Ana-Marija, Mila i Dora: 3 kolegice koje vode startup unutar Vipneta – izvan njegovih ureda

Vipnet je prije nekoliko dana najavio digitalizaciju korisničkog iskustva, koja uključuje chatbotove i robotizaciju procesa u službi za korisnike te digitalne prodajne predstavnike, ali i digitalnu transformaciju same tvrtke, odnosno agilne digitalne timove za brži razvoj proizvoda i usluga. Jedan takav tim otišao je korak dalje – i ne samo korak, jer se udaljenost mjeri u kilometrima. U potpuno drugom dijelu grada od sjedišta Vipneta na Žitnjaku, u HUB385 smjestile su se Mila Perović, Digital Media Planning and Communication Specialist, Ana-Marija Petričević, Digital Analytics Specialist, Dora Blažević, Senior Digital Customer Experience Consultant, te njihov kolega, Igor Kranjčec, Senior CRVM Key Project Manager, ne bi li idućih mjeseci radili na razvoju sasvim novog projekta, izdvojenog, a opet povezanog s uslugama koje nudi ovaj telekom.

Povodom jučerašnjeg Dana Ade Lovelace, koji slavi ženske uzore u svijetu tehnologije i znanosti te današnjeg International Day of the Girl, a i činjenice da se bliži iduća Netokracijina konferencija Ladies of New Business, koja će se krajem studenog održati ponovno u Zagrebu uz podršku Vipneta, porazgovarala sam s ove tri kolegice koje rade na projektu ne bih li doznala kako je to biti “iščupan” iz korporativnog načina rada – i raditi na razvoju svojevrsnog startupa unutar, a opet izvan matične tvrtke.

Projekt izabran među 60 prijavljenih u Telekom Austria Grupi

Projekt Social CRM, na kojemu će ova četvorka raditi, nastao je u sklopu programa Telekom Austria Grupe, čiji je i Vipnet dio, pod imenom “Empowering Ideas – Become an Intrapreneur”. Već su u samom natječaju članovi tima vidjeli kako to izgleda raditi u startupu – u lipnju su morali pitchati svoju ideju, a uz dvije inovacije iz Austrije, upravo je njihova izabrana za daljnji razvoj. Ana-Marija se prisjeća:

U svakom smo slučaju ponosni što je naš projekt bio prepoznat i odabran među 60 ostalih projekata iz cijele Telekom Austria Grupe, a u paketu s proglašenjem dobitnika dobili smo i rollercoaster emocija, od nevjerice, ponosa, do sreće i straha. Nakon početnog uzbuđenja, brzo smo shvatili da ovo uvjetuje i velike promjene za nas – mičemo se s vlastitih radnih mjesta, svakodnevnih poslova, ali i ureda, kako bismo se u potpunosti posvetili ovome projektu.

Pred nama je duga i intenzivna godina, a jedna od prvih stvari koje smo tu naučili je da moramo promijeniti pristup radu – dosad smo projekte vodili “iznutra”, u okrilju matičnih odjela, a sada ga vodimo “izvana”, uz podršku internih, ali i vanjskih mentora. Pred nama su i velika očekivanja, upravo zato će ovo biti godina u kojoj ćemo jako puno naučiti o tome što to zapravo znači biti poduzetnik i koja je težina fraze make it or break it.

Design Thinking, Agile… Baš kao pravi startup

S nekim procesima koji se vežu uz razvoj proizvoda na način na koji to rade startupi već su upoznati – tako je Dora certificirana za Agile Development, metodu po kojoj će se razvijati sam projekt, a iznimno je zainteresirana i za Design Thinking. Plivanje kroz različite modele rada, ali i industrije, Dori nije strano – nakon diplome našla se u konzaltingu, prošla kroz razne industrije, od obrazovanja, preko osiguranja i financijskih institucija, do telekoma gdje je i ostala već četvrtu godinu.

Uz strukturirani pristup rješavanju problema naučen na prvom radnom mjestu, u specifičnoj telekom industriji nedostajao je alat kojim bi se osigurala korisnička perspektiva, kako u razvoju novih proizvoda i procesa, tako i u sustavnom poboljšanju postojećih. Tako su krenuli prvi koncepti i projekti koristeći, danas već popularnu, design thinking metodu ili meni draži naziv – human centered design.

Čitanjem knjiga, online članaka i koristeći iskustva nadređenih i vršnjaka shvatila sam da je dizajniranje proizvoda i procesa na način da se rješavaju postojeći problemi korisnika zapravo jedini logičan način rada. Osmišljavaju se jednostavniji, korisniku pristupačniji proizvodi i procesi koji rješavaju njihove stvarne i goruće iritacije ili nesigurnosti. I ne samo da se na taj način stvaraju dodane vrijednosti za korisnika, nego je i naš posao postao puno uzbudljivijim jer svaki dan otkrivamo novosti o našim korisnicima i načinima na koje koriste naše usluge i kako se ponašaju u svojem svijetu izvan korištenja naših usluga.

Procesi mogu biti fleksibilni, a ljudi?

