Što je to zapravo startup?

Što je to zapravo startup?

"Već mi je muka od riječi 'startup'. Čini se da danas svačija baka ima startup. Počet ću zvati i trgovinu vijetnamskom hranom iz susjedstva startupom za namirnice."

S jedne strane imamo startup groznicu koja trese regiju, a s druge vrlo malo pravih startupa. (predložak za ilustraciju: Flickr)
S jedne strane imamo startup groznicu koja trese regiju, a s druge vrlo malo pravih startupa. (predložak za ilustraciju: Flickr)

Gore je parafraziran komentar na moj nedavni tekst koji govori o ambicijama europskih poduzetnika i činjenici da je dobar dio njih fokusiran na lokalno poslovanje. Primjer je to nekolicine komentara koji su reagirali na rastući fenomen u našoj regiji – hype oko startupa.

Definicija startupa

Ne znam doživljavamo li doista taj hype, ne znam ni kako bi ga definirao, mjerio ili dokazao njegovu prisutnost (ili odsustvo) – a nisam siguran vrijedi li uopće trošiti vrijeme na to. No, ako bih zauzeo stav da startup groznica doista trese našu regiju, rekao bih da tu postoji i jedan paradoks: hype je prisutan, iako imamo vrlo malo pravih startupa. A jedan od razloga koji stoji iza takvog paradoksa je nesigurnost oko definicije toga što je zapravo startup.

Pokušam li definirati startup, mogao bih se naći na vrlo skliskom terenu, stoga neću ni poći tim putem. Radije ću “ukrasti” definiciju iz iznimno popularnog članka Paula Grahama koji govori o rastu. U njemu se mogu naći odlične teze o raznim temama koje zaslužuju vlastite članke, uključujući i razlog zbog kojih profitabilnim tvrtkama može koristiti vanjska investicija ili zašto mnogi mrze riječ startup zbog potpuno krivih razloga.

Paul Graham definira riječ startup kao “tvrtku dizajniranu za brz rast”. Nije to samo tvrtka koja brzo raste, jer većina startupa doživi neuspjeh (članak objašnjava i zašto), nego tvrtka koja se izričito obvezuje na brz rast. Takva obveza čini veliku razliku jer naglašava poseban način razmišljanja i namjeru – nije riječ samo o opisu tvrtke. Upravo u to vjerujemo i u Credo Venturesu.

Naravno, pitanje koje se nameće samo po sebi je – koliko brzo je dovoljno brzo? U Grahamovom akceleratoru Y Combinatoru dobrim rastom smatraju onaj koji se kreće između 5 do 7 posto u jednom tjednu, a izniman je onaj koji prelazi 10%. Idealno bi bilo kad bi taj rast bio u prihodima, iako Graham objašnjava da je iduća najbolja metrika broj aktivnih korisnika. Tipična tvrtka u Y Combinatoru zarađuje 1000 dolara na tjedan u početku programa.

Iduće se pitanje odnosi na vremenski period. Duljina eksponencijalnog rasta definira koliko će startup biti uspješan. Graham je naveo primjer tvrtke koja raste od 1000 dolara za 5% unutar četiri godine (što na kraju čini 25 milijuna dolara u mjesečnim prihodima). Odličan članak Julesa Maltza pokazuje kakav rast uspješne tvrtke doživljavaju u zrelijim fazama, četiri godine prije izlaska na burzu.

Koliko ima startupa u našoj regiji?

Nije bit u prepiranju oko toga je li idealan tjedni rast 2%, 5% ili 10%. Niti u argumentiranju da bi startupi trebali rasti određenom brzinom iduće dvije godine, četiri ili osam. Bit je u tome da pogledamo broj tvrtki u našoj regiji koje barem pokušavaju generirati takav rast ili razmišljaju o dosizanju tih 25 milijuna dolara mjesečnog prihoda (pravog prihoda, ne vrijednosti procesuiranih transakcija) unutar četiri ili čak osam godina. Tada ćemo prekrižiti većinu tvrtki koje se nazivaju startupima. Njih bih nazvao malim ili tvrtkama srednje veličine. I tu završava hype.

