Trenutno se u Hrvatskoj razvija preko 150 videoigara

Najnovije istraživanje Klastera hrvatskih proizvođača videoigara, provedeno u suradnji s A1 Hrvatska, pokazalo je kako je protekle godine u realizaciji popularnih gejming naslova sudjelovalo čak 532 zaposlenih, najviše do sada. Osim toga, u usporedbi s 2019. udvostručio se broj poduzeća s više od deset zaposlenika, a po prvi puta deset najvećih gejming tvrtki nije generiralo većinu prihoda nacionalne industrije.

Istraživanje je otkrilo i kako hrvatske igre uživaju iznimnu popularnost na globalnoj razini. Naime, one su među igračima koji koriste platformu Steam bile čak tri puta zastupljenije nego naslovi proizvođača iz drugih zemalja. Pored toga, zanimljiv je i podatak kako je 68 posto nacionalnih proizvođača u procesu razvoja videoigara koristilo umjetnu inteligenciju, što upućuje na činjenicu kako se sve više studija za ubrzanje razvoja, poboljšanje kreativnih procesa te optimizaciju produkcije igara oslanja na ovu tehnologiju.

Anketni uptinik ispunila je 31 tvrtka, te tvrtke ukupno trenutno zapošljavaju 364 radnika i 136 vanjskih suradnika i provedeno je istraživanje nad financijama 63 hrvatske tvrtke (j.d.o.o. i d.o.o.) za razvoj videoigara..

Tržište se razvoja ravnomjerno

Podaci pokazuju kako je hrvatska gejming industrija u protekloj godini doživjela procvat i postala prepoznatljiva na svjetskoj sceni. Trenutno se u Hrvatskoj razvija preko 150 videoigara što je rezultat kreativnosti profesionalaca, ali i kontinuiranog rada i ulaganja u tehnološke inovacije, istaknuo je Aleksandar Gavrilović, glavni tajnik Klastera hrvatskih proizvođača videoigara i direktor Gamechuck studija:

Posebno nas raduje činjenica da se tržište ravnomjerno razvija i raspodjeljuje među većim brojem gejming studija, jer to doprinosi dugoročno održivom rastu industrije.

Osim toga, ključan je podatak da je čak 23 posto studija odustalo od financijskih prilika koje bi imale potencijalno štetan utjecaj na igrače, kao što su kockarski mehanizmi i nepošteno reklamiranje. Znak je to visoke razine profesionalnosti i etičnosti koji su iznimno važni preduvjeti kvalitetnog razvoja i budućnosti nacionalne industrije proizvodnje videoigara, navodi Aleksandar.

U godini obilježenom krizom više tvrtki je bilježilo rast nego pad prihoda

I dalje više tvrtki bilježi rast prihoda nego pad, iako je trend već godinama u padu (više od 50% tvrtki bilježi rast prihoda, prošle godine je rast bilježilo 53% tvrtki, a pretprošle čak 68%). Također, i prihodi i dobit su pali na najniže iznose od 2019. godine, što zrcali i svjetska kretanja, no nije vidljiv nikakav drastičan niti strukturni pad, tako da ovo smatramo “stabilizacijom” industrije nakon dugogodišnjeg rasta.

Od 63 poduzeća čije podatke su preuzeli iz Financijske agencije, njih 16 nisu “mikro poduzeća” (dakle imaju 10+ zaposlenih u prosjeku u 2023. godini), i samo jedno bilježi pad zaposlenih. Ovo je gotovo duplo veći broj poduzeća s 10+ zaposlenih nego 2019. godine, i najveći broj od kako pratimo podatke. Ova decentralizacija je mnogo stabilnija. Također, od navedenih 16 tvrtki u 2023. godini, čak 15 je imalo rast broja zaposlenih.

U rastu nacionalne industrije videoigara iznimno je važna i podrška institucija. Zakonom o audiovizualnim djelatnostima iz 2018. godine proizvodnja videoigara definirana je kao audiovizualna djelatnost čime je stvoren pravni okvir za njen daljnji razvoj. Ministarstvo kulture i HAVC od tada su pružili preko milijun eura poticaja hrvatskoj gejming industriji, a preko milijun eura investicija stiglo je iz fonda Kreativne Europe.

Cijelu analizu gejming industrije za 2023. godinu možete pronaći na linku.