Data Science Economy: Kako izvući najbolje iz podataka i saznati što nam govore?

Data Science Economy: Kako izvući najbolje iz podataka i razumjeti što nam govore?

Jeste li već prihvatili tehnologiju kao nužnost? Pametni telefoni i nisu toliko pametni ako nemaju pristup podacima i servisima koji se nalaze u "oblaku". Probajte na trenutak isključiti svoju mobilnu ili WiFI vezu na telefonu - vrlo je vjerojatno da vam većina aplikacija neće raditi - naime, te aplikacije su samo veza s inteligencijom koja se nalazi negdje daleko od vas, na poslužiteljima velikih organizacija.

Facebook Data Science Economy

Slično je i s podacima – u zadnjih desetak godina stvoreno je podataka koliko smo stvorili od početka čovječanstva. Ne samo da su podaci stvoreni, nego se mogu pretraživati, analizirati i putem njih predviđati i otkrivati stvari koje nam nisu očigledne na prvi pogled. No, stvaranjem podataka u digitalnom obliku, stvaramo i “digitalni problem” – velika količina nas tjera da ih gotovo nikada niti ne pogledamo, jer ih je jednostavno previše i vjerojatno nismo sigurni koju nam vrijednost predstavljaju. Na primjer, kada ste zadnji put pregledali i pobrisali mutne, duple, loše slike s godišnjeg odmora? Niska cijena (besplatno) prostora za pohranu podataka čini ovaj proces nepotrebnim, i time, nitko ga više niti ne provodi.

Recentna istraživanja govore da preko 80% podataka koje posjedujete pripada takozvanim Dark Data podacima – odnosno onima koji za vas vjerojatno mogu imati neku vrijednost, samo vi više ne znate čemu ti podaci pripadaju, kako ih vrijedi obraditi i kako iz njih izvući neku vrijednost. Podaci su to koji su nepoznato blago za vas – uključiti ih i povezati kako bi ih razumjeli danas je imperativ svake organizacije, a data driven company jer pojam koji se često ponavlja uz poznatu (vrlo popularnu u EU) kraticu data economy.

Sustavi za obradu i predikciju sve su dostupniji i moćniji

Danas se podaci koriste na različite načine – nije to više samo tablični pregled u kojem pokušavate shvatiti uzroke i posljedice (ili jednostavno zbrojiti nekoliko brojeva) nego su to danas moćni sustavi za analitiku i izvješćivanje, ali i sustavi za predikciju i učenje koji se temelje na tehnologijama koje su naglo, zajedno s napretkom računarstva u oblaku, postale dostupne svima.

Pri tome, takvi sustavi su sve dostupniji, iako su i sve moćniji – danas pokrenuti obradu i predikciju nad podacima koristeći sustave računalnog učenja dostupno je poput gledanja filma na zahtjev. Koristeći oblak, dovoljno je pokrenuti račun ili pretplatu, ubaciti neke podatke, pridodati im model i vidjeti što će računalo (ili umjetna inteligencija) razumjeti iz vaših podataka – uglavnom su rezultati više nego zabavni, ali nakon nekog vremena i iznenađujuće informativni.

Kako izvući najbolje iz podataka?

Kako izvući najbolje iz podataka? Kako razumjeti što nam oni govore? Kako interpretirati njihovu budućnost? Kako bi se što bolje pripremili za pronalaženje odgovora na početno pitanje, možete posjetiti jedinstvenu konferenciju koja se održava krajem mjeseca u Zagrebu, točnije 28. i 29. lipnja u prostoru HUB385 – no sve to je objašnjeno na stranicama konferencije Data Science Economy. Ne samo što imaju odlične predavače, nego se otvara, vrlo vjerojatno po prvi put u nas, unConference prostor, gdje će sudionici konferencije sami moderirati teme konferencije i pokrenuti pitanja koje njih zanimaju.

Na konferenciji imate priliku čuti iskustva s raznih data projekata (case studies) iz raznih globalnih, regionalnih i lokalnih organizacija, ali i čuti keynote govornike kao što su Steve Lok iz The Economista, koji će nam reći kako iz tradicionalnog medija (časopis) stvoriti digitalni powerhouse te Dmitry Turchyin iz Microsofta, koji će dati uvid u tehnološke platforme kojima se upravlja podacima. No to nije sve, više od 30 predavača čeka vas s raznim temama iz područja financija, telekomunikacija, prodaje, primjene u državnoj upravi i slično.

Ekipa koja organizira konferenciju Data Science Economy i kreira značajni community oko nje, ujedno radi i na područjima umjetne inteligencije (Artificial Intelligence), dronova i drugih letjelica (DroneFest) te korporativnih inovacija (Corporate Innovation and Intrapreneurship). Vrijeme je i vrijedi da se pridružite.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.