Hrvati i online kupovina: Žele jeftinu dostavu, ne boje se kartica

Hrvati i online kupovina: Žele jeftinu dostavu, ne boje se plaćati karticama, voljeli bi i SMS-om!

Situacija uopće nije loša kako se čini - dapače. Potencijal 'ecommercea' u Hrvatskoj je ogroman, rekao je na početku svog današnjeg izlaganja Vibor Kalogjera, Country Manager u Gemiusu. Naime, upravo se održava Gemius e-Commerce Day, a predavanja su počela predstavljanjem rezultata istraživanja o kupovini putem interneta u Hrvatskoj i Srbiji koje je provedeno u lipnju ove godine.

Gemius ecommerce

U istraživanju je sudjelovalo gotovo 2000 korisnika, čitatelja portala net.hr, 24 sata i jutarnji.hr, koji su odgovarali na 33 pitanja o navikama kupovine putem računala, mobitela i tableta. Naime, kako je napomenuo Vibor, ne postoji jedna platforma za kupovinu putem interneta – postoji više platformi koje čine jednu. Zbog toga treba targetirati korisnike na sve njih, a kako se navike kupovine mijenjaju ovisno o uređaju, potrebno ih je poznavati kako bi se prilagodila strategija.

Prvi istaknuti podatak već se mogao pretpostaviti na temelju dosadašnjih istraživanja o navikama kupovina Hrvata putem interneta – 59% ispitanika ne kupuje, ali vrši pretragu.

Internet možda nije mjesto gdje svi kupuju, ali je zasigurno ključno mjesto za kupovinu. Pretraga je ključna – ako korisnika možete “uloviti” dok pretražuje, povećava se vjerojatnost da će napraviti i transakciju.

Zanimljivo je i što 41% ispitanika plaća račune online, što znači da su naši korisnici poprilično napredni u usporedbi s drugim tržištima.

Ispitanici smatraju internetske oglasnike ecommerce stranicama?

Većina ispitanika navela je da su koristili web dućane. Međutim, treba i dobro provjeriti što Hrvati smatraju ecommerce stranicama – dobar dio njih navest će i internetske oglasnike, poput Njuškala. Također, Hrvati radije koriste strane web shopove, nego hrvatske.

Mondo i eKupi jedine su prave domaće ecommerce stranice koje su dospjele u top 10 omiljenih internetskih stranica za kupovinu – drugi su ili strani servisi ili stranice za usporedbu cijena, grupnu kupovinu te oglasnici.

A zašto kupuju putem interneta? Dostava je korisnicima, osim cijene, primarna stvar.  Također, korisnike bi također najviše motivirala na kupovinu niža cijena dostave.

Što se tiče predmeta ili usluga koji se najčešće kupuju putem interneta, na prvom su mjestu odjeća i dodaci, a slijede ulaznice za kino ili kazalište, potom pametni telefoni i prateći pribor…

Na dnu su prehrambeni proizvodi i osiguranja, što znači da ima dosta prostora za napredak za velike tvrtke koje ulaze u ovo područje.

A što su korisnici voljni kupiti u budućnosti? Putovanja!

Oni koji kupuju, kupovat će i više!

Većina vrijednosti transakcija kreće se između 100 i 500 kuna. Kad se kupuje na internetu, kupuje se nešto što se doista želi kupiti i za to će se izdvojiti dosta novca, zaključio je Vibor. Na godišnjoj razini 53% kupaca putem interneta troši između 1000 i 5000 kuna.

Oni koji kupuju na internetu žele doista potrošiti novac na internetu. 42% iduće godine planira i više trošiti na online kupovinu.

55% njih koristi debitne ili kreditne kartice, što znači da se polako rješavamo straha od kupovine na taj način. Stranice grupne kupovine tu su mnogo pomogle, potvrdio je mišljenje mnogih Vibor. 51% ispitanika koristi online sustave plaćanja, 47% plaća pouzećem, a 26% online transfer putem banke.

9% koristi mobilno plaćanje, a više ih bi ga koristilo da je jednostavnije.

Oni koji ne kupuju – pretražuju

A zašto dobar dio korisnika ne kupuje online? Sigurnost, odnosno strah od plaćanja karticama putem interneta više nije razlog broj jedan, nego činjenica da bi radije vidjeli proizvod uživo prije kupovine. No, to ne znači da se neće poslužiti internetom kako bi doznali detalje o samom proizvodu, cijeni, trgovini koja ga nudi…

Korisnici mobilnih uređaja i tableta

Zanimljiv je i podatak da 72% ispitanih korisnika koristi operativni sustav Android na svom mobilnom uređaju, a postotak onih koji koriste Windows Phone i iOS jednak je – 10%. To itekako treba imati na umu kad se rade mobilni ecommerce projekti, moglo se čuti na izlaganju. 41% korisnika traži dućane ili trgovine koje želi posjetiti putem svog mobilnog uređaja. 49% korisnika također ne kupuje ništa putem svojih mobilnih uređaja, a 48% njih ne plaća račune putem mobitela.

Koju bi uslugu mobilnog plaćanja korisnici pametnih telefona koristili? Na prvom je mjestu SMS!

