Poslovi budućnosti u Hrvatskoj: Najtraženiji su podatkovni – inženjeri, analitičari i znanstvenici!

Živimo u razdoblju četvrte industrijske revolucije koju obilježava strelovit razvoj novih tehnologija i transformacija svih industrija te potreba potrošača. World Economic Forum u svome izvješću The Future of Jobs Report navode kako će do 2025. godine na svjetskoj razini nastati preko 97 milijuna novih poslova, a danas 94% poslodavaca očekuje od svojih zaposlenika usvajanje novih vještina.

Motivirani tom statistikom, A1 Hrvatska predstavila je mapu poslova i vještina budućnosti, prvu interaktivnu mapu takvoga tipa u Hrvatskoj. U njoj prikazuju 100 zanimanja budućnosti i 100 zanimanja u padu za deset industrija. Tim stručnjaka analizirao je najveću i najrelevantniju bazu vještina za sva radna mjesta koja danas postoje u Hrvatskoj kako bi otkrili koje su vještine potrebne zanimanjima budućnosti.

O tržištu rada i vještinama na panelu su raspravljali Ivan Skender, glavni direktor za transformaciju poslovanja, ljudske resurse i korporativne komunikacije, A1 Hrvatska; Hrvoje Balen, član uprave Algebre i nacionalni koordinator EU inicijative “Grand Coalition for Digital Skills and Jobs”; Tatjana Skoko, direktorica Microsofta za Hrvatsku; Nina Begičević Ređep, dekanica Fakulteta organizacije i informatike te Kruno Stražanac, suosnivač tvrtke Gideon Brothers, a panel je moderirao Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

Kako izgleda trenutno tržište rada?

Zanimanja koja se najčešće ponavljaju kao rastuća su data inženjer i podatkovni analitičar i znanstvenik, a padajuća zanimanja nalaze se u administraciji i računovodstvu.

S visoko-tehnološke strane, u Hrvatskoj je već stasao niz iznimnih stručnjaka, ali privući iskusnije robotičare je problematično jer to zanimanje prije 10 godina nije ni postojalo, istaknuo je Kruno. Zbog toga i sami u Gideon Borthersu puno ulažu u interno obrazovanje zaposlenika.

Postoji ogroman bazen talentiranih ljudi u Hrvatskoj prije svega zbog akademskih zajednica, no itekako postoji jaz jer ti kvalitetni ljudi se možda nemaju prilike baviti umjetnom inteligencijom i robotikom ovdje u Hrvatskoj zbog toga smo ponosni što smo top robotičare uspjeli zadržati i kroz Gideon Brothers.

Na nešto nižoj razini, Tatjana ističe kako prema istraživanjima 97% mladih u Hrvatskoj do 25. godina posjeduje digitalne vještine, po čemu su prvi u Europi.

Mislim da je najvažnije promijeniti mentalni sklop. Umjesto neću i ne mogu, trebamo govoriti probat ću i zanima me jer nikada nije kasno da naučimo nešto novo.

Varaždinski FOI izrazito radi na razvoju vještina s naglaskom na kritičko razmišljanje, rješavanje problema i projektni pristup jer smatra kako su te vještine potrebne fluidnom tržištu rada, tvrdi Nina. Njihovom obrazovnom programu veliki doprinos daju poslodavci koji nude studentima priliku rješavati probleme pomoću konkretnih zadataka.

Visoko obrazovni sustav se mora prilagoditi potrebama tržišta rada i ovoj mapi.

Što može bolje?

Prema indeksu digitalnih kompetencija Hrvatska jako dobro stoji u provođenju interne edukacije, obrazovanju te znanstvenoj produkciji. Ipak, Hrvoje navodi kako Hrvatskoj fali inozemnih talenata jer je društvo jako zatvoreno. Ističe dva imperativa današnjeg vremena:

Jesmo li spremni privući mlade ljudi iz okruženja i jesmo li spremni biti brži od drugih?

S potrebom da privučemo strane talente složila se i Nina koja tvrdi kako se budućnost temelji na internacionalizaciji. Fakulteti kao što su FER, FOI i Algebra samostalno rade na tome jer više ne mogu čekati. Za primjer, Nina navodi FOI-jevog studenta koji je umjesto Pariza odabrao Varaždin kao mjesto svoga studija.

