Kako se blockchain kaže na hrvatskom?

Blockchain na hrvatskom? Zašto je bitno prevoditi tehničke pojmove?

Hoćemo li umjesto engleskih za neke pojmove iz svijeta tehnologije ikad koristiti hrvatske riječi? Andro Babić iskoristio je svoj dvostruki interes za blockchain - lingvistički i tehnološki, i sastavio hrvatski Blockchain pojmovnik.

Razumijete li blockchain? Znate li što je ledger? Zašto se kriptovalute zovu tako?
Hoće li biti jasnije ako blockchain nazovemo ulančanim blokovima i objasnimo kao “skupinu transakcija, koje čine zajedničku glavnu knjigu, koje su upisane u bazu podataka i provjerene od strane više izvora“?

Ne, jel da? O blockchainu, ledgeru, nodeovima i non-fungible tokenima vjerojatno nikada nikoga ni nismo čuli da govori na hrvatskom. Čak i rubrika u kojoj se smjetio ovaj članak se zove Kriptovalute i blockchain, a ne Kriptovalute i ulančani blokovi!

Običnom čovjeku detalje oko kriptovaluta i blockchaina vjerojatno je jednako teško razumjeti i na hrvatskom i na engleskom. I tehnološki i financijski svijet koji se susreću kad su u pitanju kriptovalute itekako su poznati po korištenju stručne, komplicirane terminologije kao zida koji postavlja prepreku laicima da budu upućeni i razumiju o čemu se radi. Štoviše, nekad se čini kao da to rade namjerno kako bi ostavili dojam da je u pitanju nešto jako komplicirano i važno!

Razlog više da težimo boljem i širem razumjevanju kroz razvoj terminologije na materinjem nam jeziku!

Kako prevoditi blockchain i – zašto?

Kombinacija interesa za tehnologiju, ali i za jezik dovela me u bespućima interneta do zanimljivog znanstvenog rada koji se bavi upravo time – pokušajem da se uspostavi hrvatska terminologija za najčešće pojmove koji se koriste u kontekstu blockchain tehnologija. Za diplomski rad na odsjecima za komunikacijske i informacijske znanosti te anglistiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu autora Andru Babića inspirirao je dvostruki interes za blockchain – lingvistički i tehnološki.

Andro naglašava da cilj njegovog rada nije bio jezični purizam niti prevođenje engleskih termina na silu, već jednostavno popisivanje termina kako bi se jednoj jezičnoj zajednici,  bilo stručnjacima ili laicima, približila određena tematika:

Osim te važne funkcije, jasno opisana terminologija ubrzava rad tehničkog pisanja i prevođenja, a ključna je i u zakonodavstvu, normiranju i drugim aktivnostima čiji je rezultat specijalizirani tekst. Cilj mojeg rada bio je ponuditi primjer dobre prakse terminološkog opisivanja disruptivnih tehnologija.

Terminologija na lokalnom jeziku pomaže boljem razumijevanju, bržem širenju znanja i – boljem iskorištavanju novih tehnologija.

Tehnologija ulančanih blokova, navodi Andro u radu, ima niz potencijalnih primjena u raznim aspektima poslovanja i ljudskog života, a sve češće se spominje u javnom prostoru i medijima pa otud i potreba za popisivanjem, opisivanjem i ujednačavanjem terminologije.

“Jezik je ekonomičan, odnosno razvija se linijom manjeg otpora…”

Rezultat rada je i Blockchain pojmovnik, svojevrsni mali rječnik prijedloga hrvatskih inačica za uobičajene engleske termine koji se koriste u kontekstu blockchain tehnologije.

Otud i ulančani blokovi kao hrvatski prijevod za blockchain, distribuirana glavna knjiga za distributed ledger, čvor za node, novčanik za wallet, ali i već prihvaćeni kriptovaluta i rudarenje. Među “hrvatskim” terminima su, doduše, i hash funkcija, peer-to-peer mreža…

Znači li to da su u pravu oni koji kažu da se neke tehnološke pojmove jednostavno ne može prevesti na hrvatski?! Andro odgovara:

Jezik je ekonomičan, odnosno razvija se linijom manjeg otpora tako da govornici spontano biraju najefikasnija rješenja. Fleksibilnost jezika omogućava prihvaćanje stranih termina, ali i stvaranje novih riječi. To znači da zapravo ne postoje neprevedivi termini, već da termini ostaju u istom obliku dok ne nastane jasna potreba za promjenom.

Iz praktične perspektive važno je da se na određenu temu može precizno i jasno komunicirati.

Odličan i živopisan primjer nepreciznosti i nejasnoće u komunikaciji, dodaje Andro, upravo je Wikipedijin članak o blockchainu na hrvatskom jeziku. U tom članku blockchain je na hrvatski doista nespretno preveden kao blok-lanac. I, kako kaže Andro , potpuno promašuje svrhu članaka na Wikipediji na lokalnom jeziku, a to je da kompleksne teme kvalitetno približe širokoj publici.

