ICT sektor u Hrvatskoj zapošljava 33 tisuće ljudi i ostvaruje prihod od 32 milijarde kuna

Hrvatska udruga poslodavaca – Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti (HUP-ICT) predstavila je danas u HUB385 rezultate analize domaćeg ICT sektora za 2016. godinu. Boris Drilo, predsjednik HUP-ICT udruge, rekao je kako ICT ima dvostruku ulogu u domaćem gospodarstvu, s jedne strane želja je da se razvija brže i bolje, a druga je uloga da pomogne u digitalizaciji i transformaciji domaćeg gospodarstva. Dodao je da je ICT sektor važan za ukupno gospodarstvo Hrvatske zbog svog rasta. Naime, dok je rast ukupnog BDP-a na razini od 2-3 % godišnjeg rasta, ICT sektor godišnje raste 4%.

Iako je turizam kao tercijarna djelatnost važan za naše gospodarstvo, ipak bi trebalo staviti fokus na primarne i sekundarne grane, koje se razvijaju brzo, među kojima je i ICT. ICT ima potencijal daljnjeg rasta, no bez sluha i pomoći države neće se dogoditi veći multiplikativni efekti koje bi ICT kao industrija mogla polučiti.

Prema analizi koju je napravila tvrtka Bisnode, ICT sektor zapošljava oko 33 tisuće ljudi i ostvaruje prihod od 32 milijarde kuna. Rast ICT sektora najvećim dijelom dolazi iz izvoznih aktivnosti što znači da je domaći ICT konkurentan i nalazi svoje kupce izvan Hrvatske. Razina prihoda u RH je ostala nepromijenjena, što znači da se procesi digitalizacije ne ubrzavaju već stagniraju, ističu u HUP ICT-ju.

U strukturi ukupnih prihoda, prihodi od izvoza čine 19 posto i dosegli su 6 milijardi kuna. Na domaćem tržištu prihod raste za 3,2 posto, ali se trend rasta nastavlja, što je pozitivan pokazatelj. Kad je riječ o ulaganjima u 2016. godini, ona su bila veća nego u odnosu na 2015. godinu, a odnosila su se na ulaganja u ICT infrastrukturu.

Lani stvoreno 1.300 novih radnih mjesta

Nadalje, lani je  u sektoru ICT-a stvoreno 1.300 novih radnih mjesta, a kad je riječ o djelatnosti telekomunikacija, primjetan je utjecaj ukidanja roaminga, velike konkurencije i smanjenog broja zaposlenih u tom području. Unatoč tome, i u ovom dijelu se događaju pozitivni pomai i raste prihod, rečeno je na današnjem predstavljanju.

U segmentu ICT proizvodnje, ostvareni su značajni prihodi od 3,9 milijardi kuna, a broj zaposlenih i tu raste te je izvoz dosegao više od 60 posto ukupnih prihoda u tom specifičnom dijelu ICT sektora.

U segmentu softvera i usluga, ostvareno je više od 8 milijardi kuna ukupnog prihoda, a čak 31 posto ukupnog prihoda se ostvaruje na izvoznim tržištima. U HUP-ICT-ju ističu rast izvoza po zaposlenome, što znači da se usluge mogu bolje naplatiti nego u Hrvatskoj. Također, budući da je računalno programiranje segment iznimno ovisan o raspoloživoj radnoj snazi, rast tog sektora direktno ovisi o broju raspoloživih ljudi.

Ulaganje u obrazovanje i uvoz radne snage

Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP-ICT udruge, istaknuo je kako je od 2008. do 2016. godine, ICT generirao 6 tisuća novih radnih mjesta, 42 milijardi kuna izvoza te stvorio 66 milijardi kuna dodatne vrijednosti za državu te da smatra kako bi trebalo napraviti reviziju industrijske strategije i Strategije pametnih specijalizacija.

Što se tiče simulacija rasta, projekcije su da bi se do 2025. godine moglo napraviti puno , ako se nastave trendovi i stope rasta kakve su sada. Mogli bismo do 2025. godine doći do novih 10.000 radnih mjesta programera, samo u podsektoru računalnog programiranja.

Balen je istaknuo kako bi se obrazovni sektor trebao pozabaviti zakonom o hrvatskom kvalifikacijskom okviru kako bi se definirali standardi zanimanja za budućnost, uključujući rad na poboljšanju obrazovnog sektora, povratne informacije od gospodarstva što mu je potrebno, smanjenje broja ljudi koji odustaje od fakulteta. No, Balen je istaknuo kako će se porast broja ljudi u ICT sektoru (i svemu što donosi taj rast) teško dogoditi bez uvoza radne snage te da je vrijeme da to prestane biti tabu tema. Dodao je da su obavili razgovore s nadležnima da vide kako bi se neke stvari mogle pojednostaviti te primijeniti dobrih praksi iz Njemačke ili Irske koje su uključivale dobivanje nove radne snage iz postojeće – poput garancije za mlade i prekvalifikacije.