No, internacionalizacija nije jedini problem koji mori naše malo tržište rada. Primjena teorijskih znanja u realnom sektoru nije uvijek preslika crno na bijelo, pojašnjava Kruno:

Svi oni (studenti) dobivaju vrlo vrijedna znanja u akademskoj zajednici, ali primijeniti ta znanja na proizvod je posebna razina. Možda bi trebalo donosioce odluka našeg obrazovnog sustava staviti u čizme nas poduzetnika pa da im se pokaže kako osiguravamo plaće našim zaposlenicima svaki dan, kako privlačimo svjetske investicije i stvaramo globalno prepoznatljive proizvode.

Interno usavršavanje u Microsoftu i A1 Hrvatska

Tatjana navodi kako od prvoga radnoga dana svaki novi zaposlenik Microsofta dolazi u kontakt sa stručnjacima iz različitih odjela kako bi uhodavanje u kompaniju bilo što brže i uspješnije.

Svaki zaposlenik ima svoj development plan što označava definiranje područja u kojem će se nalaziti kratkoročno, srednjoročno i dugoročno te vještine koje je potrebno u tim periodima razviti.

Osim toga, omogućavaju svojim zaposlenicima mijenjanje odjela što znači kako netko može prijeći iz tehnologije u marketing te potiču ljude u eksperimentiranju jer smatraju da je metoda pogreške vrlo vrijedan način učenja.

Ivan pak objašnjava kako su u A1 Hrvatska pokrenuli zaseban projekt – A1 Future Hub kako bi demokratizirali znanje i usmjerili svoje zaposlenike prema vještinama koje prepoznaju kao ključne. Inače ulažu preko dva milijuna kuna godišnje u formalno obrazovanje svojih zaposlenika, ali to čini samo 10% savladavanja novih znanja.

Ostalih 70% je iskustvo na projektima i 20% kroz mentoring i coaching programe, tako da je teško kvantificirati ukupno ulaganje u znanje zaposlenika, dodaje. Osim toga, Ivan naglašava kako je velika količina znanja danas demokratizirana na globalnoj razini i da je zapravo najvažnije imati volju za učenjem i inspiraciju.

Repetitivni poslovi su za robote

Upoznavanje s novim vještinama i tehnologijama u konačnici pomaže suzbiti i strah od novog, pojašnjava Ivan na primjeru A1 Hrvatska:

Kada je AI preuzeo administrativne i repetitivne zadatke u nekoliko odjela, ljudi su se isprva bojali, no zbog automatizacije su napokon mogli preuzeti rad na drugim, složenijim projektima koje robot ne može odraditi i zapravo su vrlo brzo shvatili vrijednost toga, a strah je nestao.

U konačnici, tako je primjena umjetne inteligencije u A1 Hrvatska dijelom također potaknula internu edukaciju. Zaposlenicima je pružena prilika napredovanja na zahtjevnije poslove, a otvorene su i neke nove pozicije, poput stručnjaka koji trenira robote za automatizaciju procesa.

Karijerni put svakog zaposlenika je da prihvati tehnologiju kao takvu zaključuje Ivan, a ta misao nadovezuje se na Kruninu tvrdnju kako će doći do zajedničkog rada robota i ljudi.

Kako mapu primijeniti na realni sektor?

Nina ističe kako je najbitnije naučiti studente kako učiti jer oni neće biti spremni po završetku fakulteta raditi u tvrtkama kao što su Microsoft, A1 ili Gideon Brothers, ali će imati podlogu da odrade njihove akademije i u kratkome roku budu spremni.

Kruno ističe kako je fleksibilnost ključ na današnjem tržištu rada jer će svaki zaposlenik u jednome trenutku morati nadograđivati svoje znanje.

Hrvoje navodi kako je potrebno sve gledati kroz prizmu natjecanja, a pred nama dolazi vrijeme kada moramo biti brži i učinkovitiji od drugih. Tatjana rješenje vidi u demokratizaciji znanja što znači kako bi svatko trebao dobiti priliku usavršavanja vlastitih vještina. Ivan smatra kako je mapa prvi korak u tom mijenjanju jer ona pruža inspirativne priče roditeljima i djeci kako bi vidjeli pozitivne primjere hrvatskog poduzetništva.