Ubija li povlađivanje klijentima kvalitetu marketinške kampanje?

Heštegam ti mamu: Ubija li povlađivanje klijentima kvalitetu kampanje?

U sklopu 14. izdanja Marketing Meetupa održano je predavanje pod nazivom Heštegam ti mamu. Zanimljiva tema i provokativan naslov bili su mamac za mnoge koji su odlučili poslušati Tomislava Krajačića iz marketinške agencije Kofein i čuti najnovije trendove u digitalnom marketingu, a na predavanju se povela i zanimljiva rasprava je li bolje online ili offline oglašavanje - i zašto o tome uopće pričati u 2016. godini.

Tomislav Krajačić iz agencije Kofein i Ilija Brajković iz Akcije (Slike: Tomislav Krajačić, Marketing Meetup)

Kako je ranije bilo najavljeno, tema predavanja bio je razgovor o tome pati li kreativnost zbog prevelikog oslanjanja marketingaša na analitičke alate i ne bismo li se trebali vratiti korak ili dva unazad, za još bolje kampanje i rezultate. Tomislav Krajačić iz agencije Kofein odmah je na početku objasnio kako ovo nije priča protiv marketinga.

U početku bijaše fejs

Facebook je promijenio svijet na puno načina, ali je i postavio velika očekivanja od marketinga. Počeo je kao nešto što koristi prijateljevo dijete, a onda su ga preuzeli marketingaši. Danas on vrvi reklamama, a ne razumiju svi klijenti nužno na koji način stvarno stanje funkcionira i kako se može postići koji cilj. Usmene preporuke i u ovom, digitalnom, svijetu jako puno znače i cijeni ih se i dalje, istaknuto je na predavanju.

Oglašavanje je zanat, a to je nešto što se mora učiti. Ne može svatko prodati sve i ne može svatko biti content manager. Zahtjevi tržišta postali su preveliki, klijenti traže više i razumiju više. Digitalno više nije stvar budućnosti, ono je sadašnjost.

Isti problem događa se i s kreativcima. To što je netko privatno kreativan ne znači da ima primijenjenu kreativnost koja se traži u ovoj vrsti posla. Agencije u konačnici rade za potrošače i za to je potreban prilagođeni pristup, potrošačima su potrebni jako dobro provedeni podsvjesni motivatori.

Online i offline mediji nisu neprijatelji

Svi znamo kako se kroz povijest govorilo da će radio ubiti tisak, da će televizija ubiti radio i onda je došao digital – a tisak, radio i televizija i dalje postoje! Offline opstaje usprkos svemu, a Krajačić objašnjava kako se priča samo prilagodila situaciji. Danas upload ne ide samo u novine, nego se on događa u stvarnom vremenu i to online. Komunikacije postaju integrirane i kompliciranije, a online i offline se spajaju jer će na taj način moći doći do boljih rezultata i približiti se potrošaču, naglasio je Krajačić.

U digitalnom oglašavanju Instagram trenutno radi globalnu revoluciju. U svijetu u kojem je cilj da sve bude jeftinije i Made in China, bilo koji proizvođač, iz bilo koje zemlje, može predstaviti svoj proizvod na Instagramu i približiti ga svijetu.

Krajačić smatra kako Instagram samo želi dio tog kolača i trenda oglašavanja na svim platformama, ali da to trenutno nije najsretnije rješenje. Na sličan način, kaže, kontra efekt stvaraju i pop-upovi integrirani u vijesti u kojima odjednom uz crnu kroniku iskače toster ili nešto slično.

12794932_998407246902510_5415667563914779201_o
Predavanje Heštegam ti mamu privuklo je brojnu publiku

Hrvatima nedostaje hrabrosti u komunikaciji

Potrošači se ne smiju siliti na promjenu ako njihovo znanje i vještine ne rastu jednako brzo kao tehnologija, i tu se opet vraćamo na potrebu za sposobnim kadrom.

Digitalci se ne bave analizama, ne moraju biti ni kreativni jer u timovima postoje i copywriteri i kreativni direktori. Potrebni su ljudi koji mogu riješiti određene probleme, jer je teško da jedna osoba bude dobra u apsolutno svakom području.

Krajačić misli da je trenutni problem Hrvatske to što ljudi nemaju hrabrosti u komunikaciji, a nekada su imali. Danas vlada strah i povlađivanje klijentima nauštrb kvalitete i progresivnosti. Targetirane skupine su svi, nitko ne gura ljestvicu više, sve je prosječno.

I tu nastupa online. Do sada je posao funkcionirao tako da se odradio, odobrio bi ga direktor i tu je bio kraj priče. Danas tu priča tek počinje!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Umjetna inteligencija

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.