Google+ nije koštao 500 milijuna dolara... ili možda jest?

Google+ nije koštao 500 milijuna dolara… ili možda jest?

Dok je Myspace prodan za "siću" odnosno 35 milijuna dolara, a osnivač The Councilsa Phil Terry ugrubo procjenjuje kako je Google+ koštao više od 500 milijuna dolara. Radi se dakako o tzv. guestimateu odnosno izuzetno površnoj procjeni troškova, ali svakako je zanimljivo razmisliti koliko je zaista Google potrošio vremena i resursa na razvoj svojeg novog projekta.

Google+ koštao je...?!

Dok je Myspace prodan za “siću” odnosno 35 milijuna dolara, a osnivač The Councilsa Phil Terry ugrubo procjenjuje kako je Google+ koštao više od 500 milijuna dolara. Radi se dakako o tzv. guestimateu odnosno izuzetno površnoj procjeni troškova, ali svakako je zanimljivo razmisliti koliko je zaista Google potrošio vremena i resursa na razvoj svojeg novog projekta.

Netokracija ima svoj profil na Google+ gdje možete pratiti sve internetske novosti. Kliknite i zajedno ćemo otkriti kako koristiti ovu zgodnu… društvenu mrežu? Valjda. Uostalom možemo i hangoutat, zar ne? 😉 Pratite nas na Google+

Forbesov Bruce Upbin spominje i kako je Newscorp svojevremeno platio oko pola milijarde dolara za Myspace. Terryeva procjena uključuje neke od bitnijih troškova te akvizicije vezanih projekata:

  • ~ 500 employees working on Google+
  • ~$250K in average all-in comp for each of them including stock-based compensation (I think this is too low but I’ll go with it)
  • $125 million in annual labor-related costs and stock-based compensation for the Google+ team
  • Google+ also relies on or uses in part technology and people from three acquisitions
  • $123 million for On2
  • $158 million for Widevine
  • $179 million for Slide
  • Add up the $125 million in comp plus the $460M in acquisitions and you get $585 million, which I believe understates what Google has spent – and certainly understates the eventual cost

Zgodno, ali vjerojatno nikad nećemo znati koliko je Google+ zaista koštao. Što vi mislite, koji je vas guestimate?

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.