Kako je Agroklub, uz milijun posjetitelja, postao ‘online’ središte za poljoprivrednike

Poljoprivredni portal Agroklub osnovan je prije devet godina s ciljem informiranja poljoprivrednika o temama od njihovog interesa. Od tada se podosta toga promijenilo – osim u Hrvatskoj, danas djeluje još i u Bosni i Hercegovini te Srbiji s jezično i tržišno prilagođenim sadržajem. Zapošljava 13 djelatnika u Osijeku i Novom Sadu, dok mrežu dopisnika čini više od 70 novinara iz šire regije. Do sada je na Agroklubu objavljeno više od 30.000 tekstova, više od 27.000 poljoprivrednih oglasa, a mogu se pohvaliti i sa zavidnim brojkama o posjetama njihovim web stranicama. Naime, u ožujku ove godine premašili su broj od milijun posjetitelja u razdoblju od 30 dana.

No, iako je lijepo vidjeti takve brojke, za razliku od masovnih medija, poslovni model onih vertikalnih, kao što je i sama Netokracija, ne temelji se na velikoj posjećenosti, a to jako dobro zna i Agroklub. Tako je tijekom proteklih devet godina, osim pružanja informacija, razvio i niz usluga za svoje korisnike. Pa možemo li i dalje govoriti o portalu, zajednici poljoprivrednika, davatelju usluga za ciljane korisnike ili je Agroklub sve to pomalo? Vedran Stapić, voditelj razvoja poslovanja Agrokluba, odmah na početku pojašnjava:

Mi smo davno sebe prestali nazivati portalom, jer je taj dio Agrokluba samo jedan komad mozaika. U novije vrijeme kada se želimo opisati koristimo termin ‘Agroklub, informacijski sustav na internetu’. Portal je prvi servis s kojim je Agroklub startao davne 2008. godine, ali iza toga u različitim fazama razvoja dolazili su mnogi drugi, koji danas čine sustav.

Kvalitetna informacija ima važnu ulogu u razvoju poljoprivrede

Vedran objašnjava da je u prvim godinama uslijedio Oglasnik jer su željeli korisnicima i klijentima dati mogućnost prezentiranja vlastite ponude drugima. Kada se susreli s potrebom da na internetu predstave različite podatke koji imaju zahtjevnu strukturu i dugotrajniji karakter, nastao je koncept AgroBaze. Ondje korisnici mogu naći mnoštvo informacija o sredstvima za zaštitu bilja, gnojivima, sadnom materijalu, isplaćenim poticajima i dr. S KLUB-om su htjeli korisnicima ponuditi veći prostor za sukreiranje sadržaja, kaže Vedran i dodaje da je u konačnici to i njihov medij – pa zašto ga ne bi i sami donekle oblikovali?

Danas bih rekao da smo mi regionalna internetska platforma za proizvodnju hrane i ruralni prostor. Želimo pomoći razvoju poljoprivrednika, a tu kvalitetna informacija igra važnu ulogu.

Poslovni model: Od oglašavanja do digitalne agencije za korisnike

Biti na tržištu već niz godina, a uz to širiti poslovanje te okupljati sve veći broj korisnika, rezultati su kojima bi mnogi pozavidjeli. Kad je riječ o Agroklubovom poslovnom modelu, Vedran ističe da su povećanjem posjećenosti, izgradnjom medijskog prostora i rastom utjecaja postali zanimljivim svim subjektima na tržištu koji žele komunicirati s proizvođačima hrane. Dodaje da veći dio prihoda ostvaruju upravo kroz oglašavanje tvrtki iz sektora poljoprivrede, a klijenti dolaze iz kemijske industrije, mehanizacije, sjemenskih kuća… Vedran naglašava i još jednu zanimljivost:

Mnogima od njih smo i digitalna agencija, jer poznajemo i njihove proizvode i sektor poljoprivrede i suvremene komunikacijske alate. Na vrijeme smo se etablirali na tržištu, iako sami početak nije bio jednostavan. Prije desetak godina nije bilo jednostavno uvjeriti oglašivače da postoje farmeri koji su prisutni na internetu. Danas je situacija drastično drugačija, a naš utjecaj značajan. Imamo mogućnost utjecaja na promjene u agraru, što je i velika odgovornost.

Također, dodaje da dio prihoda dolazi i od samih čitatelja koji prihvaćaju njihove servise te tako rade na disperziji prihoda i rizika.

Kao medij koji želi povećati stupanj neovisnosti, želimo raditi baš na toj budućoj strukturi, jer nije dobro imati jedan kanal prihoda. To se kosi i s pojmom neutralnosti.

