Radna mjesta se transformiraju: Usavršavat ćemo se i nekoliko puta u karijeri

Gledajući globalno, ali i na osobnoj razini, vidimo da se u zadnjih nekoliko godine tržište rada ubrzano mijenja, ponajviše zahvaljujući napretku tehnologije te utjecaju klimatskih promjena, demografskih kretanja i drugih faktora. Zbog toga nam vještine koje smo stekli tradicionalnim formalnim obrazovanjem više nisu dovoljne da zadržimo svoje radno mjesto, a kamoli da pronađemo bolje.

Nastaju nova zanimanja, postojeća se temeljito mijenjanju, a na pojedincu i državama je da se snađu u ovoj novoj, dinamičnoj situaciji.

Upravo je zato Europska komisija proteklu 2023. godinu proglasila Europskom godinom vještina, što je dio šireg petogodišnjeg plana Program vještina za Europu (European Skills Agenda) kojim se pojedincima i poduzećima pomaže da razviju i iskoriste vještine koje će im potom donijeti aktivnu ulogu na tržištu rada i u društvu općenito.

Komisija smatra da se to može postići jačanjem održive kompetitivnosti, osiguravanjem socijalne pravednosti (pristup obrazovanju, osposobljavanju i cjeloživotnom učenju za sve i svugdje u Europi) te izgradnjom otpornosti za reagiranje na krize, kojima smo itekako izloženi zadnjih nekoliko godina.

Jedan od glavnih ciljeva: Ulaganje u (digitalne) vještine

Preciznije, ova agenda uključuje aktivnosti kao što su jačanje inteligencije vještina, preporuka strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, povećanje broja STEM stručnjaka, poticanje poduzetničkih i transverzalnih vještina, europski pristup mikrovjerodajnicama, nova Europass platforma itd.

Na pojedine faktore Komisija posebno želi utjecati pa si je zadala konkretne ciljeve za poboljšanje do 2025. godine. Primjerice, udio nezaposlenih od 25. do 64. godine koji su nedavno bili na nekoj edukaciji po zadnjem istraživanju (2019.) iznosio je 11 %, a cilj za 2025. postavljen je na 20 %. Udio osoba od 16. do 74. godine s barem minimalnim digitalnim vještinama 2019. iznosio je 56 %, a sada se planira da do 2025. bude 70 %.

https://www.netokracija.com/premalo-digitalnih-vjestina-i-strucnog-kadra-u-spas-stizu-nove-generacije-stem-ovki-218889

Naravno da ovi planovi iziskuju velika materijalna sredstva, ali Europska unija donijela je stratešku odluku da u svom proračunu da prioritet ulaganju u ljude i njihove vještine. Odgovornost za financiranje i provedbu ovih planova nužno se spušta i na nacionalnu razinu, a u hrvatskom slučaju to su prije svih Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike te Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

Suradnja ključnih dionika u Hrvatskoj

Kako to zasad funkcionira u praksi i na čemu se još mora raditi mogli smo čuti 12. prosinca na konferenciji „Skillful − Europska godina vještina i budućnost tržišta rada“ u organizaciji Hrvatske akademske zajednice Sveučilišta u Zagrebu.

Središnji dio konferencije bio je panel na kojem su sudjelovali predstavnici svih ključnih faktora u ovoj problematici u Hrvatskoj: Ivan Vidiš, državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike; Andrea Čović Vidović, voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, te Vesna Šerepac, ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje.

Mikrokvalifikacije kao alat za cjeloživotno učenje

Svi su se sudionici složili da je potrebna njihova uska suradnja, a Vidiš je naglasio da je zadaća njegova ministarstva davanje preporuka obrazovnom sustavu te da je evaluacija postojećih nastavnih programa nužna, tj. da se moraju gledati ishodi pojedinih programa i po tome korigirati kvote jer nema smisla obrazovati mlade ljude za zanimanja koja nisu unovčiva.

Šerepac je napomenula da rade na prilagodbi programa strukovnih kurikula te na omjeru gimnazija i strukovnih škola. Izrazila je i zadovoljstvo učinkom vaučera za mikrokvalifikacije (kraće edukacije na kojima se usvaja neka vještina) koji se mogu koristiti bez obzira na dob jer je cjeloživotno obrazovanje potrebno za održavanje konkurentnosti pojedinca. Čović Vidović upozorava da su naši sustavi nepripremljeni za zelenu i digitalnu transformaciju te da bi se osobe trebalo što duže održati aktivnim, čak i nakon 65. godine.

Vidiš također naglašava važnost mikrokvalifikacija i predviđa da će edukativni programi postajati sve kraći te da ćemo morati pohađati barem 2 – 3 tečaja u karijeri. Oboje ističu dobar primjer obrazovnog programa i inkubatora za gaming industriju u Novskoj te važnost regionalnih centara.

Panelisti su se također dotaknuli demografije koja nam ne ide u korist pa baš zato moramo strateški planirati. Govoreći o stranim radnicima i demografskoj situaciji u Hrvatskoj, Vidiš napominje da će nam dugoročno trebati i visokoobrazovana radna snaga, ali i da se naši ljudi vraćaju iz inozemstva.

Naravno, svi panelisti svjesni su da je izbor zanimanja osobna stvar, ali institucije mogu davati preporuke i kreirati relevantne obrazovne programe. Čović Vidović dotakla se i transformativnosti radnog mjesta, tj. činjenice da možda nećete raditi točno ono što ste studirali i za kraj okupljenim studentima poručila da budu adaptabilni.

Odgovornost je i na pojedincu

I zaista, kao pojedinci ne moramo biti pasivni i čekati da „institucije odrade svoj posao“, nego se i sami angažirati kako bismo ostali konkurentni na tržištu rada i na svom radnom mjestu. Internet je prepun tečajeva na kojima možete unaprijediti postojeće i steći nove vještine.

Kako navode u Komisiji, 90 posto današnjih poslova traži digitalne vještine, a one su neophodne i za aktivan život (pristupanje uslugama i kupnju proizvoda, za komunikaciju s obitelji i prijateljima itd.). Nema prepreke da ih samostalno testirate, primjerice putem Europassa, a obratite pozornost i na projekt Digital skillUp.

U današnje doba pametno bi bilo informirati se i o tome kako funkcionira umjetna inteligencija i kako ju možemo optimalno iskoristiti, a ne bez razmišljanja podleći paranoji da će nam svima uzeti posao. O jednom takvom odličnom tečaju već smo pisali.

Osim spomenutih, za kraj je posebno važno spomenuti bogatu riznicu znanja koja je dostupna preko EU patforme Digital Skills&Jobs, na kojoj možete pronaći mnoge korisne informacije, vijesti, statistike i dokumente vezane uz usavršavanje, (pre)kvalifikacije i druga pitanja vezana uz cjeloživotno učenje. No, najvažnije, na rubrici Training pronaći ćete bazu tečajeva koje možete pretraživati po područjima interesa, jeziku, ali i trajanju, težini i vrsti tečaja.