Što je uopće NFT, tko na njemu zarađuje i što vas sprječava da učinite isto?

Što je uopće NFT, tko na njemu zarađuje i što vas sprječava da učinite isto?

Jesu li non-fungible tokeni (NFT) prilika umjetnicima za pravu zaradu u ovim teškim vremenima? Možete li i vi napraviti svoj NFT? Je li istina da s "NFT-om možeš zaraditi tisuće dolara u dva dana, bez nekog znanja o ičemu"? Otkrili smo!

Kada sam bio nešto mlađi, slučajno sam potrošio 300 kuna na virtualni brod u igri World of Warships jer mi je PayPal bio spojen na “one touch verification”. Danas imam taj brod, igru više ne igram, i nije da sam sretniji prije nego što sam ga imao. Ne pričam vam ovo bez razloga, jer iako je svijet kriptovaluta i umjetnina mnogo kompleksniji, ova anegdota je možda i najbolji način za shvatiti novonastalu pompu oko Non-fungible tokena (NFT) – imate nešto jedinstveno (u mom slučaju brod nije bio jedinstven) i digitalno i za to ste platili.

Možda vam to sad ne govori puno, ali bez brige. Kako ne biste očajavali angažirao sam za pomoć one koji o ovoj novoj tehnologiji znaju mnogo. Sa mnom su o NFT-ovima razgovarali Belma Gutlić iz tvrtke NodeFactory, Bruno Škvorc iz Web3 Fundacije i RMRK NFT projekta te Gregor Žinić, autor NFT umjetnina.

Pripremite se stoga na divlju vožnju blockchain bespućima. Ja ću biti vaš vodič, ali prije toga – što je, pobogu, NFT?! Bruno pojašnjava: 

NFT je zapis u globalnoj bazi podataka (blockchainu) koji je unikatan u svojoj prirodi i nije izravno zamjenjiv (fungibilan) s drugim NFT-ovima. Drugim riječima, NFT je token koji služi kao digitalni unikat koji može, a ne mora imati druga svojstva i mogućnosti, a nerijetko predstavlja neku stvar iz stvarnog svijeta (sliku, ulaznicu, certifikat, neko dobro, itd.).

Prolazni trend ili nešto više…

Na početku svoje istrage o NFT umjetninama došao sam do zanimljivog citata koji dobro ocrtava trenutne osjećaje mase ljudi koji o ovoj temi istražuju: “sada znam što su i plače mi se”. Nadam se da vi do kraja ovog teksta nećete, ali razumljivo je da vam je sve oko ovog fenomena… barem malo čudno.

Dakle, NFT je jedinstven komad digitalnog sadržaja koji možete kupiti i prodati. To može biti sličica, GIF, ili nešto posve drugo – ali ključ je u tome da, ako vi posjedujete taj NFT, nitko drugo ne može imati isti takavZa razliku od fotke na internetu koju 1000 ljudi može preuzeti i ona je uvijek kopija – svaki NFT ima svoj niz i oni se ne mogu duplicirati, kao Mona Liza ili Vrisak. Sjetimo se i kripto marke koju je upravo NodeFactory radio s Hrvatskom Poštom – to je punopravni NFT na Ethereum mreži, dodaje Belma. Iako ih u cirkulaciji ima dosta, svaka od markica je posebna i jedinstvena.

Sve to nisu sama po sebi svojstva NFT-a, već svojstva blockchaina tako da nisu neka novost, ali novost je da je šira javnost otkrila da postoje.

Kriptomarka je punopravni NFT, pojašnjava Belma. NodeFactory / Hrvatska Pošta

NFT je postao toliko popularan u posljednje vrijeme da sam slušao rasprave o njemu čak i u nekim igrama koje sam igrao proteklog tjedna. Lome se koplja je li to samo neka bezvezna novost koja će propasti ili novi način za zaradu umjetnicima koji, između ostalog i zbog pandemije, jedva žive. Druga strana su oni koji tvrde da se preko NFT-a možete obogatiti izuzetno brzo kao “obična osoba”. NFT umjetnine koje možete i sami napraviti mogu se prodati po nekoliko tisuća kuna pa ne čudi da cijeli svijet na ovaj trend gleda sa skepsom i uzbuđenjem.

Čemu sve NFT može poslužiti?

