Klimatske će promjene u narednih 50 godina globalnom gospodarstvu nanijeti štetu od 178 bilijuna dolara

Klimatske će promjene u narednih 50 godina globalnom gospodarstvu nanijeti štetu od 178 bilijuna dolara

Kako utjecati na posljedice globalnog zatopljenja poput ove u naslovu? Deloitteova analiza pokazuje kako ne postoje istovrsni putevi prema nultoj stopi emisija. Svaka će regija imati svoj put, ovisno o nizu čimbenika...

U najnovijem Deloittevom izvješću Globalna točka preokreta navodi se kako
bi, u slučaju manjka djelovanja, klimatske promjene globalnom gospodarstvu mogle nanijeti štetu od 178 bilijuna USD u sljedećih 50 godina, odnosno smanjiti globalni BDP za 7.6 % samo u 2070. godini.

Ako globalno zatopljenje dosegne 3°C prema kraju stoljeća, posljedice za ljudske živote mogle bi biti znatne, osobito kad je riječ o najranjivijim skupinama, te rezultirati smanjenjem produktivnosti i zaposlenja, nedostatkom hrane i vode, lošijim zdravljem i manjom dobrobiti, te sveukupno nižim standardom života na globalnoj razini.

Izvješće sadržava analizu 15 zemljopisnih područja u Azijsko-pacifičkoj regiji, Europi
te Sjevernoj, Srednjoj i Južnoj Americi koja je pokazala da ako se globalni vođe zajednički obvežu na sustavan prijelaz na nultu stopu emisija, globalno bi gospodarstvo moglo ostvariti dobit od 43 bilijuna USD u sljedećih pet desetljeća, što bi se pretočilo u porast od 3,8 % BDP-a 2070. godine.

Niskougljična budućnost nije samo društveni imperativ, nego i gospodarski

Preobrazba gospodarstva u niskougljično zahtijeva sveobuhvatnu koordinaciju i globalnu suradnju svih sektora i na svim zemljopisnim područjima. Vlade će morati blisko surađivati sa sektorom financijskih usluga i tehnološkim sektorom, koji predvode u održivom napretku globalnih politika, većim ulaganjima u sustave čiste energije te uvođenju nove mješavine zelenih tehnologija u sve sektore.

Zajednički prelazak s gospodarstva koje se oslanja na fosilna goriva na gospodarstvo koje prvenstveno pokreću obnovljivi izvori energije omogućit će nastanak novih izvora rasta i radnih mjesta. Suradnja i propisi na globalnoj razini ključni su za pokretanje uspješne preobrazbe.

Karla Grgić, menadžerica u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja, izjavila je:

Ova je analiza pokazala kako niskougljična budućnost nije samo društveni imperativ, nego i gospodarski. Već posjedujemo tehnologiju, poslovne modele i politike za istodobnu borbu protiv klimatskih promjena i ostvarenje znatnog gospodarskog rasta, no potrebna nam je usklađenost vlada, poduzeća i zajednica na globalnoj razini kako bismo ostvarili nultu stopu emisija u budućnosti.

Kako bismo pronašli nova i trajna rješenja za društvene izazove s kojima se suočavamo, moramo uspostaviti nove oblike suradnje i primijeniti višestrani, holistički pristup, ističe Karla.

Definirane su četiri faze globalne dekarbonizacije

U izvješću su opisane četiri ključne faze dekarbonizacije na globalnoj razini:

  1. Javni i privatni sektor se ujedinjuju te zajednički rade na djelotvornim, temeljnim okvirima i politikama za ostvarivu promjenu.
  2. Poslovni i vladini rukovoditelji poduzimaju znatna ulaganja, potiču strukturne promjene u globalnom gospodarstvu čiji su prioritet sektori s niskim emisijama i ubrzanje prijelaza na nultu stopu emisija.
  3. Različita se zemljopisna područja približavaju svojoj “točki preokreta”, trenutku kada koristi prijelaza na nultu stopu emisija premašuju troškove, te u konačnici ostvaraju regionalni neto pozitivni rast i vrijednost.
  4. Nakon točke preokreta, društvo će ostvariti zeleniju budućnost u kojoj će međusobno povezani, niskougljični sustavi biti temelj za čisto gospodarstvo koje raste brže nego gospodarstvo s intenzivnim emisijama ugljika.

Analiza je dokazala kako ne postoje istovrsni putevi prema nultoj stopi emisija. Svaka će regija imati svoj put, ovisno o nizu čimbenika, kao što je struktura upravljačkih tijela i društava, izloženost klimatskim promjenama i sveukupni profil rizika te snage i kapaciteti tržišta. Slično tomu, svaka će regija imati svoju jedinstvenu točku preokreta.

Na primjer, očekuje se da će Azijsko-pacifička regija koristi od prijelaza na niskougljično gospodarstvo ostvariti već u 2020-ima, dok će Europa povrat na ulaganja ostvariti tek u 2050-ima. Tranzicija će se odvijati različitom brzinom, međutim, ako budu djelovale brzo, sve će regije točku preokreta dostići do 2070. godine te nastaviti ostvarivati koristi dugo nakon toga.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.