Googleov Twitter - samo glasine ili nešto opipljivije?
Twitter Google

Twitter u Googleovim rukama – hoće li priča otići dalje od početnih glasina?

Kako Twitter traži priliku za rast poslije pada vrijednosti njegove dionice, dok bi Google mogao pronaći svoj interes u izlasku prema još većem broju korisnika, ponovno se počelo nagađati hoće li se dogoditi njihovo spajanje. Ranije glasine nisu dobile potvrdu u praksi, ali možda je sada pravo vrijeme da bude drugačije.

 

Twitter Google

Twitterovi problemi i potraga za načinom na koji se iz njih može izvući možda se neće zadržati samo na širenju ponude s nečime novim, poput drugačijeg pregleda novosti koji se počeo isprobavati. Stvar bi se mogla proširiti i na traženje zainteresiranog partnera, što je dovelo do postavljanja pitanja – zašto ne Google?

Ovo se ne zbiva prvi puta.

Po pričama koje su se tada širile, Google je bio zainteresiran za preuzimanje Twittera još 2011. godine, kada se spominjao i Facebook, ali tadašnja ponuda od 10 milijardi američkih dolara nije se pokazala dovoljno dobrom. Uzimajući u obzir da mu je vrijednost dionice pala i da je teško procijeniti što nosi budućnost, Twitter je sada u drugačijoj situaciji. Lakša je meta za potencijalnog većeg partnera, a Googleu je toliko zanimljiv da se, primjerice, o tome ne ustručava javno progovoriti Chris Sacca, jedan od prvih ulagača u Twitter.

Kada o tome priča čovjek koji je procijenio da je Twitter bio vrijedan njegova novca, a ranije je radio i u Googleu, nije iznenađenje da će se ovom mogućnošću pozabaviti i mnogi drugi. Kako je prenio The Next Web, rezultati malog eksperimenta s pretragom Google should buy Twitter bili su prilično zanimljivi, s izvorima koji nisu ni bezazleni ni bezvezni.

Twitteru bi dobro došao partner, a Googleu?

Među argumentima koji se spominju kao moguća korist za Google dođe li do preuzimanja o kojem se govorka, izdvaja se onaj da bi gigantu iz Mountain Viewa dobro došla vlastita društvena mreža.

Google+ nije donio ono čemu su se nadali i od njega su već počeli bježati. Kako Twitter i dalje uživa povjerenje velikog broja korisnika – barem ako je mjerna jedinica s kojom se uspoređuje Google+, a ne, primjerice, Facebook – to ga čini zanimljivim potencijalnom partneru.

 

Po principu da velika riba jede malu, moguće preuzimanje ovisit će o tome da Google mora imati svoj interes, koji u ovom slučaju nije zanemariv. Ipak, Re/Code se pozabavio i s drugom stranom medalje, tražeći odgovor na pitanje – zašto ne? Iz Googleove točke gledišta, postoje i ozbiljne prepreke, među kojima se najopipljivijom čini opasnost da bi ga moguće preuzimanje Twittera moglo učiniti malo prevelikim.

Sasvim konkretno i mjerljivo prevelikim, s prijetnjom da bi se u ovu priču mogle umiješati agencije koje se bave zaštitom tržišnog natjecanja i sprječavanjem monopola.

Vrata suradnje već su otvorena

S preprekama koje stoje na putu, Twitteru bi preuzimanje o kojem se nagađa vjerojatno bilo zanimljivije nego Googleu s obzirom na to da im je kvalitetni partner sada važniji nego bi moguće povezivanje bilo baš jako potrebno drugoj strani. Ipak, štogod se dogodilo, vjerojatno će i dalje dobro surađivati, što nije uvijek bio slučaj. Postojala su vremena kada se Twitter nije plašio pokazati zube, buneći se zbog toga što ga se u Googleovoj tražilici guralo u drugi plan.

Odnosi su tada bili vrlo hladni, ali kako je Twitteru postalo jasno da se ne isplati boriti s jačime, počeli su surađivati. Između ostalog, vratili su se u tražilicu iz koje su se privremeno bili povukli, a u planu je bio i izlazak na Google Glass, koji u međuvremenu nije zaživio onako kako je bio zamišljen. Ipak, u ovom je slučaju princip važniji od rezultata. Twitter je pokazao da ne želi rat, a ni Googleu se baš više nije ratovalo.

Od ležanja u rovovima do spajanja i zajedničkog kretanja dalje? Takav epilog još se nije dogodio, barem za sada, ali priča je dovoljno zanimljiva i konkretna da se o njoj priča sve više, s obrisima suradnje koji nisu tako mutni.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Damir

    Damir

    06. 08. 2015. u 7:35 pm Odgovori

    Zakljucak: Jednog dana svi mi cemo biti Google … pitanje je samo vremena. Samo se nadam da se Google nece pretvoriti u Borg ili nesto slicno.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.