Jedinstveni digitalni token?

U trenutku pisanja Babićevog rada, non-fungible tokeni, odnosno NFT-jevi bili su nišna ideja kojom se bavila šačica entuzijasta pa se tim terminom nije bavio. Međutim, danas s NFT-jevima eksperimentiraju masovni brendovi, a o njima gotovo svakodnevno izvještavaju masovni mediji. Kako bi NFT rekli na hrvatskom, pitam.

Kad bih morao razmišljati jednojezično, rekao bih jedinstveni digitalni token. Ali, u razgovoru koristim NFT.

U kontekstu kriptovalute uvijek se govori o walletu, iako je to, zapravo – novčanik.

U praksi se koristi – engleski

Zanimljiv dio Babićevog rada čini ispitivanje mišljenja upućenih članova hrvatske blockchain zajednice o hrvatskoj terminologiji. Koju su domaći entuzijasti tehnologije ulančanih blokova većinom – odbili.

Prema rezultatima ispitivanja, oni smatraju da prevođenje blockchain terminologije nije potrebno te da ne olakšava stručnu komunikaciju. Kad međusobno komuniciraju, priznali su, koriste većinom termine na engleskom. Andro komentira:

Tehnološki napredak, koji je ovih dana izrazito ubrzan, otvara pitanja lingvističke prirode na koje je nemoguće odgovoriti bez inputa struke. Ako ta struka bira koristiti termine na engleskom, onda nije potrebno forsirati prijevode i novotvorenice, no nužno je pojmove jasno definirati i popisati te ponuditi potencijalan jezični ekvivalent gdje je to moguće.

“Hrvatski termini olakšavaju razumijevanje i prijenos znanja”

Ali, ako terminologija postoji samo na engleskom jeziku, znači da je razumijevanje određene nove tehnologije dostupno samo onima koji izvrsno poznaju engleski.

Razvijeni domaći termini olakšavaju razumijevanje nadolazećih tehnologija i prijenos znanja a, kako stoji u radu – društvo koje ovladava, iskorištava, razvija i prenosi znanja omogućava pojedincima unutar jezične zajednice ili društva lakši pristup informacijama, bolje razumijevanje i brže učenje. A bolje razumijevanje, brže učenje i brže prihvaćanje od šire zajednice dovodi i do boljeg iskorištavanja potencijala disruptivnih tehnologija.

Ima li hrvatski uopće šanse ikad razviti terminologiju za tehnološke termine, posebno one koji su se već uvriježili na engleskom? Ili će engleski progutati sve, pitam. Andro odgovara:

Odnos hrvatskog i engleskog jezika diktira niz socioekonomskih i kulturoloških čimbenika, a perspektiva hrvatskog jezika u budućnosti ovisit će o kolektivnom trudu kojeg ulažemo u oplemenjivanje jezika. Ne isforsiranim prevođenjem i pretjeranim gledanjem u prošlost, već bavljenjem kompleksnim i zahtjevnim temama poput blockchaina, na kojima će se graditi svijet sutrašnjice.

Na blockchainu će se možda graditi svijet sutrašnjice, a možda će se balon ispuhati i sve će se srušiti kao kula od karata. Kakogod bilo, što više ljudi što bolje razumije tehnološku, financijsku, ali i praktičnu stranu priče, to ćemo i jedan i drugi scenarij lakše preživjeti.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Jasen Kostelac

    Jasen Kostelac

    21. 03. 2022. u 4:15 pm Odgovori

    Token? Stvarno? Postoji riječ žeton, ne možete prevoditi na pola riječi…a zapravo informatičku terminologiju se ne bi uopće trebalo prevoditi jer prebrzo napreduje, samo komplicirate proces učenja. Ako vas zanima informatika morate znati engleski i točka, sve ostalo je preseravanje. Užasno zvuči, a neke stavari zvuče i pogrešno, nemojte se pravit pametni.

  2. Mirimir Horvatski

    Mirimir Horvatski

    22. 03. 2022. u 1:43 am Odgovori

    Stvarno bi se složio s predhodnim komentarom. To nema smisla prevoditi. Kaga zanima uvijek može sam istražiti a netko tko se bavi time i želi to približito onima koji nepoznaju dobro ili tehnologiju ili engleski to pozdravljam. Ali time se baviti to tjerati i inzistirati nema smisla. Prvo programiranje je počelo na engleskom kao i cijela povjest interneta i informatike i slično. To je kao da se žalite na latinski u medicini, zoologiji, botanici itd.. Hrvatski je maldi jezik nema ni 40% izvornih riječi, imamo puno usvojenica, sto zbog večih sila, što zbog integracije, lovljenje koraka vremena. Ali poanta je, Hrvatska nije bila koljevka nekog pokreta, znanja, umjetnosti ili slično. Večinom su to radile druge starije/ veće države, sile a mi smo samo pratili korak. To je kao da kažemo da za 50 godina UN će presjedati na hrvatskom jeziku samo i bit če i službeni, prvi jezik UN. Tvorba hrvatski riječi je slična principu njemačkog jezika oču reči tu kopiramo njihov njemački stil da bi radili svoj “hrvatski” šablona za tvorbu je njemačka a jezik koje se tvori je hrvatski.

