Nestabilna vremena najviše pogađaju manja poduzeća, kako im olakšati financiranje?

O izazovima s kojima se susreću mali poduzetnici razgovarali smo s Marijanom Rengelom, direktorom telekoma Pro-ping koji je fokusiran na ruralna područja Slavonije i Podravine.

Osnovana 2010. sa sjedištem u Pitomači, tvrtka Pro-ping od 2011. je telekom koji nudi klasičnu kombinaciju interneta, televizije i telefona. Osim veličine, ono što ih veoma razlikuje od velikih igrača u ovom sektoru je to što su fokusirani na inače zanemarene krajeve, konkretno ruralna i prigradska područja šest sjeveroistočnih županija: Bjelovarsko-bilogorske, Brodsko-posavske, Koprivničko-križevačke, Osječko-baranjske, Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske.

Internet za sve, ne samo najveće

Vizija Pro-pinga je da svako kućanstvo u Hrvatskoj ima napredne telekom usluge bez obzira gdje se nalazili, pojašnjava Marijan:

Imajući navedeno u vidu, fokusirali smo se na izgradnju najmodernije optičke mreže u mjestima i gradovima gdje veliki telekom operateri ne investiraju u izgradnju optičke mreže već su i dalje fokusirani na pružanje Internet usluga putem parične infrastrukture (telefonske žice).

U većini mjesta i gradova gdje smo prisutni imamo više od 70% udjela, a često i 100%, u smislu dostupne optičke infrastrukture.

Trenutno rade na pokrivanju Križevaca, Pakraca i Grubišnog Polja, dodaje Marijan i ponosno ističe da grade u potpunosti vlastitu optičku mrežu te da nude brzine od 1000 Mbps za privatne, a do 10.000 Mbps za poslovne korisnike.

I to sve bez outsourcinga, samo sa svojih 55 zaposlenika (čiji broj namjeravaju povećati, ali o tom više u nastavku teksta). Dosad su na taj način izgradili 50 tisuća optičkih priključaka, privukli 15 tisuća korisnika te 100 tisuća kućanstava pokrili bežičnom mrežom, navodi Marijan. Vrlo impresivno.

Nisu svi telekomi veliki

Nije im manjkalo izazova na poslovnom putu, a to se, očekivano, prvenstveno odnosi na financije. U početku su se financirali vlastitim sredstvima, a od 2017. (kad su počeli s izgradnjom optičke mreže) financiraju se kreditom Addiko banke i prihodom od tekućeg poslovanja.

Govoreći o problematici financiranja kapitalnih investicija, Marijan ističe nepravednu zakonsku regulativu. Naime, Zakon o kapitalnim ulaganjima ne uključuje telekome, pa ni one male kao što je Pro-ping, kojima bi država, smatra Marijan, itekako mogla pomoći:

Pored tri najveća telekom operatora, postoje i drugi telekomi koji čine tu industriju. To naravno uključuje i Pro-ping koji omogućuje stanovnicima mjesta u Podravini i Slavoniji, koja su zanemarena po pitanju izgradnje i razvoja svih vidova infrastrukture, da imaju mogućnosti surfanja povoljnije i brže nego brojni građani Zagreba.

Postojeći Zakon o kapitalnim ulaganjima ne uključuje generalno telekome, no smatramo da bi trebalo napraviti distinkciju između telekoma u stranom vlasništvu, dominanto fokusiranih na velika gradska područja i manjih telekoma poput Pro-pinga, tvrtke koja je 100% u hrvatskom vlasništvu, koja zapošljava značajan broj ljudi i gradi optičku infrastrukturu gdje to nitko drugi ne želi raditi.

No, govoreći o kapitalnim ulaganjima, ističe jedan zaista koristan faktor u cijeloj priči: garancije koje daje HAMAG-BICRO.

Izazovi zapošljavanja i poslovanja drugačiji su kad si manji

Kao i u svim propulzivnim sektorima, i ovdje postoji problem manjka kvalificirane radne snage. Kad znamo koliku muku muče ICT tvrtke u velikim gradovima s pronalaženjem zaposlenika, možemo zamisliti kako je u krajevima koji su slabije naseljeni i još pogođeni depopulacijom. Marijan komentira:

Kao i brojne druge tvrtke u Podravini i Slavoniji, imamo izazove u pronalasku kadrova sa znanjima i vještinama koje su nam potrebne u daljnjem razvoju Pro-pinga. Neovisno o tome, sigurni smo da ćemo u narednom razdoblju povećati broj zaposlenih u Podravini, a intenzivno se pripremamo za otvaranje ureda u Zagrebu i Varaždinu.

Očekivano, gospodarska kriza koja je započela s pandemijom i pojačala se ratom također je osobito pogodila male poduzetnike. Marijan kaže da su rokovi isporuke robe i materijala došli do 400 – 500 dana, a i kontinuiran je rast cijena svih stavki: rutera, kabela i radna snage.

U jednom periodu (prije regulacije) struja im je bila 8 puta skuplja, a sada oko 3 puta. No ponosni su napravljenim i optimistično idu dalje. Očekuju 20 milijuna kuna prihoda u ovoj godini i najavljuju organsko geografsko širenje na području Podravine i Slavonije.