Ni Belmu niti Brunu kao eksperte za blockchain ne iznenađuje da su NFT-ovi postali popularni, a Belma mi kaže kako se rast nije baš dogodio prije nekoliko tjedana, kada su svi počeli govoriti o tome – krenuo je već krajem prošle godine. Zanimljivo je, dodaje, kako je 2017. godine, kada je krenula sve veća upotreba Ethereuma, najviše transakcija postigao upravo NFT projekt CryptoKitties. Tamo za kriptovalute možete kupiti digitalne mačke koje možete mijenjati i prodavati, na primjer.

Bruno kaže kako je u NFT skupljanju gotovo od samog početka, dakle od 2016., a spominje i kako “ima nešto NFT-ova”. Priznaje mi da ga je inicijalno privukla zarada, ali je otad počeo pratiti razvoj ekosustava i platformi te pokrenuo neke svoje NFT planove.

Ističe kako su NFT umjetnine mnogo više od “samo” digitalne umjetnosti. Mogu se koristiti na beskonačno mnogo načina. Tu su ether.cards, odnosno kartice koje imaju lijepe grafike i neke atribute koji pružaju određene koristi onome tko ih ima (primjerice Royalty, koji vlasniku doživotno daje jedan posto svih prihoda platforme).

Osim lijepih grafika, s NFT-ovima se otvara mnogo prilika za reaktivnu umjetnost pa tako možemo dobiti NFT djela koja su nastala kao reakcija na aktualnosti iz svijeta relativno brzo.

Treća korist od NFT-a koju Bruno ističe su virtualna dobra i igre:

Kao gamer i NFT entuzijast, jako sam optimističan oko integracije NFT-ova u igre, programe za izradu igara, i drugo. Vidjeli smo mnoštvo primjera prodaje virtualnih nekretnina na kojima ljudi sada grade virtualne galerije u kojima prikazuju svoje NFT-ove.

Paralelna ekonomija nije samo paralelna ekonomija, počinje pravi metaverse – paralelni svijet s decentraliziranim i otvorenim alternativama za sve s čime se susrećemo u stvarnom svijetu.

Za većinu NFT-ova koristi se Etherum

NFT-ovi se uglavnom nalaze na Ethereum blockchainu, a Belma mi pojašnjava kako se Ethereum počeo koristiti za doslovno sve i svašta jer je mreža s najviše korisnika na kojoj se može bilo što stvoriti:

Međutim, zbog troškova transakcija neki projekti se sele i na neke druge mreže, a tu su također i layer 2 rješenja za Ethereum koja napokon dolaze u upotrebu. Ethereum će tu svakako ostati kao “glavni”, ali nije trenutno prikladan za česte promjene i prodaje jer svaka transakcija košta pa se ne isplati koristiti za sve.

Ovo je vrlo zanimljivo, ali prosječna osoba se najviše pita kako uopće neki komadić koda na internetu može koštati milijune dolara? Bruno mi odgovara da “sva umjetnost vrijedi onoliko koliko je netko voljan platiti za nju pa tako i NFT-ovi”.

NFT LeBrona Jamesa vrijedi, recimo, 50 tisuća dolara. NBA Top Shot

Kolekcionarska perspektiva

Trenutno smo u fazi u kojoj je NFT hype toliko velik da se iznosi koji se okreću također vrtoglavo penju. Čim je nešto nedostupnije i rjeđe, viša je i cijena koju treba platiti. Zato neke slike koštaju stotine tisuća dolara, a možete “nešto slično” naći i za 50 kuna u supermarketu.

Ako neki NFT ima samo, recimo, 10 tisuća komada, jako je primamljivo imati jednog od njih, čisto iz kolekcionarske perspektive, kaže Bruno:

Ako niste sami kolekcionar, znate da netko jest, i da će taj biti voljan platiti dobru cijenu da upotpuni kolekciju. Svemu tome naravno pomaže i adopcija od strane običnog puka koji nije crypto-pismen, razne slavne ličnosti reklamiraju NFT-ove, što pospješuje pomamu i čini ono što je ionako ograničenog broja još traženijim.

Istovremeno, određeni drugi blockchain projekti kreću s direktnim napadom na “civilno” tržište – npr. Flow blockchain (kreiran od ekipe koja stoji iza Cryptokitties) se fokusirao na NBA Top Shots – kolektibilne kartice koje predstavljaju neke NBA slavne momente i ličnosti.

