Dok ostali pokušavaju razumjeti, ovako će budući poduzetnici i stručnjaci učiti i raditi…

LEAP summit je i ove godine okupio stručnjake s područja novih tehnologija, marketinga i poduzetništva. Konferencija je u tri dana privukla tri tisuće mladih iz cijeloga svijeta, a među govornicima bili su i naš Ivan Brezak Brkan, Mate Rimac i mladi hrvatski stvaratelji koje uvijek rado spominjemo, Ivan Mrvoš i Albert Gajšak.

Teme predavanja i radionica ove godine bile su najviše vezane uz inovacije, poduzetništvo, IT i razvoj karijera. Tako smo imali priliku čuti i osnivača Finnish Schools Internationala, Alejtina Berishu, Mislava Balkovića, dekana Algebre, ali i Pascala Condaminea, startup evangelista s Indiegogoa te mnoge druge stručnjake koji su svojim savjetima okupljene učili o velikim podacima, razvoju osobnog brenda, lažnim vijestima, vođenju drugih i osobnom napretku, i konkretno o svemu što nekoga može zadesiti na putu od poduzetničke ideje do ostvarenja i održivog poslovanja.

Dok postoje rezultati i komunikacija funkcionira, možete raditi od bilo kuda.

Digitalno doba omogućilo nam je toliko novih radnih mjesta, a uskoro će mnogo njih i pregaziti. Svakodnevno se mijenja poimanje radnog odnosa i digitalno doba neminovno dovodi do disrupcije tržišta rada. Očito, svi mi volimo biti u toku s trendovima bez obzira kako ih koristili, tako disrupcija postaje buzzword, a digitalno nomadstvo san svakog digitalca.

Ipak, kao što Split ne može i ne treba postati Silicijska dolina, ili kao što disrupcija ne mora biti riječ koja začinjava neutemeljene pretpostavke dok god smo mi upućeni u samu definiciju pojma – digitalni nomad jednako tako ne mora biti i nije prosječan hipster na natprosječnoj lokaciji.

O ovoj temi na LEAP summitu riječ je započeo Ivan Brezak Brkan otvorenjem trećeg dana konferencije. Njegovo predavanje o ‘Digitalnim nomadima i budućnosti rada’ dobro se nadovezalo na nedavno održan prvi meetup Digitalnih Nomada u Zagrebu.

Što zapravo nama u Hrvatskoj znači digitalni nomad?

Našem je @ivanbrezakbrkan pripala čast otvoriti zadnji dan @LeapSummitZg #LeapZG pic.twitter.com/pWxpGjHtJh

— Netokracija (@netokracija) March 17, 2018

Kako je Brezak Brkan analizirao termin po nekoj osnovnoj definiciji, ispostavlja se da digitalni nomad nije nužno ono što često vidimo na stock fotografijama. Razlog što mnogi ne doživljavaju digitalno nomadstvo kao mogućnost i za sebe, jest u tome što mnogi o digitalnim nomadima slušaju idealizirane priče. Ivan navodi kako su često krivi, kako sami pojedinci, tako i tehnološki mediji koji napuhavaju priče o tome.

Želite li saznati o stvarnim iskustvima digitalnog nomada iz Hrvatske, primjera već imamo u našoj maloj regiji. Neke od njih smo imali priliku čuti i na panelima u sklopu meetupa.

Ivan je zaključio s time kako je ideja rada na daljinu već odavno poznata određenim industrijama, posebno medijima. Ostatak tržišta se pomalo prilagođava, i najvažnije je održati zajednicu i graditi scenu koja će poduprijeti takve promjene:

Umjesto da se uguravate u tipični kalup “digitalnog nomada”, najvažnije je ostati vjeran osnovnim principima posla kojeg želite i volite raditi. Ne morate biti ni freelancer, ne morate ići na Bali. Primjerice, moj dobar prijatelj Kristijan (Iličić) je digitalni nomad koji se posvetio putovanjima, a uopće ne piše blog! Prilagodio se publici pa mu je glavni outlet postao Facebook Page.

Kako obrazovati budućeg inovatora?

LEAP ove godine objedinio je želju za bolje sutra i doživotnim učenjem kroz slogan: “Education is the most powerful weapon which you can use to change the world.”

Zanimljivo je po tom pitanju bilo predavanje Alberta Gajšaka pod nazivom ‘Zašto i kako sam odustao od faksa kako bih s 18 godina pokrenuo vlastitu tvrtku?’ Unatoč tomu što Albert nije odabrao studiranje, mladi poput njega itekako mogu biti izvrstan primjer tome zašto je edukacija važna.

Kako? Pa apetiti mladih i ambicioznih ljudi su sve veći, i dok neke od njih interesi tjeraju da pomiču granice svojih vještina, obrazovanje zapinje u prilagodbama da motivira sve ostale. Mnogi mladi neće imati veliku želju lemiti diode, programirati ili 3D dizajnirati dok im netko ne pokaže kako se to radi i što se zabavnoga može s time raditi.

Izvrsnu poveznicu s idejom zašto je edukacija važna, ali i zašto trenutni sustav obrazovanja nije povoljan – jest jedan osvrt Zoltana Hosszua, govornika, konzultanta i trenera koji je oduševio prepunu dvoranu s dobrim savjetima o osobnom razvoju i vođenju drugih:

Kada niste dobri u matematici, a povijest vam ide odlično, što će vam vaš profesor reći da učite više? Mnogi bi rekli, pa matematiku naravno, kako bi napredovao u onome u čemu je lošiji. Ali zašto? Samo trošimo vrijeme i resurse na stvari koje nužno mlade ne zanimaju i koje im ne leže. U tom trenutku, kad god je neki profesor to rekao, izgubili smo velike arheologe i poznate povjesničare.

