Bakić: U Hrvatskoj i dalje nismo definirali što je poslovni anđeo – i ima li ih uopće

Ako ste se bacili na posao i pokrenuli startup, poželjet ćete naći idealnog investitora koji će vjerovati u vaš projekt. Potraga za najboljom opcijom ići će lakše ako znate što točno tražite i kakav investitor bi mogao biti najbolji za vas, a odgovor na pitanje što je najbolje tražio se u glavnom hrvatskom gradu, na panelu Choosing the right business angel na drugom izdanju Zagreb Connecta.

Na što će se startupi osloniti dok traže investiciju?

Pronalazak pravog poslovnog anđela bit će lakši ako je startup okupio pravu ekipu koja na njemu radi. Po iskustvu koje ima Francois Mazoudier, danas u grupi privatnih investitora Tech Leaders Capital sa sjedištem u Londonu, povjerenje u tim je glavna stvar na koju će se poslovni anđeo moći osloniti dok s nekim surađuje, a ako toga nema, vjeruje da je investicija prilično glupa ideja. Novac je važan, ali nije sve. U potrazi za najboljim poslovnim anđelom, startupu će biti važno što još može ponuditi, je li u prilici pomoći u dolasku do drugih investitora ili s nekom idejom koja će pomoći projektu.

Da suradnja uspije, važno je i povjerenje. Paulo Andrez, počasni predsjednik EBAN-a, europskog udruženja koje, među ostalima, okuplja i poslovne anđele, smatra da se startupi u potrazi za najboljim partnerom mogu osloniti na ugled poslovnog anđela.

Dobra reputacija stvorit će se pridržavanjem kodeksa o postupanju poslovnih anđela koje može pripremiti nacionalno udruženje, u slučaju da postoji, ali Andrez sugerira i drugačije načine, poput potpisa ugovora kojim će se jamčiti da poslovni anđeo u suradnji s nekim drugim neće zloupotrijebiti podatke koje mu je startup otkrio, jamčeći da neće ukrasti tuđu ideju i iskoristiti je za neku novu poslovnu suradnju. Ugled se stvara i sa svakim novim poslom, s mogućnošću da se pokretač startupa raspita je li poslovni anđeo do kojega je došao pouzdan i što se o njemu zna iz ranijih suradnji s projektima.

Postoji mogućnost zaštite kako stvari ne bi krenule u lošem smjeru za startup, ali po Andrezovu uvjerenju, nema anđela investitora kojem je jedini cilj steći kontrolu nad tvrtkom i na taj način izvući korist:

To je mit. Svaki put kada sam nekoga pitao da mi ponudi primjer s takvim slučajem, nitko mi nije dao ništa konkretno, ne znam za poslovnog anđela koji želi preuzeti kontrolu nad tvrtkom.

Jednom kada krenemo i dođemo do prve investicije, uloga poslovnog anđela ne bi trebala biti gurnuta u drugi plan. Savjetnik i investitor Marijan Mumdžiev, koji se u poduzetničkim vodama usmjerio na internet stvari i komunikaciju stroja sa strojem, tvrdi da investicija rješava samo jedan dio problema, s pojavljivanjem novih u nastavku puta. U potrazi za pravim poslovnim anđelom, svaki startup trebao bi voditi računa i o tome koliko bi mu mogao pomoći u pojedinoj fazi razvoja, ne samo novcem, već i novom idejom ili savjetom kako riješiti problem.

Hrvatska scena još nedovoljno svijetla

Pogled izvana će pomoći, ali kakvo je stanje u Hrvatskoj? Po iskustvu investitora i poduzetnika Nenada Bakića, i dalje se luta u definiranju što je poslovni anđeo i ima li ih Hrvatska uopće. O njima se puno priča, po Bakićevu mišljenju, usporedivo s pričanjem koliko je ugodno opiti se vinom iako zapravo do sada još nismo probali vino.

Bakić vjeruje da se svaki poslovni anđeo treba osloniti na razvijenu mrežu koja će biti financijski likvidna kako bi mogao uložiti svotu potrebnu za investiciju i da ne smije biti nervozan zbog ulaganja – i time širiti nervozu na ekipu s kojom surađuje. Trebat će mu i iskustvo u poduzetništvu i dobra povezanost s projektom i s timom s kojim radi, kako ne bi dijelio niz savjeta za razvoj projekta i time potrošio dodatno vrijeme koje može usmjeriti na druge stvari.

U osnovi priče – rizik

Startupi će imati svoj pogled i bit će svjesni rizika prije nego se bace na posao, a Mazoudier smatra da i investitor mora biti spreman ne uspjeti. Svako ulaganje ne mora proći dobro, a može odnijeti i veliki novac, što ne znači nužno da će porušiti sve mostove. Prisjetio se ulaganja u projekt koji je pokrenuo njegov sada već dugogodišnji prijatelj i zbog kojega je izgubio 1,5 milijun eura, ali i dobio pouku da ulaganje nije lako i da zbog toga ne treba izgubiti vjeru.

Prilika za startupe može se otvoriti suradnjom s poslovnim anđelima, ali mogu pomoći i velike korporacije. Luka Sučić približio je primjer hub:rauma, koji pod kapom Deutsche Telekoma pruža financijsku i logističku podršku projektima koji djeluju zanimljivo za poslove kojima se DT bavi. S razvojem manjih projekata i širenjem različitih ideja, i veće tvrtke promijenile su način kako usmjeruju svoj novac i spremnije su za suradnju:

Startupu je korisno povezati se s korporacijom ako mu je s njom zajedničko tržište na koje želi izaći, s istim kupcima proizvoda ili usluge. Ciljano tržište bi na taj način bilo otvorenije i bilo bi lakše testirati vlastitu ponudu nego ako startup ide sam.

U hrvatskom slučaju, često se traži i podrška države, ali država neće uvijek voditi brigu u novcu jednako pažljivo kao privatni investitor, koji će zbog toga ponuditi tješnju suradnju. Nije jednostavno naći najboljega, ali mogao bi pomoći poneki od pogleda s panela na Zagrebačkom velesajmu ili savjet koji su startupi mogli dobiti naknadno, u pojedinačnim kontaktima s investitorima koji su posjetili Zagreb Connect.