Projekt NBA Top Shots tako je posložen da prosječna osoba niti ne zna da se u pozadini radi o blockchainu, a pristupačnost “običnim” osobama podigla je cijenu FLOW tokena s 0.1 na 35 dolara u samo četiri mjeseca.

Ako biste i sami željeli trgovati NFT umjetninama…

… pred vama zaista nije neki dug i naporan put, kaže Bruno. Sve što trebate je stvoriti svoj NFT i staviti ga na neku od online trgovina kao što su Sorare ili Opensea, i tamo ih bilo tko može kupiti. Da biste prodali ili kupili NFT treba vam kripto novčanik, a sve ostalo možete naći na nekoj od trgovina.  Alternativa tomu su fondovi koji agregiraju NFT-ove i od njih radi dijeljeno vlasništvo košarice, dodaje Bruno:

Tokeni koji predstavljaju to vlasništvo se tada trguju kao obični fungibilni tokeni, što uvelike obogaćuje likvidnost. Primjerice: ako imamo 10.000 cryptopunks, i samo 10 ih ima “Zombie” atribut, taj je atribut jako rijedak. Ako se tada u NFTX stavi 5 Zombie punksa, ljudi mogu kupiti 0.01 PUNK-ZOMB tokena koji predstavlja košaricu zombija, i isto tako ako skupe više od 1.0 PUNK-ZOMB tokena, mogu izvaditi nekog od tih Punksa i zadržati ga.

Opensea

Zapravo, ako želite da se vaše NFT umjetnine nalaze na raskrižju “prave” i digitalne umjetnosti, Bruno kaže kako neki od umjetnika danas spajaju dva svijeta. Rade se fizički predmeti koji u sebi imaju čip koji ih povezuje s jedinstvenom reprezentacijom na blockchainu. Ne radi se samo o slikama, to su gramofonske ploče, kipovi i odjeća.

Svaki barem malo relevantan umjetnik u budućnosti će imati barem neko prisustvo na blockchainu i na NFT tržištu, zaključuje Bruno.

“Ne trebate biti Banksy ili Warhol da zaradite na ovakvim stranicama”

A kako izgleda kada zaista trgujete i stvarate svoje NFT-ove najbolje zna Gregor Žinić koji je prošloga mjeseca na tržište stavio prvu grupu svojih NFT-ova. Na to ga je inspirirao potez YouTubera Logana Paula koji je prodao dvije tisuće NFT kartica za nekoliko milijuna dolara. Važno je reći da za NFT umjetnine ne trebate imati znanje o blockchainu, već svoje umjetnine možete plasirati na tržište uz relativno malo posla.

“Prvi put to gledam, i nije mi jasno”, šali se Gregor, i priznaje kako ispočetka nije uopće zagledao u detalje ove tehnologije. Situacija se promijenila kada mu je prijatelj rekao da je prije nekoliko mjeseci kupio 100 dolara vrijednosti NFT-a u gore spomenutom NBA Top Shots, a koji su vrijedili oko 20 tisuća dolara u trenutku našeg razgovora. To je porast koji bi svakom razbio stereotipe!

Nakon što se nekoliko tjedana educirao kako NFT tržište funkcionira i pritom uložio u dosta digitalnih umjetnina, odlučio se i sam izbaciti nešto na tržište jer, kako kaže, postoji mnogo umjetnika čiji digitalni art uopće nije ništa posebno, a zarađuju dobar novac.

Nije da netko treba biti Banksy ili Warhol da uspije zaraditi na ovakvim stranicama. Puno, naročito mladih, umjetnika je krenulo objavljivati radove na NFT stranicama i zarađuju super lovu.

Gregor i brat Sven tako su se podijelili: Sven će izrađivati 3D animacije, a Gregor se baviti plasiranjem i reklamiranjem te u konačnici prodajom radova. Prvi rad koji je ugledao svjetlo dana (ili ekrana) je Balloonco, odnosno digitalna figurica u kutiji koja se prodaje za 0.15 ETH, što je otprilike 2300 kuna. Do te cijene Gregor i Sven su došli proučavanjem umjetnika na tržištu koji su prodavali slične umjetnine.

Njihovi NFT-ovi će se prodavati na Rareibleu, a kada osoba plati cijenu na stranici – digitalan novac dolazi direktno u novčanik. Gregor mi je dan prije objave ovog teksta rekao kako je zadovoljan kako su NFT-ovi prošli, ali da ispred njega i brata stoji još mnogo rada i marketinga te da imaju neke druge ideje koje planiraju isprobati.

