Hrvati i online kupovina: Žele jeftinu dostavu, ne boje se kartica

Hrvati i online kupovina: Žele jeftinu dostavu, ne boje se plaćati karticama, voljeli bi i SMS-om!

Situacija uopće nije loša kako se čini - dapače. Potencijal 'ecommercea' u Hrvatskoj je ogroman, rekao je na početku svog današnjeg izlaganja Vibor Kalogjera, Country Manager u Gemiusu. Naime, upravo se održava Gemius e-Commerce Day, a predavanja su počela predstavljanjem rezultata istraživanja o kupovini putem interneta u Hrvatskoj i Srbiji koje je provedeno u lipnju ove godine.

Gemius ecommerce

U istraživanju je sudjelovalo gotovo 2000 korisnika, čitatelja portala net.hr, 24 sata i jutarnji.hr, koji su odgovarali na 33 pitanja o navikama kupovine putem računala, mobitela i tableta. Naime, kako je napomenuo Vibor, ne postoji jedna platforma za kupovinu putem interneta – postoji više platformi koje čine jednu. Zbog toga treba targetirati korisnike na sve njih, a kako se navike kupovine mijenjaju ovisno o uređaju, potrebno ih je poznavati kako bi se prilagodila strategija.

Prvi istaknuti podatak već se mogao pretpostaviti na temelju dosadašnjih istraživanja o navikama kupovina Hrvata putem interneta – 59% ispitanika ne kupuje, ali vrši pretragu.

Internet možda nije mjesto gdje svi kupuju, ali je zasigurno ključno mjesto za kupovinu. Pretraga je ključna – ako korisnika možete “uloviti” dok pretražuje, povećava se vjerojatnost da će napraviti i transakciju.

Zanimljivo je i što 41% ispitanika plaća račune online, što znači da su naši korisnici poprilično napredni u usporedbi s drugim tržištima.

Ispitanici smatraju internetske oglasnike ecommerce stranicama?

Većina ispitanika navela je da su koristili web dućane. Međutim, treba i dobro provjeriti što Hrvati smatraju ecommerce stranicama – dobar dio njih navest će i internetske oglasnike, poput Njuškala. Također, Hrvati radije koriste strane web shopove, nego hrvatske.

Mondo i eKupi jedine su prave domaće ecommerce stranice koje su dospjele u top 10 omiljenih internetskih stranica za kupovinu – drugi su ili strani servisi ili stranice za usporedbu cijena, grupnu kupovinu te oglasnici.

A zašto kupuju putem interneta? Dostava je korisnicima, osim cijene, primarna stvar.  Također, korisnike bi također najviše motivirala na kupovinu niža cijena dostave.

Što se tiče predmeta ili usluga koji se najčešće kupuju putem interneta, na prvom su mjestu odjeća i dodaci, a slijede ulaznice za kino ili kazalište, potom pametni telefoni i prateći pribor…

Na dnu su prehrambeni proizvodi i osiguranja, što znači da ima dosta prostora za napredak za velike tvrtke koje ulaze u ovo područje.

A što su korisnici voljni kupiti u budućnosti? Putovanja!

Oni koji kupuju, kupovat će i više!

Većina vrijednosti transakcija kreće se između 100 i 500 kuna. Kad se kupuje na internetu, kupuje se nešto što se doista želi kupiti i za to će se izdvojiti dosta novca, zaključio je Vibor. Na godišnjoj razini 53% kupaca putem interneta troši između 1000 i 5000 kuna.

Oni koji kupuju na internetu žele doista potrošiti novac na internetu. 42% iduće godine planira i više trošiti na online kupovinu.

55% njih koristi debitne ili kreditne kartice, što znači da se polako rješavamo straha od kupovine na taj način. Stranice grupne kupovine tu su mnogo pomogle, potvrdio je mišljenje mnogih Vibor. 51% ispitanika koristi online sustave plaćanja, 47% plaća pouzećem, a 26% online transfer putem banke.

9% koristi mobilno plaćanje, a više ih bi ga koristilo da je jednostavnije.

Oni koji ne kupuju – pretražuju

A zašto dobar dio korisnika ne kupuje online? Sigurnost, odnosno strah od plaćanja karticama putem interneta više nije razlog broj jedan, nego činjenica da bi radije vidjeli proizvod uživo prije kupovine. No, to ne znači da se neće poslužiti internetom kako bi doznali detalje o samom proizvodu, cijeni, trgovini koja ga nudi…

Korisnici mobilnih uređaja i tableta

Zanimljiv je i podatak da 72% ispitanih korisnika koristi operativni sustav Android na svom mobilnom uređaju, a postotak onih koji koriste Windows Phone i iOS jednak je – 10%. To itekako treba imati na umu kad se rade mobilni ecommerce projekti, moglo se čuti na izlaganju. 41% korisnika traži dućane ili trgovine koje želi posjetiti putem svog mobilnog uređaja. 49% korisnika također ne kupuje ništa putem svojih mobilnih uređaja, a 48% njih ne plaća račune putem mobitela.

Koju bi uslugu mobilnog plaćanja korisnici pametnih telefona koristili? Na prvom je mjestu SMS!

U Hrvatskoj postoji tradicija SMS-a, stoga je možda dobra ideja za one koje se bave ecommerceom i žele uvesti mobilno plaćanje da razmotre tu opciju.

Što se tiče korisnika tableta, slično je kao kod korisnika mobilnih uređaja – većina koristi operativni sustav Android, a također putem svojih uređaja pretražuju dućane u kojima su voljni obaviti kakvu kupnju.

Zaključak izlaganja? Hrvati su otvoreni za online kupovinu, strahovi od plaćanja karticama sve su manji, dostava je jako bitan faktor u kupovini putem interneta, a korisnici mobilnih telefona voljeli bi i mogućnost plaćanja SMS-om.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. goran

    goran

    29. 10. 2015. u 3:54 pm Odgovori

    “A zašto dobar dio korisnika ne kupuje online?”
    Zašto ne trusted shop servis!?. Radio sam na par njemačkih web shopova. Svi su imali trust service. Neki od njih dizali preko milju kuna godišnje prodavajuči specijalni proizvod unutar tvrke kćeri (što znači da majka diže ozbiljne pare).
    Oni se moraju udostojiti i imati trust service.

    Ne to nije nešto što sam vidio na TV, gledajuči Sex&&City, to nije nešto što sam vidio dok bio vani, to je nešto sčime sam radio godinama i pratio razvoj toga.
    Jer kao što dobivam komentar, e ta puno smo toga vidli vani, vidjeli smo i da ljudi daju žmigavac prije skretanja:)

    Interes malog čovjeka je velik, nekog bi trust service pokopao taj više ne postoji, no možda i za velike igrače kojima vjerujemo interes bi bio manji jer bi ljudi počeli i vjerovati lokalnim OGP-ovima ako ih trust service drži ispravnim.
    Ili malim proizvođačima da svoje proizvode plasiraju online a trust service ih drži “trust worthy”.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

AI piše više koda nego ikad, a software ne razvijamo brže

AI danas može proizvesti više koda nego što ga razvojni timovi mogu pregledati, testirati i održavati. No ako brže "pišemo" kod, a sporije provjeravamo što smo zapravo izgradili, jesmo li doista postali produktivniji?

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.