BE-ON financijski oporavio 260 blokiranih građana, realiziran i ostatak investicije od Feelsgooda

BE-ON financijski oporavio 260 blokiranih građana, realiziran i ostatak investicije od Feelsgooda

Hrvatski startup BE-ON, specijaliziran za financijsko savjetovanje građana u financijskim poteškoćama, ovih je dana primio novu uplatu Feelsgooda, prvog hrvatskog fonda rizičnog kapitala za investiranje s društvenim učinkom.

Novim ulaganjem od 700.000 eura u potpunosti je realizirana investicija vrijedna 1,3 milijuna eura kojom je ovaj fond, prepoznajući pozitivan utjecaj poslovanja tvrtke BE-ON na društvo, temeljem ugovora o ulaganju sklopljenog u prosincu 2021., odlučio doprinijeti rješavanju stvarnih problema hrvatskog društva.

Konkretno, u 2022. godini BE-ON, koji ima ulogu savjetodavca blokiranih građanima, ali i ulogu kreditnog posrednika s modelom poslovanja koji su samostalno osmislili, a posjeduje i sva potrebna odobrenja, pomogao je financijski oporaviti 260 blokiranih građana, dok je u istom razdoblju savjetovao preko 10.000 hrvatskih građana suočenih s ozbiljnim financijskim poteškoćama.

Hrvatski BE-ON za pomoć blokiranim građanima osigurao 1,3 milijuna eura od Feelsgood fonda

U Republici Hrvatskoj evidentirano je 219.918 ovršenih potrošača

Prema podacima FINE s 31. srpnjem 2023. godine, u Republici Hrvatskoj evidentirano je 219.918 ovršenih potrošača, što je za 0,2 posto manje nego u prethodnom mjesecu, odnosno 5,7 posto manje nego prije godinu dana.

Dug potrošača po osnovi glavnice na dan 31. srpanj iznosio je 2,42 milijarde eura, što je za 1,1 posto više u odnosu na lipanj 2023., ali i za 1,7 posto manje u odnosu na srpanj 2022. godine. Kamate su, pritom, iznosile 0,88 milijardi eura.

Najveći dio duga, u iznosu od 0,68 milijardi eura (bez kamata), odnosio se na dug potrošača prema bankama kao vjerovnicima, dok je prema svim financijskim institucijama, dug iznosio 0,78 milijardi eura.

Ne manje važno, procjenjuje se da se još najmanje toliko građana nalazi na samom rubu blokade čime dolazimo do brojke od gotovo pola milijuna stanovnika Hrvatske u ozbiljnim financijskim, a samim time i životnim te društvenim poteškoćama.

Prilikom primitka druge tranše investicije, Sabine Gradištanac Škrgatić, direktorica u BE-ON-u, je istakla:

Prepoznavanje našeg rada od strane Feelsgooda kao i našeg financijskog modela, temeljem kojeg više od 50 posto blokiranih klijenata s redovnim primanjima može odmah izaći iz blokade, dodatno je potvrdilo naša uvjerenja u ispravnost onog čime se bavimo kao i osiguralo kvalitetnu podlogu za proširenje aktivnosti posredovanja u potrošačkom kreditiranju društveno isključenih pojedinaca opterećenih blokadama.

Najveći ponos u našem svakodnevnom radu jesu zadovoljna lica više od 260 deblokiranih građana, kojima smo, nakon godina i godina teških financijskih opterećenja, uspjeli osigurati financijsku slobodu i kvalitetniji život.

Sukladno aktualnim brojkama o zaduženosti hrvatskih građana svakodnevno bilježe povećani broj upita potencijalnih korisnika, dodaje Sabina.

Zahvaljujući prepoznavanju od strane investitora odnosno konkretno Feelsgooda, s kojim ostvarujemo doista izvrsnu suradnju, imamo i dodatne mogućnosti za provedbu naših ideja u praksu, odnosno ostvarenje daljnjeg pozitivnog društvenog učinka kroz savjetovanje i pomoć financijski opterećenih građana.

Podsjetimo, upravo pozitivni utjecaj na društvo jedan je od osnovnih kriterija kojima se Feelsgood vodi pri odabiru kompanija u koje će ulagati. Taj utjecaj mora biti mjerljiv te usklađen s ostvarivanjem 17 ciljeva održivog poslovanja UN-a, bez obzira radi li se o okolišnim, ekonomskim ili društvenim izazovima u životima ljudi.

Dinko Novoselec, suosnivač fonda Feelsgood je naglasio:

Rezultati koje svakodnevno ostvaruje BE-ON u potpunosti potvrđuju vrijednosti i ciljeve naših kompanija kao i kvalitetu naše odluke o ovom ulaganju, a kojom zajedno sudjelujemo u unapređenju kvalitete života onih naših sugrađana koji se nalaze u teškoj i često naizgled bezizlaznoj financijskoj situaciji.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.