Hrvat iz Googlea Boris Debić: AI će Hrvatskoj donijeti 10 jednoroga

Otkako se prije nekoliko godina vratio u Hrvatsku, Googleov tehnolog Boris Debić našao si je brojne zanimacije. Između ostalog, preveo je kapitalno djelo Stuarta J. Russella i Petera Norviga o umjetnoj inteligenciji. Taj je prijevod predstavljen u hrvatskom izdanju – Umjetna inteligencija: Moderan pristup u sklopu Interlibera gdje smo se i susreli s Debićem koji je istaknuo:

To je u SAD-u najpoznatiji udžbenik za fakultete iz područja AI, ali nije samo za tehnologe.

Čitaju ga i sociolozi i drugi stručnjaci s obzirom na to da pokriva tehničke aspekte, etiku, povijesne bilješke i prikladan je za široko čitateljstvo. Želja mi je bila da knjiga bude čitljiva i srednjoškolcima i da ne uče samo što je AI nego i kako ga koristiti.

Prevoditeljskom timu na čelu s Debićem trebalo je četiri godine da prevedu taj udžbenik na 1146 stranica. Dodatna mu je vrijednost i veliki pojmovnik s 3500 pojmova, od kojih dosad čak 1200 nije imalo hrvatskih prijevoda, a ostali su se koristili neujednačeno.

Tehnološka, ali i ekonomska revolucija

Zagrebački fizičar postao je dio Googlea dok je taj tehnološki div, s obzirom na današnje dosege, još bio u povojima. Proveo je u Silicijskoj dolini 24 godine, a od toga je 15 bio u Googleu gdje je radio na razvoju infrastrukture, podatkovnih centara, release inženjeringu, strojnom učenju, donošenju odluka pomoću umjetne inteligencije.

Vrativši se u Hrvatsku počeo je predavati o umjetnoj inteligenciji na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM). Tamo, kako kaže, dizajnira kolegije, a usput trenira i mlađu generaciju da nastave s predavanjima. Direktor je i ZŠEM AI:X:Laba.

Obrazovanje mladih u segmentu AI-ja je ključno jer, kako tvrdi, utjecaj te tehnologije na gospodarstvo će biti i više nego značajan.

Tehnolozima je ovo samo tehnologija, no ekonomski gledano, to je nova revolucija.
U 100 godina industrijska revolucija je podigla svjetski bruto domaći proizvod za 0,3 posto, digitalna revolucija u trideset godina digla je BDP za 0,6 posto, a upliv AI-ja u deset godina podići će BDP za 1,2 posto. Zato je toliki interes investitora u Silicijskoj dolini za AI startupe, zato je ova knjiga bitna.

Mi smo se u Googleu umjetnom inteligencijom bavili još 2000. godine. Ja sam se u Epiphanyju, u kojem sam se prvo zaposlio kad sam otišao iz Hrvatske, već bavio time.

“Sam Altman je pametan dečko, ali AGI je daleko”

Iako se na toj tehnologiji već dugo radi, sadašnji su pravci razvoja tek zagrijavanje. Debić navodi kako mu je generativna umjetna inteligencija impresivna, ali ne toliko kao opća umjetna inteligencija (AGI) kojoj će, kako kaže, trebati puno duže za razvoj no što to najavljuje izvršni direktor OpenAI-ja Sam Altman.

On je pametan dečko, objašnjava Debić, ali malo se zaletio tvrdnjom kako je razuman rok za razvoj AGI-ja do 2025.

Do toga je još dalek put. Različiti ljudi imaju različite vizije. Recimo jedna tvrtka, koja mi je puno zanimljivija od OpenAI-ja, proučava moždanu koru i konstrukt od 300 neurona pokušavajući shvatiti kako se točno odvija intelektualna aktivnost.

