Bonton digitalne transformacije: Ne pričaj o njoj, ako je ne znaš i ne misliš provesti

Zaključen je i još jedan Weekend Media Festival. Oni pozorni pratitelji programa, otišli su su s novim znanjima o industriji, oni koji su se iskazali kroz godinu, i s nekoliko SoMo Boraca u rukama, a većina, nadam se kao i uvijek do sada, s mnogo dobrih iskustava, kako privatnih tako i profesionalnih.

Između ostaloga, na WMF-u se pričalo o AI u marketingu, o tome kako video igre mogu od nas učiniti bolje ljude te koliko zbilja možemo vjerovati tehnologiji. Kako je danas tehnologija, a posebno IT struka sve više neodvojiv dio svakog medijskog i komunikacijskog procesa, smatram da je panel na temu: Kako ne uprskati digitalnu transformaciju u 60 minuta, dobar zaključak ove WMF priče.

Svi žele (digitalne) promjene, ali nemaju pokretače promjena

Pitamo se svi kako pratiti korak s novim tehnološkim vremenima, a jedno je sigurno – za to nam treba stručan kadar. Stoga nije tako nevjerojatno da je domaćin ovog panela bila austrijska tvrtka WeAreDevelopers. Sead Ahmetović, jedan od osnivača i izvršni direktor tvrtke, prisjetio se kako su i oni, od osnivanja 2013., prošli nekoliko razina te transformacije. Kako je protekla ta priča?

Prva godina poslovanja raspline velik dio ideja. Tako i Sead spominje kako je WeAreDevelopers započeo svoj put kao digitalna agencija, pri čemu su vrlo brzo primijetili kako neke stvari neće biti tako lako realizirati:

Naše strategije su tvrtkama bile super, ali odgovor bi uvijek bio: mi nemamo resurse da ih provedemo. Odnosno, nisu imali developere da ih realiziraju.

Stoga su odlučiti postati platforma sposobnog IT kadra koji bi bio spreman i kompetentan odgovoriti na zahtjeve novih digitalnih strategija. Ipak, od 2013. kao digitalna agencija, prešli su različite verzije do platforme koja su danas. Jedno vrijeme, fokus im je bio organizacija evenata za developere, a potom i online regrutiranje. Da bi 2018. objedinili sva ta znanja i konkretizirali ih kao dodatne opcije njihovog rada – s fokusom na developere kao razvojne stručnjake, a ne izvršitelje radova. Takva transformacija im je omogućila da se bave i novim idejama. Primjerice, razvoj Lifepath.ai koji developerima olakšava praćenje razvoja i učenje o novim tehnologijama.

Osim Seada, na panelu koji je moderirao Miroslav Rosandić, glavni urednik Buga, svoje primjere digitalnih transformacija iznijeli su Slaven Mišak iz Bonsaia (Hrvatska), Ratko Mutavdžić iz Microsofta (Hrvatska), Janez Rakušček iz Lune/TBWA (Slovenija) i Admir Tuzović iz App Impacta (BiH).

Kako odvojiti buzzword od potrebe za dugoročnim rješenjima?

Digitalna transformacija nije tako popularan izraz da bih ga mogli označiti kao buzzword, ali kao toj kategoriji slični pojmovi, korištenjem se dodatno iskrivio. Digitalna transformacija, kako navodi Ratko iz Microsofta, u slučaju većih tvrtki, postaje alibi za sve ono što se nije moglo riješiti na regularne načine. Postajući paravan za rješavanje određenih problema, digitalna transformacija kao pojam gubi značenje, a time i važnost u komuniciranju onoga što je zbilja potrebno za dubinsku promjenu poslovanja.

Kako vidimo, ni u praksi put digitalnog razvoja nije jedinstven te zahtjeva konstantnu prilagodbu i nadogradnju. Sead tako ističe kako definicija digitalne transformacije ovisi o konkretnoj tvrtki. Ipak, najčešće se veže uz još jedan buzzword – disrupciju. Konkretnije, disruptivnu inovaciju, ilitiga, inoviranje s ciljem stvaranja tehnoloških rješenja koji bi revolucionarizirali određene sfere života i poslovanja. Premda tome teži svaka digitalna transformacija, to joj ne bi trebala biti svrha.

Veće tvrtke zavaraju se kako digitalnom transformacijom mogu iznova pronaći startup bilo u sebi i krenuti u osvajanje novih digitalnih prostora. No, najbolji primjer kako to ne ide tako jednostavno dao je Slaven iz Bonsaia, spin-off tvrtke hrvatskog Spana, jedne od vodećih IT tvrtki u Hrvatskoj:

Inoviranje u korporacijama najčešće završi tako da vam netko kaže plivaj, ali vam prije veže ruke iza leđa.

Upravo je Bonsai, usmjeren na AI, nastao s ciljem da digitalna transformacija ne propadne kao paravan u rukama korporativnih navlačenja jer digitalna transformacija treba postati svrha sama po sebi. U ovom slučaju ta transformacija je značila pronalazak rješenja u području umjetne inteligencije.

Uostalom, i kada nije potrebno tražiti konkretne „disrupcije“, digitalna transformacija se nastavlja odvijati. Jer kada vidite da trebate pokrenuti promjene, već vam je na neki način kasno, zaključuje Sead.

Prelazak iz analognog u digitalni biznis model

• Kako bi telekomi funkcionirali kad komunikacija više ne bi zahtijevala telekome?
• Kako bi banke izgledale kad ne bi bilo potrebe za bankama?
• Kako bi država mogla funkcionirati bez fizičke države?

Pitao je retorično Ratko iz Microsofta, osvrćući se na korjenite digitalne promjene koje nas čekaju jednog dana te potrebom da se već sada o njima proaktivno razmišlja. Uostalom, status velikih sustava, kada ih dočekaju te promjene, ovisit će o tome jesu li transformacijom uspjele naći odgovore na ta pitanja. Kako zaključuje mudro Ratko, neminovno će svojim uspjehom, eliminirati sami sebe (barem u verziji kakvoj jesu trenutno).

Pomalo i zastrašujuć primjer tih promjena, dolazi iz oglašivačke industrije, a počinje pitanjem: Hoće li uopće svakodnevne potrošačke odluke donositi ljudi? Pitanje je stiglo od gospodina Janeza iz Lune/TBWA, agencije koja je upravo u kontekstu toga radila reklamu za slovenski Lidl. Njihova reklama smještena je u vrijeme kada ćemo svoje svakodnevne obveze, poput kupovine namirnica, prebaciti na asistente umjetne inteligencije:

Stoga, naša ciljana publika neće biti potrošači već algoritmi.

Iako nam se sada taj scenarij možda čini kao znanstvena fikcija ili daleka budućnost, vjerojatno ste i vi svjesni da nam se itekako ubrzano bliži. A time raste i potreba za transformacijom i kadrom koji će je izvesti.