“Bečka (startup) škola” za hrvatske gradove: Podrška digitalizaciji i inovacijama bitna je zbog – građana!

Ako već niste naletjeli, na Netokracijinom kalendaru možete provjeriti i koji događaji će se održavati u spomenuta dva tjedna festivala. Izdvojili smo neke koji mogu biti izuzetno korisni kako pojedincima tako i tvrtkama koje se profiliraju u određenim industrijama poput fintecha, healthtecha, edutecha, blockchaina itd., ali i onima koji traže priliku za suradnju i povezivanjem s korporacijama, investitorima i državnim agencijama te naravno svim poduzetnicima koji planiraju proširiti svoje poslovne aktivnosti na međunarodnoj razini i saznati koje prednosti donosi poslovanje s bečke lokacije.

Da ne duljim, za sve informacije o programu svakako pogledajte i službene stranice, a ako želite saznati više o stanju u regiji, kako stoji Hrvatska u usporedbi s Austrijom te što hrvatski gradovi mogu naučiti od Beča – na pravom ste mjestu.

Prvi jednorog u Austriji!

Kao i većina intervjua u ovom razdoblju i ovaj je počeo o okolnostima 2020. i kako je pandemija utjecala na startupe te investicijsku klimu. Kako smo i mi u Hrvatskoj prošle godine zabilježili neke od najvećih vijesti u našoj tehnološkoj industriji, od Infobipa kao prvog jednoroga, akvizicije Nanobita do značajnih investicija u Microblink i Photomath – ne čudi da je i za Beč prošla godina investicijski bila rekordna. Osim toga, posljedicom rasta digitalne industrije općenito, Austrija je ove godine dobila svog prvog jednoroga, BitPandu, mjenjačnicu kriptovaluta, koja uz bok Coinbaseu i sličnima, pokušava osvojiti dio kripto kolača.

Zanimljivo, kao što smo i sami već pisali na Netokraciji, i Gabriele ističe kako na kraju dana svaki uspjeh startupa utječe pozitivno na ekosustav u cjelini, ali rekla mi je i više kako je Austrija dala podršku tvrtkama tijekom protekle godine:

Dug je popis različitih mjera koje je Austrija općenito poduzela za potporu tvrtkama: Na nacionalnoj razini vjerujem da je takozvani „COVID Startup Hilfsfond“ bio od velike pomoći da se olakšaju veća ulaganja. Savezna vlada udvostručila je ulaganja u startupe tijekom 2020. godine. Bečka poslovna agencija pokrenula je i nekoliko praktičnih potpora poput financiranja za rad od kuće, Vienna Digital, Innovate4Vienna i tako dalje.

Agencija za ugledati se

Bečka poslovna agencija (Vienna Business Agency) iz koje Gabriele dolazi, posvećena je podršci, razvoju i promociji Beča kao poslovne lokacije. Inicijativa je to koja već niz godina radi odličan posao i na koju se domaće agencije mogu samo ugledati. Kao direktorica Startup Servicesa, Gabriele je posvećena podržavanju raznolikog i održivog startup krajolika u Beču te aktivno ulaže u njihovu vidljivost na globalnim mapama startup hubova. ViennaUP´21 festival je pak jedna od ključnih aktivnosti za tu vidljivost, priča mi Gabriele:

Njime šaljemo digitalni znak iz Beča u svijet – za zainteresirane startupe, investitore i korporacije. U svemu što radimo pristupamo „autentično“ samom činjenicom da većinu svih događanja na ViennaUP´21 čini zajednica za zajednicu, a Vienna Business Agency povezuje sve uključene pokrivajući potrebne operativne aktivnosti. To je zajednički napor svih dionika – ne samo Beča već i naših prijatelja iz drugih europskih gradova.

Možda smo imali jednoroga prije Austrije, ali to je bilo unatoč, a ne zahvaljujući našem sustavu

Unatoč činjenici da imamo (skoro) dva jednoroga, ako pogledamo najrecentniji State of European Tech izvještaj i provjerimo gdje je Austrija danas… Hrvatska joj može samo mahati. U razdoblju od 2016. do 2020. Hrvatska se po iznosu investiranog kapitala (per capita) ne nalazi ni u top 30 država Europe – Austrija je 16. na ljestvici. Po broju startupa (per capita) također nismo upali ni u top 30, Austrija je na 19. mjestu.