Gledaju kako mozak funkcionira da bi imali inspiraciju za dizajn elektronskih neuronskih mreža. Alati za produktivnost temeljeni na generativnoj umjetnoj inteligenciji su sjajni, ali oni ne razumiju kontekst i realnost, nemaju osjećaja i ne mogu razviti svoj stil.

Ukratko, na suosjećajnog partnera pogonjenog općom umjetnom inteligencijom kakvi se pojavljuju u filmovima mogli bismo pričekati još idućih šezdesetak godina, kaže naš sugovornik. No, zato su nam programeri juniori već sada u škripcu.

AI na razini junior developera

Umjetna inteligencija već je na razini junior developera, što neki mladi osjećaju na svojoj koži jer tvrtke ih ne zapošljavaju istim intenzitetom kao ranije, i to ne samo zbog krize u IT-ju. S vremenom će AI doseći i razinu umijeća starijih developera.

Broj računala kao što tvrdi i Mooreov zakon neprestano raste, ona su sada prisutni posvuda – ima ih u frižideru, automobilu, u svim industrijama. Dosad su ih opsluživali programeri kojih je sada sve manje.

Kako to ističe Debić, broj računala raste eksponencijalno, a broj programera linearno i to samo zato što Kina i Indija još proizvode rast,  dok je na zapadu već neko vrijeme ravna crta, broj proizvedenih programera je konstantan.

Računala je sve više, programera sve manje, zato programerske plaće i jesu tako visoke. Kako bi odgovorili na taj problem, računalni inženjeri odlučili su programere nadomjestiti računalima. Danas je AI na nivou junior programera i uči dalje, bit će sve bolji i bolji. Programeri su si sami iskopali jamu.

U natjecanju s umjetnom inteligencijom, jačanje kompetencija i stjecanje novih znanja je ključno. Sada tehnologija ne zamjenjuje više one koji rade manualne poslove, već i one koji rade intelektualne poslove. Stoga je, ponavlja, obrazovanje i ovladavanje novim tehnologijama ključno.

Startup s traktorima

I Debić nastavlja revno učiti. Pohodi konferencije o AI-ju diljem svijeta, nedavno je bio na jednoj u Koreji. Položio je i prvi stupanj za radioamatera, a sada uči za ispit za drugi stupanj. Ta su mu znanja potrebna za upravljanje jedrilicom i avionima.

Uz to piše i kod te znanstvene članke. Bavi se i strategijom kao član Upravnog vijeća u tvrtki Production Pro koja proizvodi softver koji olakšava rad filmskim studijima poput Disneyja, Marvela, Paramounta, Netflixa i Amazona.

Ušao bi on rado i u startup i u investiciju, a ima točnu predodžbu što bi htio. Prilagodio bi male i srednje traktore, spojio na njih kamere, čipove i po principima AI-ja omogućio da im se pristupa preko USB sučelja. Bio bi to svojevrstan Uber za traktore, tumači:

Ne morate kupiti cijeli traktor, nego se skupi sdeset OPG-a, ulože u zajednički traktor i on dolazi kako ga tko pozove. Ako neki startup to želi raditi, ja ću ga rado podržati. Imam i privatan razlog – dvaput godišnje moram kositi 20 tisuća kvadrata zemljišta koje imam u plemenitoj općini Turopoljskoj. Rado bih mobitelom poslao traktoru: Ajde pošišaj travu!

Općenito, Debić bi volio da se u Hrvatskoj snažnije razvija robotika.

Hrvatske AI tvrtke pobjeđuju Google

Time kako se razvijaju IT tvrtke u području AI-ja sasvim je zadovoljan. Ne da Hrvatska ne kaska, nego i predvodi u AI tehnologijama. Spominje pritom pobjedu hrvatske tvrtke Mireo na natjecanju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima gdje je svojim pametnim navigacijskim rješenjima porazila Google.

Google je tamo naučio lekciju, dobio je packu pa su odlučili kupiti Photomath. Dakako, bila im je to odlična nadogradnja, a nije odmoglo ni što je aplikacija popularna među srednjoškolcima, što je demografija koju svi koji oglašavaju žele osvojiti.