Tijekom mog razgovora s Gregorom shvatio sam kako je njegova avantura s NFT-ovima samo početak te da se planira i dalje baviti prodajom i kupovinom digitalne umjetnosti. Zašto i ne bi, kada se čini da je ovo rudnik zlata u koji se samo trebate zaputiti s uputama i izaći s više novca nego prije?

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Imaš li svoje vrijeme za stvaranje? Jer jedan sastanak je dovoljan da ti uništi koncentraciju za cijeli dan!

Maker time. Deep work. Vrijeme za produktivnost i ideje. Zvuči kao ideal za mnoge hrvatske tvrtke, ali želimo li biti učinkoviti i kreativni, moramo si odrediti raspored za stvaranje - bili programer, pisac ili dizajner, radili na daljinu ili u uredu!

Tehnologija

Koliko su novi e-Građani – bolji? Evo što kažu hrvatski dizajneri i UX stručnjaci

e-Građani su napokon doživjeli dugo očekivani redizajn pod palicom vladinog vlastitog "startup" tima. Redizajn je kruna dvogodišnjeg rada, kažu. I treba biti s obzirom da je riječ o platformi na kojoj će biti dostupno 87 usluga za građane, a koje bi trebale biti okosnica digitalnog društva. Što su uspjeli poboljšati, na čemu još trebaju raditi - otkrivamo.

Startupi i poslovanje

“Vrijeme je da prestanemo veličati ‘ludnicu na poslu’. Haj’mo samo razvijati jako kvalitetan proizvod ili uslugu!”

Ljudi više ne mogu odraditi posao - na poslu… Jeste sami bili u toj situaciji ove godine, ovaj mjesec? Ako čitate ovo, vjerojatno ste dio digitalne zajednice, visoko-kompetitivnog IT sektora i možda vam se takve okolnosti događaju i na dnevnoj bazi. Tako ne bi trebalo biti.

Što ste propustili

Tehnologija

Marko Pavlović: Zaljubite li se previše u svoj proizvod mogli biste zaboraviti na svoj tim

Kako je Marko od razvoja platforme za upravljanje društvenim mrežama došao do proptecha i zašto ga je to iskustvo dovelo do principa o kojima svi u digitalnoj zajednici pričaju... otkrivamo u novoj epizodi!

Startupi i poslovanje

Hrvatski Robotiq.ai potvrdio 900 tisuća eura vrijednu investiciju za svoje “softverske robote”

U zadnje vrijeme slušamo sve više uspješnih priča o RPA tvrtkama iliti tvrtkama koje se bave automatizacijom procesa, a jedna od najnovijih stiže od domaćeg startupa Robotiq.ai koji je privukao nedavno nemalu inozemnu investiciju.

Tehnologija

DiscussIT: Možda bismo sigurnije poslovali da se više bojimo mailova, nego kriptovaluta

Bilo da je u pitanju sigurnost jednog servera ili cijelog računalnog centra, plaćanje kriptovalutama ili mobilnim bankarstvom - prijetnje uvijek postoje. Pitanje je samo koliko smo spremni ako se one ostvare, a upravo je to bila jedna od ključnih tema Combisovog DiscussIT panela.

Sponzorirano

U tijeku je pandemija online videa. Jeste li joj se prilagodili?

Potražnja za online videom veća je no ikada, ali rijetki su se uspjeli snaći u tome. Oni koji jesu, sad profitiraju. Uključujući i brendove.

Startupi i poslovanje

Event management platforma suosnivača iz BiH pivotirala pa osigurala 5,5 milijuna dolara

Još u 2018. smo govorili o zanimljivoj karijeri Jasenka Hadžića koji je od BiH došao do Danske i ondje pokrenuo startup Tame. Tijekom COVID pandemije zabilježili su rast prihoda od 700 posto.

Startupi i poslovanje

Hrvatska na mapi jednoroga svijeta: Danska, Finska i Italija imaju 0, a mi odnedavno čak 2!

Od preko 500 "jednoroga" rasprostranjenih po svijetu, Hrvatska se na svjetskoj listi odlično drži! Dva jednoroga (ako niste pratili, Rimac je jednorog!) nisu malo za tako malu zemlju - pogotovo kad se stave u kontekst okruženja, ekonomskih pokazatelja i infrastrukture.