Mlade će svejedno čekati težak put kad krenu usavršavati znanja u onome u čemu su dobri, zar im ne bismo trebali pomoći da ne gube energiju i da ih pripremimo bolje za buduće izazove? Kako su i Rimac i Gajšak istaknuli, iako ih dijeli više od deset godina razlike, ništa ne dolazi bez mnogo odricanja i truda.

View this post on Instagram

A post shared by LEAP Croatia (@leapcroatia)

Do kad god ne budemo htjeli razumjeti što motivira nove generacije, nužno ćemo ih i ograničavati. Mate Rimac, osvrćući se na turbulentna razdoblja, u tom tonu je zaključio i zadnje predavanje na konferenciji, navodeći kako je cijela mudrost u pomicanju granica:

Morate raditi kompromise i žrtvovati se kako bi kontinuirano napredovali – potrebne su godine da bi se izgradio imidž i kredibilitet, te se na kraju mnogo toga svede na ustrajnost. Lako je doći do ideje, ali egzekucija je onaj pravi izazov.

Esport možda ne zanima opću javnost, ali ciljana publika je masovna!

Zašto je neke stvari koje su nam nepoznate tako teško prihvatiti i cijeniti, najbolje su iskusili svi entuzijasti i stručnjaci zaposleni u gaming i esport industriji, na kojih opća javnost, mainstream zajednica pa i njihovi starci, gledaju kao dječju zezanciju i gubljenje vremena.

Koliko truda, resursa i vremena treba za jednu video igru, ali i osvajanje neke esport lige, rijetko tko od njih bi zbilja znao. Zato je bitno da i na konferenciji poput LEAP-a imamo panele koji govore o ovoj industriji, a koja će pomalo predvoditi cijeli zabavni segment u godinama što slijede.

Ivan Brezak Brkan na LEAP summitu vodio je panel o budućnosti esporta, a gosti su mu bili Nikola Stolnik, osnivač Good Game humanitarnog turnira, Alen Šola, community manager esport organizacije Valiance i Tadej Martinčić, direktor Legit Marketinga, agencije koja se između ostaloga, bavi i organizacijom esport turnira.

Svaka priča o esportu mora početi s brojkama, jer jedino skeptike i nevoljnike, brojke mogu uvjeriti koliko su važna ta ‘dječja posla’. Počnimo od govornika. Ova gospoda već su nekoliko godina vezana uz gaming, a od nekog vlastitog interesa odlučili su pokrenuti i pravi biznis.

Tako su Tadejovih 5 tisuća u Call of Dutyju, Alenovih 15 tisuća u Counter Strike(ovima), i Nikolinih 5-6 tisuća sati odigranih u Doti 2 i CS:GO-u, postali gorivo za buduće projekte u industriji koja godišnje bilježi porast od čak 20 do 30%. Ipak, i sami ističu kako nije bitno jesi zagriženi gejmer da bi se pronašao u ovom poslu, ali interes za gaming svakako mora biti prisutan.

Poduzetan gaming ili gaming u poduzetništvu

Nikola Stolnik ove godine organizira treće izdanje Good Game turnira sredinom svibnja, a nakon prve uspješnice, broj kompanija koje su odlučile sudjelovati samo je rastao. To je izvrsna potvrda i budućem trendu employer brandinga koji će sve više biti povezan s gamingom:

Sada jasno možemo vidjeti pomak koji se događa s mladim diplomantima čiji je život prožet digitalom od malih nogu. Njihove aspiracije u vezi budućih poslodavaca sigurno i neodvojivo su vezane uz to kako tvrtke komuniciraju stvari do kojih im je stalo. Mladi će sve više tražiti poslodavce s čijim vrijednostima i interesima se mogu poistovjetiti.

Bez obzira da li je po pitanju gaminga i esporta riječ o tvrtkama čiji su zaposlenici duboko uvučeni u gaming pa bi voljeli da ih tvrtka podupire u tome na različite načine ili je riječ o punokrvnom profesionalnom timu – kako kaže Alen – svaki i bilo koji gamer tvoja je ciljana publika.

Kod nas esport pomalo oživljava, na tržište ulaze i tradicionalni nogometni klubovi, Germania u ponudu uvodi i esport natjecanja, a u regiji se već i etablirala Vip Adria League. Neki su prepoznali potencijal ove brzorastuće industrije, ali neki još dugo vremena neće. Oni koji prvi naprave korak, proći će i jeftinije, kako zaključuje Alen:

Svaka kompanija danas može si nabaviti esport tim, ali za nekoliko godina mnogi si to neće moći priuštiti.

Esport i gaming općenito, ulaze u mainstream na mala vrata – polako, ali sigurno, a najbolji primjeri za to su i situacije poput onih kada poznati rap pjevač Drake na Twitchu pregazi rekord gledanosti. Što više reći… Iako nove stvari nose sa sobom dozu rizika i nesigurnosti, vrijeme je da se promjene (i pogreške) prihvate kao dio razvoja i napretka. Za početak, možda je najbolje da naučimo prihvaćati novosti bez straha i predrasuda.