  3. Ratko Vuk

    Ratko Vuk

    22. 03. 2022. u 2:03 am Odgovori

    koliko je uri / koje je ira/ vura ( njem. Uhr ) – germanizam
    Koliko je sati – ( tur. Saat ) – turcizam
    Koliko ima časova ( srb. Čas ) – srbizam.
    E sada kako hrvatski pitat? Koliko imama trenutaka? Možda točno.
    Ili koje je vrijeme. Ali mi malo ne odgovara sa vremenskom prognozom. Kako je vrijeme ili koje je vrijeme? Ok noč, dan, jutro, popodne.
    Ali kako naći da išitamo ono što mjerimo na hrvatski a da riječ nije usvojena.

  4. Andelko Hemula

    Andelko Hemula

    25. 02. 2023. u 11:32 pm Odgovori

    Zašto je potrebno prevoditi na naš jezik i zašto je potrebno stvartati inačice na materinjem jeziku? Pa zbog boljeg razumijevanja tehničkih termina izgovorenih na engleskom jeziku. Mnogi (osobito oni koji dobro razumiju enghleski) će reći da to nije potrebno, ali oni ne shvačaju da je jezik živa materija i da ga treba razvijati i obogaćivati zbog vlastitog identiteta kao što se razvija i sve ostalo. Usvajanjem tuđica doprinosimo odumiranju vlastitog jezika umjesto da ga obogačujemo i razvijamo. Dobro je da rezumijemo i nove tehnološke termine na stranom jeziku, ali je svkako bolje iskonstruirati naše inačice. To nije uvijek lako, ali valja se potruditi i tako čuvati vlastiti identitet.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

eUsluge

Grad Zagreb omogućio potpun uvid u proračun kroz aplikaciju iTransparentnost

Nova aplikacija omogućuje svakom građaninu da detaljno prouči gradski porarčun po različitim parametrima.

Nesortirano

Što je Akt o čipovima – i kako će doprinjeti tehnološkom razvitku Hrvatske

Jačanje konkurentnosti Europske unije u industriji poluvodiča prilika je i za Hrvatsku koja u sklopu 43 milijarde eura vrijedne incijative priprema otvaranje edukacijskih centara.

Umjetna inteligencija

Mojmira Pastorčić i Kolinda Grabar Kitarović najnovije AI “žrtve”: Pazite se lažnih videa!

Kako vrijeme prolazi, čini se kako će sumnjičavost biti nužnost pri konzumiranju sadržaja na internetu.

Što ste propustili

Intervju

Pobjedu u generiranju slika uz AI odnosi riječki pisac: “Dobar ‘prompter’ mora biti dobar s riječima!”

Nije trebalo dugo čekati da umjetna inteligencija generira i nove "sportove"!

Startupi

Novi GapMinder Fond II s 80 milijuna eura cilja i na hrvatske startupe

GapMinder Ventures, VC fond koji je dosad primarno ulagao u tehnološke tvrtke iz Rumunjske, pokreće GapMinder Fond II, investicijski paket od 80 milijuna eura koji će biti alociran i na širu istočnoeuropsku regiju, pa tako i Hrvatsku i Srbiju.

Analiza

Raj za dezinformacije: Pola svjetske populacije ove godine bira novo vodstvo!

Stanje povjerenja na internetu trenutno nije najbolje. Borimo se s lažnim vijestima i deepfakeovima koje ćemo viđati sve češće kako nam se približavaju nacionalni i europski izbori - kakvo je stanje, donosimo direktno iz Bruxellesa.

Startupi

U Hrvatsku stiže Choice, češki CRM za restorane

Foodtech startup Choice s novih 2,5 milijuna američkih dolara investicije ulazi na hrvatsko tržište.

Startupi

AI4Health.Cro predstavio 28 timova koji će razvijati AI rješenja za problem rane rehospitalizacije

Cilj ovog natjecanja je razviti rješenja za problem ranog ponovnog prijema pacijenata u bolnice, primjenom računarstva i AI tehnologije.

Intervju

Croteam retrospektiva s Admirom Elezovićem: Kako su se prilagođavali igračima i industriji proteklih 30 godina?

Nakon 30 godina, Croteam žari i pali gaming industrijom, ali na svoj način... skromno i s onom starom "pamet u glavu".