Nema smisla raditi proizvode koje tržište ne želi

A kad je riječ o razvoju vertikalnog medija, treba stalno osluškivati i pratite želje i potrebe tržišta i korisnika. Pa kako to rade u Agroklubu i je li bilo nekih rješenja koje su morali ukinuti ili mijenjati? Vedran kaže da su kod besplatnih servisa KLUBa i AgroBaze imali slučajeve da nisu bili potpuno zadovoljni, ali su ih u hodu restrukturirali.

Nema smisla raditi na sadržajima koje tržište ne želi. S druge strane, kod naplatnih servisa nemamo taj problem jer se financiraju direktno od korisnika, što im jamči održivost. A u razvoj ta dva proizvoda (eGAP i aWEB) smo ušli vrlo promišljeno, tek kada smo vidjeli da je tržište spremno za taj vid usluga.

eGap i aWEB: Velika očekivanja u narednim godinama

Ističe da danas aplikaciju za dokumentiranje poljoprivredne proizvodnje eGap koriste brojni proizvođači bilja, a s ciljem da zadovolje zahtjeve tržišta i regulatora za evidencijom proizvodnih procesa.

Sve je veća pažnja javnosti u smislu sigurnosti i zdravstvene ispravnosti hrane, povećava se regulacija, a posljedično i sama papirologija svakog subjekta. Kupac želi znati kako je neka namirnica uzgojena, a trgovci i zakonodavac ne žele tu odgovornost i prebacuju dio na farmere. Gledamo da im olakšamo taj dio obveza.

Kod aWEB-a im se pomaže u domeni digitalnog marketinga i već se izašlo na širu regiju, kaže Vedran.

Svakodnevno predstavljamo nove proizvode i usluge naših farmera u virtualnom svijetu. Od domene do promocije, a nazvali smo taj koncept ulaznicom u svijet interneta. Radi se o low-cost proizvodu, za one koji prave prve korake na webu. Od ta dva proizvoda puno očekujemo u narednim godinama.

Poljoprivrednik nema koristi od drona bez druge suvremene opreme

Kao što je jasno iz razgovora s Vedranom, internet i tehnologija postaju sve prihvaćeniji u poljoprivrednom sektoru, što prihvaćaju i starije generacije. No, iako većina danas shvaća važnost prezentiranja proizvoda putem vlastite web stranice, koliko je poljoprivrednika spremno otići korak dalje? Recimo, koristiti različite senzore povezane s aplikacijama ili upotrebljavati dronove, o čemu je bilo riječi i na nedavnom održanom DRONEfestu. Vedran objašnjava da imamo proizvođače koji iz brojnih razloga nisu danas spremni na korištenje novih tehnologija, dok s druge strane raste val novih tehničkih rješenja koja mogu pomoći.

Te dvije krivulje se sve više razdvajaju, jer tehnologije rastu velikim stopama, a proizvođači to ne mogu financijski pratiti. Da svakom poljoprivredniku danas u Hrvatskoj poklonimo dron, on od njega neće imati koristi, sve dok ne bude imao drugu suvremenu opremu, koja će omogućiti primjenu tih informacija. Suvremeni traktori i priključci imaju GPS i računala koja su razvijena za potrebe precizne poljoprivrede, ali takvih je danas relativno malo.

Zaključak panelista na DRONEfestu bio je da će biti važno u postojeći sustav poljoprivrednih potpora uvesti dio koji će stimulirati farmere u nabavi adekvatne mehanizacije i druge opreme, kaže Vedran.

Sektor je opterećen brojnim izazovima, promjene se događaju iz dana i dan, a u javnosti se često površno komuniciraju teme poljoprivrede. Ako taj sektor promatramo strateški, sigurno da je važno sačuvati proizvodnju hrane, a i okoliš u kojemu tu hranu uzgajamo.

Za 10. obljetnicu redizajn cijelog sustava

Za kraj, razgovarajući s Vedranom, vratila sam se pitanju Agrokluba i onoga što spremaju u budućnosti. Vedran kaže da im je 10. obljetnicu cilj dočekati u još boljem izdanju, a kao podlogom za budući rast te zaključuje:

Upravo privodimo kraju opsežan redizajn cijelog sustava s ciljem da našim poljoprivrednicima ponudimo još bolje korisničko iskustvo, veću brzinu rada kao i dodatne mogućnosti. Raduje nas činjenica da svojim radom pomažemo dio gospodarstva koji nas hrani. U bliskoj budućnosti javnosti ćemo predstaviti četvrtu generaciju Agrokluba od koje svi puno očekujemo.