Naravno, Austrija također treba odigrati još mnogo utakmica da bi se mogla natjecati s predvodnicima (i brzorastućim zvijezdama) europske startup scene poput Engleske i Švedske ili Irske i Estonije. Ipak, kontinuirano zalaganje samog glavnog grada Beča, već nam govori dosta o tome kako se treba postaviti država koja se želi ucrtati na startup mapu kao značajan igrač.

Zadnjih nekoliko godina, Beč je stoga radio mnogo na tome da bude jedan od europskih prepoznatljivih gradova u primjeni novih tehnologija s odličnim uvjetima za razvoj startupa. Od 57 milijuna uloženih u startupe u 2016. godini, došli su do 197 milijuna u 2020. Gabriele mi je istaknula i što smatra da su bile ključne stavke koje su utjecale na dobre uvjete privlačenja kapitala i razvoja lokalne startup scene.

Kao prvo, grad i njegove institucije vrlo su posvećeni iskorištavanju nove tehnologije i digitalizacije za dobro samih Bečana. Uz veliki izvor novih talenata i Smart City strategiju, napravili smo izvrstan okvir kako želimo koristiti društvene i tehničke inovacije kako bi se resursi koristili održivo, a kvaliteta života ljudi kontinuirano poboljšavala. Vjerujem da ovaj pristup usmjeren na čovjeka čini razliku i stvara izvrsno tlo za istraživanje, poduzetnike i stvaraoce.

“Naša regija se treba više povezati: kako države, tako i gradovi”

Startup scena srednje Europe se značajno promijenila u zadnjih 10 godina, kako u okviru količine znanja, talenata tako i u okviru pristupa kapitalu. Gabriele mi to potvrđuje i podatkom Invest Europe Associationa: investicije privatnog kapitala u lokalne talente CEE regije 2018. dosegle su 2.7 milijardi eura, dok su VC investicije year-on-year narasle za 32% – do 160 milijuna eura. Ipak, ističe da se tu krije ogroman neiskorišteni potencijal u povezivanju država i gradova regije. Ako samo promotrimo uspjehe baltičkih država, itekako imamo prostora za napredak. Gabriele je uvjerena da zajedničke aktivnosti u regiji mogu pokrenuti inovacijski sustav srednje Europe.

Sigurna sam da se Srednja Europa može istaknuti – već smo na dobrom putu. Potrebni su zajednički napori svih strana kako bi se iskoristio puni potencijal našeg gospodarstva, ali i društva. S gledišta Beča, fokus je na inovacijama, pametnom gradu i digitalizaciji, ali s naglaskom na održivosti i digitalnom humanizmu. To znači vratiti ljude u središte tehnološkog razvoja i postaviti ih kao mjerilo i pravilo za procese digitalizacije.

Prvi korak: ViennaUP ’21

Gabriele tako vidi ViennaUP kao jednu od savršenih prilika za prepoznavanje, pokretanje i usklađivanje kako bi se upalio startup motor u Srednjoj Europi – i u konačnici ubrzao. ViennaUP ’21 najviše benefita donosi, naravno, za one startupe koji su registrirani u Beču. Ipak, za ostale, sam festival znači dobre prilike da se domaći osnivači upoznaju s ključnim ljudima i tvrtkama regije i mogućnostima suradnje koje donosi potencijalno širenje u Austriji.

Prošle godine, fokus festivala bio je više na poslovanjima usmjerenima na društveni utjecaj, mobilnost i energiju. Ove godine vidimo veći naglasak na zdravlje, ali i industrije kojima tek predstoji digitalizacija – područje nekretnina, regulativa i poreza, ali i primjene IoT-ja, robotike i automatizacije u različitim tvorničkim postrojenjima. Kako dodaje Gabriele, današnje globalne izazove treba rješavati na inovativan način, a uspijevat će oni startupi koji budu izazivali status quo i donijeli funkcionalna rješenja za postojeće probleme u takvim industrijama.

Sretni smo što imamo neke sjajne inicijative i dobro uspostavljene institucije koje se bave upravo tim područjima. Neke od njih moći ćete upoznati tijekom događaja ViennaUP’21. Stoga toplo preporučujem da pogledate agendu festivala. Uostalom, svaki razvoj dolazi s izazovima i mogućnostima – pametno spajanje offline svijeta s digitalnom sferom presudno je za ostati konkurentan – tako da – da, postoje izvrsne tržišne prilike i tvrtke za suradnju.

Još jednom, ako već niste svakako posjetite službene stranice festivala i svih povezanih događaja, a za probrane informacije i Netokracijin kalendar.