Blockchain na hrvatskom? Zašto je bitno prevoditi tehničke pojmove?

Razumijete li blockchain? Znate li što je ledger? Zašto se kriptovalute zovu tako?
Hoće li biti jasnije ako blockchain nazovemo ulančanim blokovima i objasnimo kao “skupinu transakcija, koje čine zajedničku glavnu knjigu, koje su upisane u bazu podataka i provjerene od strane više izvora“?

Ne, jel da? O blockchainu, ledgeru, nodeovima i non-fungible tokenima vjerojatno nikada nikoga ni nismo čuli da govori na hrvatskom. Čak i rubrika u kojoj se smjetio ovaj članak se zove Kriptovalute i blockchain, a ne Kriptovalute i ulančani blokovi!

Običnom čovjeku detalje oko kriptovaluta i blockchaina vjerojatno je jednako teško razumjeti i na hrvatskom i na engleskom. I tehnološki i financijski svijet koji se susreću kad su u pitanju kriptovalute itekako su poznati po korištenju stručne, komplicirane terminologije kao zida koji postavlja prepreku laicima da budu upućeni i razumiju o čemu se radi. Štoviše, nekad se čini kao da to rade namjerno kako bi ostavili dojam da je u pitanju nešto jako komplicirano i važno!

Razlog više da težimo boljem i širem razumjevanju kroz razvoj terminologije na materinjem nam jeziku!

Kako prevoditi blockchain i – zašto?

Kombinacija interesa za tehnologiju, ali i za jezik dovela me u bespućima interneta do zanimljivog znanstvenog rada koji se bavi upravo time – pokušajem da se uspostavi hrvatska terminologija za najčešće pojmove koji se koriste u kontekstu blockchain tehnologija. Za diplomski rad na odsjecima za komunikacijske i informacijske znanosti te anglistiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu autora Andru Babića inspirirao je dvostruki interes za blockchain – lingvistički i tehnološki.

Andro naglašava da cilj njegovog rada nije bio jezični purizam niti prevođenje engleskih termina na silu, već jednostavno popisivanje termina kako bi se jednoj jezičnoj zajednici,  bilo stručnjacima ili laicima, približila određena tematika:

Osim te važne funkcije, jasno opisana terminologija ubrzava rad tehničkog pisanja i prevođenja, a ključna je i u zakonodavstvu, normiranju i drugim aktivnostima čiji je rezultat specijalizirani tekst. Cilj mojeg rada bio je ponuditi primjer dobre prakse terminološkog opisivanja disruptivnih tehnologija.

Tehnologija ulančanih blokova, navodi Andro u radu, ima niz potencijalnih primjena u raznim aspektima poslovanja i ljudskog života, a sve češće se spominje u javnom prostoru i medijima pa otud i potreba za popisivanjem, opisivanjem i ujednačavanjem terminologije.

“Jezik je ekonomičan, odnosno razvija se linijom manjeg otpora…”

Rezultat rada je i Blockchain pojmovnik, svojevrsni mali rječnik prijedloga hrvatskih inačica za uobičajene engleske termine koji se koriste u kontekstu blockchain tehnologije.

Otud i ulančani blokovi kao hrvatski prijevod za blockchain, distribuirana glavna knjiga za distributed ledger, čvor za node, novčanik za wallet, ali i već prihvaćeni kriptovaluta i rudarenje. Među “hrvatskim” terminima su, doduše, i hash funkcija, peer-to-peer mreža…

Znači li to da su u pravu oni koji kažu da se neke tehnološke pojmove jednostavno ne može prevesti na hrvatski?! Andro odgovara:

Jezik je ekonomičan, odnosno razvija se linijom manjeg otpora tako da govornici spontano biraju najefikasnija rješenja. Fleksibilnost jezika omogućava prihvaćanje stranih termina, ali i stvaranje novih riječi. To znači da zapravo ne postoje neprevedivi termini, već da termini ostaju u istom obliku dok ne nastane jasna potreba za promjenom.

