5 stvari koje djeci pruža Sat kodiranja (čak i ako ih ne zanimaju tehničke znanosti)

Kao član Osijek Software Cityja već dvije godine sudjelujem u organizaciji i provođenju projekta Sat kodiranja. Jedna od mojih dužnosti je i komunikacija sa školama. Kao i svake godine težili smo povećanju broja škola koje provode Sat kodiranja. Kako bi to postigli, morao sam često navoditi prednosti koje djeca dobivaju sudjelovanjem, bez obzira postoji li interes za tehničke znanosti ili ne. Iskreno, da su me prije godinu dana pitali isto pitanje teško bi im znao odgovoriti jer ni sam onda nisam znao koje su te prednosti. Na sreću, prošle godine sam sudjelovao kao volonter na dva Sata kodiranja, a jedan sam održao s mlađim bratom što mi je dalo uvid u prednosti koje projekt nudi svakom djetetu.

Što Sat kodiranja omogućava djeci?

• Stvaranje pomoću znanja

Današnje školstvo djeci ne nudi praktičnu primjenu usvojenog znanja. Bratu se jako svidjelo što je odmah mogao vidjeti rezultate svoga rada. Jako smiješno zvuči, ali djeci puno znači kada vide da su oni odgovorni što se robot na monitoru pomaknuo 4 koraka naprijed. Ovo je ujedno i najveća prednost koju Sat kodiranja nudi svakom djetetu jer im daje mogućnost stvaranja vlastitih svjetova i priča pomoću usvojenog znanja.

• Timski rad

Za vrijeme održavanja Sata kodiranja većina djece je prvo pitala kolege kako riješiti problem na koji su naišli, a ako kolega nije znao, onda su pitali mene. Većina ljudi smatra kako se timski rad lako usvaja, ali u stvarnosti je teško naći uspješne pojedince koji su spremni zajedno raditi. Zbog toga ne čudi što većina današnjih poslova zahtijeva upravo to. Iako se može činiti kao banalna stvar, važno je da djeca timski rad usvoje što prije jer su tako spremni učiti jedni od drugih.

• Kreativno rješavanje problema

Posebno bi naglasio mogućnost kreativnog rješavanja problema što je djeci jako puno značilo jer pojedina djeca ne dobivaju dovoljno prilika za pokazati svoje kreativne sposobnosti. Kao primjer, naveo bih dječaka koji je po današnjim školskim standardima ispod prosjeka, ali je bio iznadprosječan u rješavanju zadanih problema. Znanstveno je dokazano kako su sva djeca kreativna. Zbog sadašnjeg načina obrazovanja većina škola svoje učenike ne uči kako riješiti problem na kreativan način i zbog ‘kalupljenja’ većina djece izgubi kreativnost.

• Učenje kroz zabavu

Sat kodiranja prije svega je sat veselja i igre. To je ujedno i razlog zbog čega su djeca lako i brzo svladala zadane probleme jer pritisak ocjenjivanja nije bio prisutan. Programiranje zna djelovati poprilično apstraktno i komplicirano zbog čega većina ljudi bježi od toga, ali ovakav način učenja uklanja predrasude o programiranju i sličnim zanimanjima. Cilj ovakvog učenja je približiti temu djeci na zabavna način, a ne ih odbiti monotonim i formalnim pristupom.

• Pogled u budućnost

Našim roditeljima programiranje je nešto novo i nešto nepoznato. Upravo zbog tih razloga i bježe od toga jer generalno u našoj je prirodi bježati od nepoznatoga. Ali za pet do deset godina programiranje će biti standardni dio školstva, bez obzira na smjer obrazovanja i smatram da će svakom roditelju biti drago što se njegovo dijete od malih nogu zanima za to. Sat kodiranja uči djecu kako ići u susret s vremenom i kako se boriti s izazovima.

Velik interes za Sat kodiranja

Drago mi je što se ove godine Sat kodiranja održao u više od 200 škola i što sve više škola samostalno preuzima inicijativu za provedbu projekta. Pohvalio bih i jako velik interes za volontiranjem, što znači da je i zajednica prepoznala vrijednost projekta. Nadam se da će Sat kodiranja postati tradicija te da će se kao takav češće održavati u školama.

Kako je Ivan već istaknuo, ove godine u projektu Hour of Code, odnosno Sat kodiranja sudjelovalo je čak 216 hrvatskih škola i obrazovnih ustanova s oko 9000 uključenih učenika, što je povećanje od gotovo 20 posto u odnosu na lani. Ovim projektom, kod mladih se želi podići razina svijesti i znanja o informatičkim tehnologijama te se želi potaknuti razvoj vještina potrebnih za 21. stoljeće, a u Hrvatskoj i svijetu trajao je od 5. do 11. prosinca. Projekt provode globalna nevladina udruga code.org uz podršku Microsofta, dok je nositelj projekta u Hrvatskoj nevladina udruga Osijek Software City.