Što je zajedničko hrvatskom Miretu i globalno poznatom Airbnbu? Oba imaju dobro izgrađen brend...

Što je zajedničko hrvatskom Miretu i globalno poznatom Airbnbu? Oba imaju dobro izgrađen brend…

O brendu i njegovim segmentima često mnogi podzetnici razmišljaju prekasno i nesustavno, a spoznaja da nešto nedostaje obično se događa u trenutku kad tvrtka već ima neku solidnu bazu kupaca - i rast počinje zapinjati... Iako nisu česti, uspješnih stranih i domaćih primjera ima.

Miret se ne bavi proizvodnjom tenisica. Naš proizvod je održivost, tenisice su samo fizička manifestacija te održivosti, rekao je Domagoj Boljar, suosnivač Mireta, brenda biorazgradivih i etički proizvedenih tenisica od prirodnih materijala nedavno na Netokracijinoj konferenciji RockPaperGrowth.

Takva precizna svijest o tome da fizički proizvod, tehnološke prednosti ili funkcionalne karakteristike nisu ono što čini DNA nekog brenda te daje smisao postojanju i rastu tvrtke nije česta. Miret je zaslužio pohvalu Alena Kekića, iz agencije I to nije sve!, čija je uloga na tom panelu posvećenom marketingu i rastu, bila podsjećati osnivače da, uza sav fokus na akviziciju prvih klijenata, treba misliti i na konzistentnu komunikaciju i stvaranje brenda.

Nisu bitni ni budžeti ni veličina tvrtke

Primjer Mireta još jednom pokazuje kako definiranje brenda i brend obećanja nije nešto što poduzetnici početnici i startupi mogu preskočiti, da ne zahtijeva nužno velike ljudske i financijske resurse i da je presudno za poslovanje, objašnjava Alen:

Nisu bitni ni budžeti ni veličina tvrtke, već je potrebno jasno definirati ono što možemo ponuditi onima koji od toga imaju koristi u obliku obećanja.

Brend promise je obećanje koje brend daje kupcu, a za koji su bitne 3 stvari, dodaje:

  1. Obećanje treba biti relevantno za kupca – nema smisla obećavati svježe meso svaki dan nekome tko je vegetarijanac.
  2. Mora imati jasno izražen benefit za kupca – ako nešto i obećavamo korisnik ili kupac bi trebao razumjeti kakve koristi on ima od toga.
  3. Obećanje bi se trebalo ispuniti baš svaki put jer to i je svrha brend obećanja.

No, znati to od prvog dana poslovanja i još tako dobro definirati nije baš često.

Najbolji način za stvoriti jak brend je da postanete nositelj kategorije – mjera za druge

Čak i neki danas prepoznatljivi globalni brendovi svoje su poslovanje počeli komuniciranjem funkcionalnih prednosti ili niže cijene. Kad su 2007. Brian Chesky i Joe Gebbia kupili nekoliko madraca na napuhavanje kako bi ponudili povoljniji smještaj posjetiocima koji su u San Francisko dolazili na dizajnersku konferenciju, rođen je Airbnb. Koju godinu i investicijsku rundu kasnije odlučili su da bi se na tom principu povoljnije alternative hotelima mogao izgraditi odličan posao te tako i komunicirali – Airbnbjeva komunikacija tih godina bazirala se na sloganu Forget Hotels.

Airbnb je započeo komunicirajući svoje funkcionalne benefite poput – s nama možete jeftinije i jednostavnije pronaći smještaj. Ista poruka stajala je i u sloganu – Forget Hotels.

Airbnb kontinuirano, ali pomalo mijenja svoj rebrending, ali uvijek se fokusira na buđenje istog osjećaja pripadanja zajednici.

Izgleda da su shvatili da je i za njih najbolje da zaborave na hotele i uspoređivanje s njima te su u prvom rebrendingu slogan promijenili u Belong Anywhere, a potom u Live There, prisjeća se Alen:

U kasnijim fazama brendirali su se više kroz vrijednosti te komunicirajući emotivne benefite što je razumnije budući da je najbolji način stvoriti jak brend postati nositelj kategorije, njegova mjerna jedinica, dodaje Alen.

Mjerna jedinica, kaže, znači da slične servise uspoređujemo s Airbnbjem, a ne i jedne i druge s hotelima.

Puno teže bi to napravili da su ostali pri sloganu i porukama “zaboravite hotele” jer na taj način pozicioniraju sebe u kategoriju hotela kao njezina jeftinija i jednostavnija alternativa, ali ipak, nositelj kategorije, mjerna jedinica s kojom se mjeri kvaliteta drugog ipak ostaje hotel. Ono što mi se sviđa je gotovo svake godine lagano mijenjaju nešto u svom brendingu, lagani nazovimo ga face lifting. To je jedna od strategija koja pomaže da brend ostane, recimo to tako svjež, a da se ne vide i ne osjete velike promjene u rebrendiranju.

Dobro postavljanje brenda na početku olakšava širenje i komuniciranje u kasnijim fazama

Jasno definirana brend strategija svojevrsno je kormilo, kaže Alen, koje pomaže usmjeriti ukupno poslovanje, posebno u fazi rasta. Na primjeru Mireta konkretno, to znači da, s obzirom na to da se ne predstavljaju kao tvrtka koja proizvodi cipele, jednog dana poslovanje mogu proširiti i na održivo proizvedene majice i ne razočarati svoje kupce.

Njihovo brand obećanje je održivost i dobro znaju kome se obraćaju. A da razmišljaju u pravom smjeru još je jednom pokazao Domagoj iz Mireta kazavši kako oni konkurencijom ne smatraju druge proizvođače tenisica već nedostatak svijesti o tome koliko je industrija obuće štetna za okoliš.

Domagoj Boljar: “Miret se ne bavi proizvodnjom tenisica. Naš proizvod je održivost, tenisice su samo fizička manifestacija te održivosti.”

Uvijek je vrijedno imati dobro, jasno definiranu brend strategiju, ističe Alen i navodi posljedice koje su česte kada joj se ne pristupa planski:

Velika većina problema koji nastaju u kasnijoj fazi komunikacije brenda sa svima s kim on dolazi u interakciju, posljedica su ili neimanja jasnih i dovoljno dobrih brend smjernica ili nekonzistentnog provođenja smjernica. Pa, primjerice, svatko tko komunicira u ime brenda komunicira svojim, osobnim tonom i načinom komunikacije, a ne tone of voiceom brenda, preko toga da svatko tumači i interpretira brend na svoj način, od zaposlenika do kupaca.

Međutim, poduzetnicima nije uvijek lako biti objektivan prema svom poslovanju, a nekima je teško i odvojiti svoj ton komuniciranja od onog tvrtke. Može li se ipak nekako graditi posao bez brend strategije i definiranog brend obećanja, pitamo Alena:

Uvijek se mora moći pronaći brend obećanje. Ako s tim imamo problem, onda gradimo samo biznis, a ne brend, a znamo koliko je jedno bez drugog krhko. Naš posao u agenciji i je zapravo pomoći ljudima da svoj biznis unaprijede u brend.

I to nije sve! agencija nedavno je pokrenula program Brand Box kojim pomažu poduzetnicima uspostaviti cjelovit i čvrst brend za njihovo poslovanje.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.