3T: Kome zvone turisti i događa li se nama još turizam?

Konferencija 3T – Tourism, Travel & Tech drugu godinu u organizaciji Buga i Mreže, okuplja više od 200 domaćih i stranih sudionika iz turizma i IT-a. Naglasak ove konferencije je naravno, na tehnologiji i turizmu, ali većina programa je zapravo temeljno povezana s time kako proširiti i specijalizirati turističku ponudu odnosno turistu ponuditi jedinstveno iskustvo.

Iako biste, s obzirom na to da je ovo izvještaj s 3T-a, mogli zaključiti kako je tehnologija rješenje i za boljke hrvatskog turizma, varate se, a potvrdili su to i okupljeni stručnjaci na konferenciji. Tehnologija nije rješenje, već dolazi u službu realizacije rješenja.

Jedinstveno iskustvo sve se više kristalizira kao odgovor na mnoga pitanja oko kojih se vrti naša turistička praksa: sezonalnost, generična ponuda (sunce i more), srpanjska rupa (proklete kiše) i drugo.

Što nam fali? Začina – dodavanje takozvane ‘dodatne zvjezdice‘ na hotele i privatne smještaje koja će označiti proširenje turističkog spektra korištenjem tehnologije.

Ovogodišnji 3T nam je pokazao zašto to trebamo razumjeti – kako bi svi koji trebaju shvatiti – shvatili, da je tehnologija apsolutno i sigurno vezana uz bilo kakva rješenja tih problema, a ako i nije u potpunosti, bit će uskoro.

Kako navodi i Oleg Maštruko, direktor konferencije, jedan od polazišnih faktora ovogodišnjeg 3T-a je i činjenica da se Hrvatska nalazi na 7. mjestu kao top destinacija koja je pogodna za investicije u turizmu. Još jedan poticaj za jaču suradnju IT-a i turizma, jer se nijedna investicija u turizmu ne može dogoditi bez ulaganja u IT i komunikacijske platforme.

Prije nego krenemo…

Sve okupljene na konferenciji, nakon keynote predavanja, Monika Udovičić, pomoćnica ministra za pravne poslove i standarde iz Ministarstva turizma, uvela je u izmjene novog Zakona o pružanju usluga u turizmu. Nažalost, to je bio je najveći doticaj koji je netko od ‘odgovornih’ imao s ovom konferencijom.

Kako su Goran Rihelj s HrTurzam.hr te Marko Mišulić, CEO Rentlia dobro istaknuli, u prvim redovima trebali su sjediti ljudi iz sustava … ali:

Nitko iz HTZ-a ili iz ministarstva ne prati ovakva događanja.

Zato za neke buduće osvrte (i slučajne čitatelje), donosimo što se pričalo dok neki ne slušaju.

Tehnologija u turizmu i za turizam.

Tehnologija može na nekoliko načina raditi za turizam, a najlakše je to objasniti kroz kategorije predavanja 3T-a. Tehnologija, marketing i iskustvo rasprostranili su se po kinodvoranama Kaptol Boutiquea, gdje je tehnologija bila onaj dio koji je vezan uz ‘tvrdi tech’ – velike podatke, analitiku, softver. Marketing, malo mekši, obuhvaća digitalne prakse u povezivanju s ciljanom publikom, dok je jedinstveno iskustvo nešto što zahtijeva angažman u obje prethodne kategorije, a ujedno ih i spaja u funkcionalnu cjelinu.

Konferenciju je otvorio stručnjak i poduzetnik Martin Reents, spominjući konkretna rješenja za turističko poslovanje u digitalnom dobu. U predavanju se fokusirao na nekoliko alata koji su trenutno relevantni na tržištu, pa se između ostalih govorilo i o appaleu, conichiju, UPselling guruu i Oakyju.

Događa li se nama turizam još…?

Nažalost, na mojoj rivijeri još se nalazi primjera s magistrale gdje unuci, snahe, djedovi i očevi čekaju na stolicama ispod borova s kartonskim natpisima ‘Apartmans’ (jer #samointernacionalno). Uz takvu sliku još je tužnije da se na kraju turističke sezone svima i danas prodaje podatak o broju noćenja.

Ljudi su navikli kako su navikli. Ipak, ni one malo veće ribe ne vide dalje od svoje plakete ‘Hotel – 4 zvjezdice’, i baš bi njima bilo neophodno malo – podataka.

Mogućnosti koje donosi Big Data, ne samo za optimizaciju poslovanja, već i za veće turističke prognoze, postale su opipljivije nakon nekoliko predavanja koja su predstavila što možemo, što znamo, a što zbilja radimo u tom području. Marko Dobrinić iz Megatrenda tako je istaknuo u svom predavanju ‘4D – Hotel s dodatnom zvjezdicom‘, kako iskorištavanje tih podataka može biti ‘glavni driver inovacije‘ i korak do novog iskustva za korisnika:

Od VR-a, robotike do analitike i BI-a, ideja je uvijek bila optimizirati neke ključne procese i prototipirati nove tehnologije. Nije cilj napraviti superfuturistički hotel, niti biti novi Uber za prijevoz ili Airbnb, već evoluirati ustaljene prakse u hotelskom turizmu.

Za manje hotele, iznajmljivače i turističke agencije, skalabilnost velikih podataka se može riješiti outsourcanjem. Na 3T su tako navedeni i konkretni alati koji mnogima mogu pomoći u tome. Jedno od Big Data rješenja predstavio je Boris Škorić, Big Data i analitički stručnjak iz Alfateca. Riječ je o DWEM-u, aplikacijskom rješenju za brzi razvoj i implementaciju velikih podataka i BI-a u hotelskim sustavima (stiže uskoro navodno). Nova rješenja stižu i iz Combisa početkom travnja, oni na tržište puštaju excursor, digitalnu platformu za podršku u prodaji i oglašavanju izleta i drugog vanpansionskog sadržaja.