Postavilo se pitanje – kako što brže dovesti do korisnika sve ono što se osmislilo i dizajniralo? U potrazi za boljim rješenjima, Vipnet je osigurao zaposlenicima online i offline edukacije na temu agilnog načina razvoja projekata te mogućnost praktične primjene naučenog uz rad na pravim projektima, objašnjava Dora koja je na taj vlak spremno uskočila. No, jesu li tako spremno na promjene reagirali i drugi kolege unutar korporacije?

Uvriježeno je mišljenje kako su promjena načina rada i navika zaposlenika veliki izazov za kompanije. Međutim, ako se provodi jasna strategija koja podrazumijeva prilagodbu načina rada, a kompanija osigura “poligon” za učenje i primjenu naučenog, ne vidim razlog da primjena novih metoda razvoja proizvoda i usluga ne bude uspješna. Čak i da nije uspješna, kompanija će naučiti nešto novo i u drugoj iteraciji popraviti. To je i super uvod u odgovor prilagođava li se korporacija metodama ili metode korporaciji – stvar je pokušaja i pogrešaka i pronalaženja metode i dijelova metode koji najviše odgovaraju kompaniji i pojedincima. Postoje dva genijalna videa iz Spotify Labsa gdje objašnjavaju kako su predložene agilne metode kroz vrijeme prilagođavali svojoj specifičnoj industriji i kompanijskoj kulturi.

Startup smije i zaj… Čak i ako je korporativan

Tko radi, taj i griješi, a greške su posebice česte, ali i važne, u startupu – no, hoće li to biti prihvatljivo u korporaciji? Dora tvrdi da i tu imaju podršku:

Vipnet organizira i tzv. Fk-up afternoon gdje međusobno dijelimo što smo loše napravili i kako možemo drugi put biti bolji, tako da ne vidim razloge za ikakvim strahom. Čak i da kompanija nema ovakav stav prema promjenama, sama agilna metoda smanjuje mogućnost pogreške i lansiranja loših ili neispravnih proizvoda. Zaposlenici sami postavljaju pravila u svojim samo-organizirajućim timovima i imaju puno jači motiv za rad.

Važnost učenja od drugih startupa

Ana-Marija se osvrnula na fizičku izdvojenost svog tima koji će, poput mnogih drugih startupa, raditi u sklopu prostora HUB385. Kao prednosti ističe ležernu atmosferu i širok spektar ljudi i timova koji rade u coworking prostoru, kao i česta događanja koja potiču da se stanovnici huba bolje upoznaju i networkaju.

Ovo nije bila samo velika promjena za nas, već i za Vipnet jer se promijenio način izvedbe projekta, komunikacije, ali i resursa. Vipnet ima sluha za drugačije načine razmišljanja i davanje prilika da se potencijalne ideje i realiziraju i drago mi je vidjeti da su svi involvirani i spremni prihvatiti promjene, koliko god one ponekad bile teške u velikim korporacijama.

Što se tiče samog projekta na kojemu rade, Social CRM, moje sugovornice nisu željele otkrivati mnogo detalja – tek su natuknule da rade nešto novo na području komunikacije s korisnicima i mijenjaju pristup kako uopće percipirati korisnika u današnjem svijetu telekoma. A kako će se snaći u svijetu startupa? Mila kaže da se to već sada može nagovijestiti.

Od početka naš projekt vodimo kao – upravo to – projekt, što smo naučili u matičnoj kompaniji i što nam je došlo prirodno. Međutim, čim smo zakoračili u startup zajednicu i popričali s ljudima koji su tu “doma”, otvorila nam se jedna nova, šira perspektiva i otkrio drugačiji način rada i razmišljanja koji nas je dodatno inspirirao i motivirao, o kojem tek učimo i na koji se privikavamo. Zasad nemamo ambicije za sudjelovanje na startup natjecanjima, ali već smo puni novih ideja i mogućnosti za nadogradnju inicijalne ideje iza samog projekta. Svjesni smo do gotovog proizvoda ima još puno sati rada, a to je tek prvi milestone na ovom putovanju, dok je njegova evolucija nešto što tek tada počinje i što će biti dugotrajan proces.

Žene u korporaciji, žene u startupu

To je priča o tri kolegice (i jednom kolegi) koje su se iz korporativnog svijeta uputile u svijet, barem internog, poduzetništva, svjesne da se i međusobno moraju podržavati, bilo da rade u startupu ili već etabliranoj tvrtki – ili kombinaciji toga, vele mi za kraj u glas:

Iz statistika, medija i razgovora sa ženama iz drugih industrija i poslova jasno nam je kako je još uvijek potrebno diskutirati o ulozi i položaju žena u biznisu. Mi imamo sreću što smo u kompaniji u kojoj smo svi jednaki i imamo jednake mogućnosti, a ovismo isključivo o svom radu, a ne spolu. Još nam je rano za reći je li ženama lakše ili teže u korporativnom svijetu, ali ćemo sigurno stati u obranu svih onih koji su u lošijoj poziciji zbog svog spola. I muškaraca i žena. 🙂