Živimo li u vrijeme Amazona?

Kad bi se pitalo prosječnog tehnološki osviještenog građanina koji posjeduje pametni telefon i čita e-mailove koja je tvrtka globalno obilježila vrijeme u kojem živimo, vjerojatno bi mnogo njih odgovorilo Google, Apple i Facebook (redoslijed nije bitan, a Twitteraši, bez uvrede). Međutim, nakon što je Jeff Bezos, CEO Amazona, jučer predstavio nove Kindle Fire uređaje, vrijedi se zapitati, nije li to možda ipak Amazon.

Amazon prije Applea… ma da?

Domaćem čitateljstvu će možda na prvu loptu teško biti shvatljivo zašto baš Amazon. Naime, iako nema službenih podataka (ili ih nismo našli, pa ako tko ima…), vjerojatno se nitko neće pobuniti na pretpostavku da ni Amazonov Kindle, ni Amazonova e-trgovina nisu najpopularniji ikad na teritoriju RH. Problemi s čekanjem, poštarinama i polagano navikavanje na internetsko plaćanje značili su da Amazon nije prvo odredište prosječnog kupca.

Međutim, globalno, a naročito iza scene, Amazon igra ključnu ulogu u onom što neki analitičari zovu, kompletna promjena SME ekonomije. Ljetos je Financial Times imao seriju članaka koji su ispitivali važnost Amazona u suvremenoj ekonomiji. Njihov zaključaj je bio zapanjujući; Bezos pretvara Amazon u osnovicu uredske infrastrukture za kompanije širom svijeta što podiže njihov ekonomski utjecaj na razinu daleko iznad spomenutih Applea, Googlea i Facebooka. Na Amazon se svakodnevno oslanja bezbroj proizvođača, preprodavača i malih tvrtki koje o njemu ovise bilo zbog pristupa Amazonovom digitalnom tržištu, bilo zbog petabajtova prostora na poslužiteljima.

Kako poslovanje, tako i navike

Amazon je dugo vremena rastao mijenjajući način na koji ljudi kupuju, međutim svojim usmjeravanjem na infrastrukturu, mijenja i način na koji se posluje. Revolucionarizira  pokretanje startupa svake vrste jer pruža pay-as-you-go sustav kakav poduzetnici mogu priuštiti. Primjerice, na Amazonovom cloudu su podignuti Spotify i Netflix, a osim podatkovnog prostora, nudi marketinške usluge, upravljanje odnosima s kupcima, plaćanje, logistiku i distribuciju.

Logika je da prodaja usluga donosi više dobiti nego samo preprodaja stvari pa se nadaju da će time povećati lanjsku dobit od 631 milijardu dolara na prihode od 48 milijardi. Ista filozofija se može primijeniti na prodaju e-knjiga.

Cijena i funkcije

Bezos je jučer na predstavljanju u Santa Monici, kako su prenijeli brojni mediji, naglasio kako Amazon ne planira zarađivati od prodaje Kindlea već od korištenja Kindlea, koji je, kako je rekao, najbolji tablet u svakoj cjenovnoj kategoriji. Eto ti Apple, rukavica u lice.

8.9-inčni 4G LTE Kindle Fire HD koštat će 499 dolara sa 50 dolara za tarifu (na američkom tržištu) koja korištenjem wirelessa omogućuje streaming videa i kupnju knjiga. Kombinacija je više od 400 dolara jeftinija od Appleovog iPada 3 4G. Istina, nije jednako lijep kao iPad, ali duplo manja cijena je duplo manja cijena. 7-inčni Kindle Fire HD sa 16 GN prostora procijenjen je na 159 dolara.

Uz izvrsnu cijenu, novi uređaji imaju cijeli niz izvrsnih karakteristika. Primjerice ‘immersion reading‘, funkciju koja omogućuje čitateljima da sinkroniziraju audio knjigu s knjigom koju čitaju. Zatim, X-Ray, funkcija koja omogućuje da jednim klikom na roman čitatelj vidi vremensku crtu koja pokazuje gdje su likovi u knjizi, glumci u sceni, a u udžbenicima popis pojmova.

Novi Kindle Paperwhite e-reader ponovno je probio granice čitljivosti. Ekran donosi ‘bjelje bijele i crnje crne’ boje, višu rezoluciju i osvjetljenje za čitanje u tamnijim prostorima.

‘Amazonci’ čitaju više

Ako Amazon možda (vjerojatno) mijenja ekonomiju, sigurno mijenja način na koji čitamo. Bezos je rekao kako u prvoj godini nakon kupnje Kindlea, ljudi čitaju pet puta više knjiga nego inače. Forresterovo istraživanje je otkrilo da na američkom tržištu čak trećina ispitanih ima kreditnu karticu registriranu na Amazonu, a samo 18 na Appleu i 5 posto na Googleu. Znam već barem jednu osobu u Hrvatskoj koja ima karticu registriranu jedino na Amazonu, ali eto, ne koristim iTunes pa sam možda ipak iznimka.

Mashable je iznio općenite podatke koji govore kako korisnici e-readera i tableta čitaju i kupuju knjige više od onih koji nisu uložili u hi-tech čitanje. Oni koji koriste e-čitaće prođu kroz prosječno 29 knjiga, dok ljubitelji papirnatih listova stanu na 15 knjiga godišnje.

Usput rečeno, s tim trendom nisu svi oduševljeni. Richard Stallman, borac za slobodni software opisao je u članku pod naslovom ‘Opasnost od E-knjiga’, prednosti fizičke papirnate knjige i između redaka ‘oprao’ Amazonov poslovni model . Kako kaže, takvu knjigu se može kupiti – nakon čega je kupac zapravo posjeduje, ne mora potpisivati nikakve licence kako bi je čitao, može je skenirati i kopirati ukoliko želi i nitko mu je ne može oduzeti. Pretpostavljamo da on nema Kindle.