U Hrvatskoj postoji tradicija SMS-a, stoga je možda dobra ideja za one koje se bave ecommerceom i žele uvesti mobilno plaćanje da razmotre tu opciju.

Što se tiče korisnika tableta, slično je kao kod korisnika mobilnih uređaja – većina koristi operativni sustav Android, a također putem svojih uređaja pretražuju dućane u kojima su voljni obaviti kakvu kupnju.

Zaključak izlaganja? Hrvati su otvoreni za online kupovinu, strahovi od plaćanja karticama sve su manji, dostava je jako bitan faktor u kupovini putem interneta, a korisnici mobilnih telefona voljeli bi i mogućnost plaćanja SMS-om.

Komentari

  1. goran

    goran

    29. 10. 2015. u 3:54 pm Odgovori

    “A zašto dobar dio korisnika ne kupuje online?”
    Zašto ne trusted shop servis!?. Radio sam na par njemačkih web shopova. Svi su imali trust service. Neki od njih dizali preko milju kuna godišnje prodavajuči specijalni proizvod unutar tvrke kćeri (što znači da majka diže ozbiljne pare).
    Oni se moraju udostojiti i imati trust service.

    Ne to nije nešto što sam vidio na TV, gledajuči Sex&&City, to nije nešto što sam vidio dok bio vani, to je nešto sčime sam radio godinama i pratio razvoj toga.
    Jer kao što dobivam komentar, e ta puno smo toga vidli vani, vidjeli smo i da ljudi daju žmigavac prije skretanja:)

    Interes malog čovjeka je velik, nekog bi trust service pokopao taj više ne postoji, no možda i za velike igrače kojima vjerujemo interes bi bio manji jer bi ljudi počeli i vjerovati lokalnim OGP-ovima ako ih trust service drži ispravnim.
    Ili malim proizvođačima da svoje proizvode plasiraju online a trust service ih drži “trust worthy”.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Mobilno

Kako je Njuškalo uz pomoć foto-prepoznavanja za 70% ubrzao predaju oglasa u mobilnoj aplikaciji

Foto-prepoznavanje predmeta u samom je vrhu svjetskih trendova i primjene umjetne inteligencije, a mi smo odlučili upravo tu tehnologiju uvrstiti u Njuškalovu aplikaciju prilikom predavanja oglasa. Kako je proces izgledao u praksi, na koje smo izazove naišli i što su planovi za budućnost, otkrivamo.

Intervju

Što korisnici žele i očekuju od vaših proizvoda i usluga zna podatkovna znanstvenica

Iako je njezin karijerni put krenuo u smjeru računovodstva i financija, Maja Copak Smolčić vrlo je brzo shvatila kako ju više zanima statistika i analiza podataka. Bila je spremna na novi početak i učenje programiranja i novih vještina. Danas u A1 vodi odjel zadužen za poslovnu analitiku i data science.

Što ste propustili

Kultura 2.0

Ne smijemo dozvoliti da nam se djeca pogube u virtualnoj stvarnosti igara

Prije nekoliko godina dala sam intervju za Netokraciju na temu virtualne (VR) i proširene stvarnosti (AR). Koju sam tada vrlo naivno zagovarala. Sad ju više ne zagovaram. Dapače, povlačim se iz profesionalnog djelovanja u polju digitalnih medija i filma. Ali prije nego se povučem, želim opozvati svoje previše olako dane osvrte.

Intervju

Good Game Nikole Stolnika osigurao 2,2 milijuna kuna, među investitorima Sacha Dragić, Ivan Klarić i Bruno Kovačić

Esport organizacija Good Game nedavno je osigurala svoju prvu veliku investiciju od 300 tisuća eura, na krilima grupe investitora koja uključuje Ivana Klarića, Brunu Kovačića i Sachu Dragića.

Gaming

Od Google Stadije do Apple Arcadea: Provjerili smo (nama) najvažnije gaming događaje 2019.

U novoj gaming epizodi Netokracija Podcasta prisjećamo se bitnih prošlogodišnjih vijesti iz najveće zabavne industrije, a o već tekućoj 2020. komentiramo poznate najave i naslove koje željno iščekujemo.

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Startupi i poslovanje

Christina Calje, od direktorske pozicije u Goldman Sachsu do vlastitog AI startupa

Prije nešto više od četiri godine, Christina je iz financijske posve prešla u tehnološku industriju. Danas kao osnivačica startupa Autheos, koji uz pomoć AI optimizira video kampanje, sudjeluje i u projektima za definiranje pravnih okvira odgovornosti AI sustava, a upravo ju je to, kao vrsnu stručnjakinju i uspješnu ženu dovelo na LEAP Women konferenciju nakon koje sam s njom pričala o AI-u, marketinškim strategijama, društvenim mrežama, GDPR-u i video trendovima.

Društvene mreže

Filip Zavadlav: Kako je ubojica podrškom na online mrežama postao simbol borbe za pravdu?

Uspoređuju ga s Jokerom i Punisherom, prozivaju ga herojem, a ne ubojicom. Priča o Filipu Zavadlavi, 25-godišnjaku koji je počinio trostruko ubojstvo u Splitu, puni sve medije već nekoliko dana. Ali i društvene mreže.