Kako dalje?

Na pitanje što bi malim poduzetnicima moglo olakšati rast i razvoj prvi Marijanov savjet identičan je onom koji daju mnogi hrvatski poslodavci, posebno oni iz ICT sektora:

Iz poduzetničke perspektive, a i radničke, smatram da bi trebalo rasteretiti troškove i doprinose koji se plaćaju na neto plaće. Radi se o iznimno visokim stavkama koje nisu mijenjane godinama, a koje su ustvari rasle u zadnje dvije godine. Rasterećenjem plaća po pitanju doprinosa  stvorio bi se prostor za povećanje plaća djelatnicima, vjerujem da bi to pozitivno djelovalo na smanjenje odljeva radne snage, a sve to bi to pozitivno djelovalo i na povećanje potrošnje te povećanje PDV prihoda za državni proračun. Ukratko, svima bi bilo bolje.

Također vrlo bitnim smatra izjednačavanje privatnog i poslovnog sektora, tj. da poslovni sektor više ne plaća značajno višu cijenu energenata i naknada nego fizičke osobe. Spominje i smanjenje te naplatu PDV-a po naplaćenom računu te smanjivanje parafiskalnih nameta. Priželjkuje i veću pozornost države na područje njegova života i rada:

Trebamo istinsku podršku ruralnog kraja i podršku malim telekomima koji tu posluju, trebamo cestovnu povezanost (brzu cestu čekamo godinama) i ozbiljan razvoj željeznice. Jer svi zaslužujemo iste uvjete i priliku.

Pomoć s druge strane

Poduzetnici po definiciji nisu ljudi koji će zdvajati nad zlom sudbinom i skrštenih ruku čekati na podršku države, nego su spremni uhvatiti svaku dobru ponudu koja će im pomoći u razvoju poslovanja. Jedna od takvih su brzi gotovinski krediti za mikro, mala i srednja poduzeća Addiko banke.

Naime, u toj su banci shvatili da je taj segment zanemaren, tj. da mu banke ne posvećuju dovoljno pozornosti, objašnjava Ivona Atanasov Bandić, direktorica regije za poslovanje s klijentima u Addiko banci:

Prije tridesetak godina vodeći su bili veliki sustavi. Danas je situacija bitno drugačija – od 140 tisuća poduzeća njih čak 124.348 pripada toj kategoriji poduzeća. Ekonomski analitičari tumače kako su mikro, mala i srednja poduzeća danas kičma gospodarske strukture i iznimno je bitno da taj segment bude zdrav.

Stoga su se specijalizirali za taj segment i iz istraživanja saznali da su malim poduzetnicima kod kreditiranja najvažniji fleksibilnost banke i brzo odrađen posao, ističe Ivona.

Osjetili smo što je poduzetnicima bitno i tu se vide jako dobri rezultati. Ukupno stanje kredita mikro i malih poduzetnika u Addiko banci je u odnosu na isto razdoblje prošle godine povećano za 93 posto, a za 46 posto u godinu dana porastao je i broj financiranja novih mikro i malih poduzetnika, pri čemu su neto isplate kredita narasle za čak 147 posto.

Informirano odlučivanje u financijama

U Addiku su također uočili da mnogo poduzetnika početnika ne razumije u dovoljnoj mjeri financijska izvješća, financijsko planiranje ili budžetiranje.

Stoga se Addiko banka posljednjih godina uključila u različite projekte na području financijskog opismenjavanja poduzetnika, a jedan od njih je i projekt financijske pismenosti Upoznaj svoje poslovanje, u suradnji sa Štedopisom – Institutom za financijsko obrazovanje Zagreb.

U sklopu ovog projekta Addiko banka osmislila je i svojevrsni šalabahter koji poduzetnicima može pomoći pri donošenju poslovnih odluka – poput primjerice ovog teksta: 5 ključnih stvari koje bi svaki financijski pismeni poduzetnik trebao znati.

Neizvjesnost oko eura?

Govoreći o novcu, teško se ne dotaknuti velike promjene koja nam uskoro dolazi. Ivona vjeruje da kod njihovih klijenata ne postoji neizvjesnost oko skorog uvođenja eura i da su oni već dosad upoznati sa svim prilagodbama. Ipak ponavlja ono osnovno:

Ono što poduzetnike očekuje u narednom periodu je predopskrba eurima. Za većinu poduzetnika to znači dogovor s bankom oko predopskrbe radi čega su već, vjerujem, u kontaktu sa svojim financijskim savjetnicima u bankama. Što se tiče mikropoduzeća, za njih će predopskrba trajati od 27. 12. do 30. 12. 2022. godine.

Ističe da će se Addiko banka u sljedećoj godini više posvetiti onima koji su najviše zapostavljeni u mogućnostima financiranja poslovanja, a to su paušalci i samozaposleni. Za njih planiraju kreirati visokoautomatiziran proces financiranja, čime će ova banka efikasno pokriti baš sve oblike malog poduzetništva.