Iz praktične perspektive važno je da se na određenu temu može precizno i jasno komunicirati.

Odličan i živopisan primjer nepreciznosti i nejasnoće u komunikaciji, dodaje Andro, upravo je Wikipedijin članak o blockchainu na hrvatskom jeziku. U tom članku blockchain je na hrvatski doista nespretno preveden kao blok-lanac. I, kako kaže Andro , potpuno promašuje svrhu članaka na Wikipediji na lokalnom jeziku, a to je da kompleksne teme kvalitetno približe širokoj publici.

Jedinstveni digitalni token?

U trenutku pisanja Babićevog rada, non-fungible tokeni, odnosno NFT-jevi bili su nišna ideja kojom se bavila šačica entuzijasta pa se tim terminom nije bavio. Međutim, danas s NFT-jevima eksperimentiraju masovni brendovi, a o njima gotovo svakodnevno izvještavaju masovni mediji. Kako bi NFT rekli na hrvatskom, pitam.

Kad bih morao razmišljati jednojezično, rekao bih jedinstveni digitalni token. Ali, u razgovoru koristim NFT.

U praksi se koristi – engleski

Zanimljiv dio Babićevog rada čini ispitivanje mišljenja upućenih članova hrvatske blockchain zajednice o hrvatskoj terminologiji. Koju su domaći entuzijasti tehnologije ulančanih blokova većinom – odbili.

Prema rezultatima ispitivanja, oni smatraju da prevođenje blockchain terminologije nije potrebno te da ne olakšava stručnu komunikaciju. Kad međusobno komuniciraju, priznali su, koriste većinom termine na engleskom. Andro komentira:

Tehnološki napredak, koji je ovih dana izrazito ubrzan, otvara pitanja lingvističke prirode na koje je nemoguće odgovoriti bez inputa struke. Ako ta struka bira koristiti termine na engleskom, onda nije potrebno forsirati prijevode i novotvorenice, no nužno je pojmove jasno definirati i popisati te ponuditi potencijalan jezični ekvivalent gdje je to moguće.

“Hrvatski termini olakšavaju razumijevanje i prijenos znanja”

Ali, ako terminologija postoji samo na engleskom jeziku, znači da je razumijevanje određene nove tehnologije dostupno samo onima koji izvrsno poznaju engleski.

Razvijeni domaći termini olakšavaju razumijevanje nadolazećih tehnologija i prijenos znanja a, kako stoji u radu – društvo koje ovladava, iskorištava, razvija i prenosi znanja omogućava pojedincima unutar jezične zajednice ili društva lakši pristup informacijama, bolje razumijevanje i brže učenje. A bolje razumijevanje, brže učenje i brže prihvaćanje od šire zajednice dovodi i do boljeg iskorištavanja potencijala disruptivnih tehnologija.

Ima li hrvatski uopće šanse ikad razviti terminologiju za tehnološke termine, posebno one koji su se već uvriježili na engleskom? Ili će engleski progutati sve, pitam. Andro odgovara:

Odnos hrvatskog i engleskog jezika diktira niz socioekonomskih i kulturoloških čimbenika, a perspektiva hrvatskog jezika u budućnosti ovisit će o kolektivnom trudu kojeg ulažemo u oplemenjivanje jezika. Ne isforsiranim prevođenjem i pretjeranim gledanjem u prošlost, već bavljenjem kompleksnim i zahtjevnim temama poput blockchaina, na kojima će se graditi svijet sutrašnjice.

Na blockchainu će se možda graditi svijet sutrašnjice, a možda će se balon ispuhati i sve će se srušiti kao kula od karata. Kakogod bilo, što više ljudi što bolje razumije tehnološku, financijsku, ali i praktičnu stranu priče, to ćemo i jedan i drugi scenarij lakše preživjeti.