Hrvatska, smatra, nimalo ne zaostaje za Silicijskom dolinom po talentu, samo po volumenu. Nemamo mnogo inženjera, kaže Debić. Stoga je i inzistirao na otvaranju Googleovog ureda u Zagrebu. No taj se ured dugo bavio prodajom i strateškim poslovima, dodaje.

Tek kupovinom Photomatha zagrebački ured je napokon postao i inženjerski. Google je zahvaljujući umjetnoj inteligenciji napokon prepoznao Hrvatsku i otvorio taj inženjerski dio, što ne radi često jer voli inženjere držati u uredima koji imaju barem 500 zaposlenih. Tako da, ako im dosadi jedan projekt, mogu prijeći na drugi. No, ovdje su napravili iznimku zbog tima koji je stvarno izuzetno talentiran.

Umjetna bi inteligencija Hrvatskoj u idućih nekoliko godina mogla donijeti još jednoroga, napominje:

Sad imamo dva, odnosno tri jednoroga jer se sada i Končar pridružio tvrtkama koje imaju kapitalizaciju veću od milijardu dolara, a predvidio sam da ćemo kroz nekoliko godina imati deset jednoroga. Neki od njih će biti, ako ne u potpunosti AI, onda barem dobrim dijelom upogonjeni AI-jem. Možda će tome doprinijeti i ova knjiga koju sam preveo.

Prijete li Googleu AI rivali

Tema o kojima bismo rado popričali s Debićem je uistinu mnogo, no vrijeme promocije knjige se opasno približavalo, a našem je sugovorniku počeo zvoniti mobitel jer su mu počele pristizati kolege. Stoga smo u kratkim crtama prokomentirali situaciju u kojoj se sada nalazi Google, odnosno hoće li div uspjeti zadržati svoju poziciju unatoč AI rivalima koji dolaze za svih strana.

Mislim da Google nije ugrožen. Najveći mu rizik danas predstavlja presuda za monopolističko ponašanje u nekim stvarima. Sustav jako dobro radi, brzo dobijete odgovore bez obzira jeste li u SAD-u, na Tajlandu ili u Švedskoj.

Lidera je teško maknuti osim ako se sam ne zezne, kao što se to dogodilo Boingu koji je bio legenda, a danas mu doslovce otpadaju kotači pri polijetanju. Ne vidimo da je Google u tom položaju.

Istaknuo je kako se čuje s prijateljima u Googleu i nema dojam da nešto ide u lošem smjeru. Također, navodi kako je i dalje dioničar s pravom glasa u Googleu i pozivaju ga na godišnje dioničarske skupštine gdje dobije informacije koje šira javnost ne dobije.

Budući da je i sam radio na infrastrukturi Googlea, jedan od dražih projekata bio mu je biranje lokacije i uspostavljanje podatkovnog centra vrijednog 1,2 milijarde dolara. A podsjeća kako takvih centara ima po cijelome svijetu:

Procese selimo tamo gdje je potražnja, oni se sele automatski i putuju skupa sa suncem. To je planet scale infrastruktura kakvu ima još jedna, možda dvije tvrtke u svijetu.

“Slušajte pametnije od sebe”

Već polako ustajemo iz fotelja na štandu izdavačke kuće MATE koja je objavila prijevod četvrtog izdanja cijenjenog udžbenika o AI-ju, dok nam Debić s nama dijeli svoju životnu lekciju da treba slušati pametnije od sebe:

Ja to nisam uvijek radio, a jednom sam zbog toga skoro izgubio milijun dolara. Nisam ih zaradio, a mogao sam.

Slušajte pametnije od sebe, ali idite i za svojim srcem. Tako sam i ja otišao u Silicijsku dolinu. Tamo sam naučio jako puno toga i sad prenosim znanje sljedećim pametnim generacijama.