Naravno, mnogi će poduzetnici reći da je taj rast nemoguće postići u jednoj europskoj zemlji. I da, drugi dio ovog teksta govorit će o tome da je to vrlo, vrlo teško. Neki bi rekli da je i daleko teže nego u SAD-u, Kini ili Indiji. No, to ne znači da je nemoguće. Vidio sam kako je tvrtka iz našeg portfelja AVG rasla od jednoznamenkastih brojki do milijuna u prihodima. 2009. su čak dosegnuli brojku od 180 milijuna dolara! Iz Brna. Iz Češke. U kasnijoj fazi no što to čine tvrtke iz Y Combinatora, koje počnu s 1000 dolara mjesečnih prihoda, stoga pretpostavljam da složena godišnja stopa rasta od gotovo 100% i dalje predstavlja vrlo dobar rast. A prihod od 2009. se do 2012. udvostručio, tako da je trenutna procijenjena vrijednost tvrtke 1,2 milijarde dolara.

Izgradnja startupa u Europi teža je zbog malih lokalnih tržišta. Tvrtke u Kini i Indiji mogu se nazivati startupima čak i ako imaju lokalnu poslovnu ideju, jer se njihova definicija lokalnog sastoji od stotina milijuna potencijalnih korisnika. Klanjam se poduzetnicima koji mogu postići startuperski rast u dužem vremenskom periodu fokusirajući se samo na jednu zemlju u Europi. Oni su doista poslovni geniji. No, prema Grahamovoj logici rekao bih da, ako želimo pokrenuti startup u našoj regiji i postići prikladan rast, lakše će nam biti ako odlučimo izgraditi tvrtku s globalnim potencijalom i na taj način odmah kreiramo kompaniju koja može odmjeriti snage s globalnom konkurencijom.

Neki globalno poznati poduzetnici, kao što je Richard Branson, imali su prve uspješne korake u lokalnom poslovanju, kao što su trgovine s CD-ovima ili virtualni mobilni operatori. No, Branson je sve to napravio na daleko većim tržištima no što su ona u našoj regiji. Možda je čak i iskusio rast kakav Paul Graham očekuje od startupa. A ti su mu “lokalni” poslovi donijeli dovoljne prihode da može financirati vlastiti svemirski program. Zaista sumnjam da bi to ijedan lokalni posao u Europi mogao postići. Možda sam u krivu. No, svi oni koji žele ostaviti značajan trag iza sebe trebali bi se, po mom mišljenju, držati globalnih startupa. Oni koji to ne žele – to je sasvim u redu. Nema ništa loše u malim ili srednjim tvrtkama. Ma čak ni u velikim. Samo nemojte svoju tvrtku nazivati startupom pa ćete pomoći i izbjegavanju stvaranja hypea oko startupa.

ponuda

Komentari

  1. Danijel

    Danijel

    28. 10. 2014. u 11:53 am Odgovori

    Startup je nekada bio to što opisuje Graham. Danas je startup u većini slučajeva pokušaj da se iskoristi trend i dođe do love na brzaka. Tko god tvrdi suprotno laže sam sebe.

    Inače čak i Merkel neki dan izjavljuje da Njemačka i EU jako zaostaju u startup i inovacijama za Amerikom i Azijom. Ako oni zaostaju za njima a mi za Njemačkom tada je jasno da smo ustvari u katastrofalno nepovoljnoj situaciji. Jer lokalna tržišta su nam premala za uspjeh a na međunarodnim tržištima ruku ne srce nemamo nikakve šanse.

    Ovo zadnje iz više razloga, prvi je nedostatak suvislih VC-ova koji imaju novac, znanje i spremni su financirati inovacije. Dok dod nas organiziraju konferencije i natjecanja, u Americi daju lovu bez puno kreveljenja. Drugi je razlog da su runde investiranja puno manje i kao takve nemaju šanse konkurirati npr američkim startupima koji svakodnevno dobijaju milijune, nekad i desetke milijuna investicija, čak i u stealth fazi (pretplatite se na Crunchbase i uvjerite se sami).

    Rezultat je apsolutno porazan što pokazuju i rezultati u regiji. Ovi startupi koji su kao nešto napravili vani su više smiješni nego uspješni, kada se usporede sa američkima. Jedini koji je dbio malo veći novac je Layer Tomaža Štolfe a i to zato jer je otišao tamo i jer su suosnivači bogati i poznati likovi.