Sezonalnost: Je li tehnologija rješenje?

Svi putevi ove konferencije vodili su do središta dana kada smo imali priliku čuti panel na temu ‘Kako tehnologijom riješiti sezonalnost u turizmu?’.

Moderatoru panela, Ivanu Ilijašiću iz Oriolyja, pridružili su se Zoran Kasum iz Hotels&Destinations Consultinga, Marko Mišulić iz Rentlia, Stjepko Varga, tzv. producent virtualnih svjetova iz MMC-a, Goran Rihelj, turistički konzultant i urednik HrTurizam portala i Dean Muhoberac, poslovni savjetnik iz Combisa.

Marko Mišulić već u početku panela ističe kako prije bilo kakve implementacije novih tehnologija predstoji obvezno osvješćivanje lokalnog stanovništva da je softver neophodan za svakodnevno poslovanje:

Vjerujete li da na obali, pet metara od mora, postoji obiteljski hotel koji na recepciji još ima A3 papir, olovku i gumicu?

Lokalci nisu svjesni tehnologije, Markova je poanta, a uz to navodi da tek nakon podizanja razine svjesnosti možemo ići dalje u tehnologije i iskustvo.

S druge strane, mali lokalni akteri, općine i turističke zajednice, misle kako su sve riješili samo što su se uključili u neki aspekt primjene novih tehnologija. Stjepko Varga se posebno na to osvrnuo iz svog iskustva, gdje ističe kako lokalci često misle kako će uz jednu VR atrakciju mjesto magično procvjetati.

Ali ne ide to tako lako, pogotovo ako tu tehnologiju ne prate dobri temelji turističke ponude.

Goran Rihelj ostaje skeptičan u raspravi. Na primjere Stjepka Varge iz Tate galerije, gdje su ljudi nakon zatvaranja galerije, mogli pomoću udaljenog upravljanja s robotom, prolaziti među umjetninama, Rihelj ne odustaje od tradicionalne vizije da se putuje zbog destinacije i njezinog sadržaja. Bez obzira na to što nosi budućnost virtualnog svijeta i proširene stvarnosti, turizam u Hrvatskoj još se snalazi i s webom 2.0.

Tehnologije ne mogu riješiti sezonalnost, ali mogu pomoći – no najbitnije je ponuditi konkretan sadržaj. Problem je što bi mi ponudili svima – sve. Ne razmišljamo o specijalizaciji ponude niti o stvaranju brenda.

Kako se upogoniti podacima?

Combis je već zagrizao u te velike podatke, a jedan od većih projekata nedavno je bilo i praćenje Adventa u Zagrebu. Na Ivanovo pitanje kako bi oni savjetovali sve koji u turizmu žele krenuti u korak s Big Data rješenjima, Dean se osvrnuo kako je to definitivno proces:

Sigurno da se ne može ništa napraviti preko noći, ono što je važno je da onaj koji traži nešto – zna točno što želi dobiti iz toga, koji rezultat želi postići. Nakon toga dolazi onda tek tehnologija, najvažniji parametar je izbor partnera koji će pratiti točno ono što se traži – koji mogu pronaći konkretna rješenja onome što se treba postići. Bilo bi dobro i da taj tehnološki partner onda ima iskustvo u tome što radi, a ne da se na vašem slučaju uči.

Kako se stvari mogu zbilja pokrenuti kada postoji dovoljno inicijative, pokazao je profesor Leo Mršić iz AlgebraLABa. Broj noćenja su podaci koji nas do sada nisu doveli nigdje posebno, a pravo osvježenje u tome što tražimo u velikim podacima jest projekt koji spaja obrazovnu instituciju, državu i struku. Ovaj triple-helix (javni, privatni i istraživački sektor) projekt pratit će ekonomske faktore, percepciju i ponašanje turista koristeći Big Data analitiku na podacima o kretnji turista u gradu Šibeniku. Dobar primjer koji fino zaokružuje ideju da je dosta priče o broju noćenja, idemo vidjeti kako se ponašaju naši turisti, gdje troše, koliko vole znamenitosti i kako ih možemo motivirati za više aktivnosti, i trošenja naravno.

‘Nismo napravili preduvjete da se donesu strateške odluke’

I prije nego što se uspio spomenuti blockchain na panelu i kako ga aviokompanije već iskorištavaju (ali mi ni blizu), vrlo brzo je panel otišao u konkretan zaključak. Sezonalnost kao i mnogi problemi ne rješavaju se tehnologijom. Temelj svega je istančana ponuda i proaktivnost da organizacija oko te ponude prati njezin razvoj.

Ono što bi trebalo raspravljati, i u kojem je smjeru konačno i sam panel krenuo jest: Zašto se ne mičemo s mrtve točke? Tehnologija nam neće riješiti ništa, ali pomoći će nam u svemu. Ipak, treba znati slušati i shvatiti. Upravo hrvatska struka ovim razgovorima na ovakvim konferencijama mora biti potaknuta da ulaže, riskira, griješi i konačno napreduje (nevino se nadamo, uz pomoć države).

Kako je Goran na kraju poručio:

Nemojte gledati samo sebe, osvrnite se i na to kako možete utjecati na tržište i lokalno okruženje…