Krajačić

    26. 12. 2009. u 12:23 pm Odgovori

    Točno to, mislim da je blog primarno mjesto na kojem se trebaju skupljati kritike i pohvale vezane uz post, a tek onda neka društvena mreža.
    Konkretno me na ovaj tekst potaknula serijalina lista naj-serija godine, gdje su urednici moljakali da se na komentatori s twittera prebace na site i tamo kažu što imaju i detaljno, bez limita znakova, objasne 🙂

  3. Milos

    Milos

    26. 12. 2009. u 1:09 pm Odgovori

    Kako kada… zavisi sa kog aparata pristupam, a i vremena koje mi je na raspolaganju. Slazem se da je bolje i svrsishodnije komentarisati clanak ispod pod komentari…ali nekada zelimo da nasim kratkim komentarom skrenemo paznju svojim pratiocima na znacaj ili vrednost samog linka.

  4. picek

    picek

    26. 12. 2009. u 1:13 pm Odgovori

    Kako kada. Uglavnom ostavljam komentare ispod blog posta jer mi je praktičnije nego da se vraćam na Twit i pokušavam smisliti kako bih svoje misli ugurala pod 140 znakova. Ali kad postove pregledavam na brzinu, onda često upišem prvi dojam na Twitter računu.

  5. Peki

    Peki

    27. 12. 2009. u 4:28 pm Odgovori

    Zna se gdje se ostavljaju komentari. Twitter je više mjesto na kojem se kupe trendovi (http://www.google.com/trends), tj. vidi se što ekipa prati i što ju interesira.

    Twitter desktop klijenti kao “TweetDeck” u zadnjoj verziji pravilno izvode retweet, tako da nebi više smijelo biti dublih retweetova.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.