    Andrej uz dužno poštovanje, ‘vaša strana’ i sama pridonosi tom lošem stanju ovdje. U koliko ste startupa uložili u regiji i kolike iznose. Potpuno sam skeptičan da će netko odavde imati svjetski uspjeh, osim ako ne preseli u Ameriku ali onda i nije više domaći.

    Prestanimo maštati i primimo se nekog realnijeg posla

  2. Andrej

    Andrej

    29. 10. 2014. u 12:19 am Odgovori

    Hi Daniel, I beg to disagree. When you look only at my home market – the Czech Republic, companies like AVG technologies and Avast have billion dollar valuations yet are Czech based and most of their employees are in the Czech Republic. Also our portfolio companies like Cognitive Security, based out of Czech Republic was bought by Cisco Systems less than two years after our investment…the whole team is still in the Czech Republic, noone moved to the US even after the acquisition;) and there are plenty of additional examples showing that a global success can indeed be built from our region…it just requires a lot of ambition, courage, some luck and less negativism:)

    • Danijel

      Danijel

      29. 10. 2014. u 10:15 am Odgovori

      Hi Andrej

      Thanks for your reply, I’m glad you have AVG and Avast companies (which you didn’t invested in). Two companies in a ten year period compared to two similar success counterparts in USA in a half year says much. Skype from tiny Estonia shows similar trend – more of a surprising sole success than systematic planned approach. Despite of double more population, EU startup scene success is a desert compared to USA, which Mrs. Merkel also mentioned. Tiny Israel has 50x more success than Europe as a whole.

      Maybe you could mention (successful) startups in regoin you invested in. For example why didn’t you invest in Layer, Farmeron, Zemanta, Nordeus etc etc. Actually you didn’t invest here at all.

      Second, how do you imagine your investment rounds could compete with US counterparts which are 10x bigger. If your aim is world, why your rounds are not adjusted to world investment standards.

      Third, why do you think for example famous Sequoia VC has 100x more success than your VC and many many similar ones (despite paradox that their first rounds were similar in amount to yours). Does it mean that startups should go to them first because they are more capable of finding new successes. If that is true, why should aspiring startups work with local VC’s at all, because winners usually work with winners.

      This has nothing to do with your nice attitude and valuable attempt to help. With a due respect, as you can see I prefer truth over hype. I wish you all the best.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Novost

Ni WiFi pojačivači vam ne pomažu? MESHtar pokriva svaki kut stana ili kuće, bez po muke.

Stabilan Wi-Fi je nevjerojatno teško postići, pogotovo ako imate nezgodan tlocrt prostorija ili više kvadrata. Srećom, postoje sustavi koji te probleme mogu zaobići.

Kultura 2.0

FaceApp možda vaše osobne podatke šalje u Rusiju – i što sad s tim?

Govori se da FaceApp i njihov filter starenja šalje vaše podatke u Rusiju, ali dam se kladiti da vas za to uopće nije briga dok se smješkate svom starom licu. I problem nije samo u vama, nego svima nama.

Kultura 2.0

Treba li vam teta u Pošti pretvoriti Bitcoin u kune?

Hrvatska Pošta pokrenula je projekt mjenjačnica za kriptovalute u suradnji s tvrtkom Electrocoin i time može postati jedna od najprogresivnijih tvrtki u Hrvatskoj. Pitanje je - hoće li?

Što ste propustili

Kultura 2.0

Što je za vas Instagram bez (broja) lajkova? Manji pritisak, bolji sadržaj

Instagram pomalo po svijetu povlači zavjesu svoje verzije bez lajkova, a dojmovi su i par mjeseci nakon još podijeljeni. Pa iako influenceri plaču jače – korisnici će biti oni na koje će promjena utjecati najviše.

Kultura 2.0

Jesu li video igre – u svijetu i u Hrvatskoj – umjetnost?

Ako je i limenka umjetnikovog izmeta umjetnost, zašto ne bi umjetnost bile i linije kodova uz prateću računalnu grafiku? Razmatrajući odabrane teorije umjetnosti istražujem mogu li se videoigre smatrati umjetnošću.

Startupi i poslovanje

Od Yahoove milijarde do Automatticovih par milijuna: Tumblr i WordPress pod istim krovom

Tumblr, svojedobno pionir microblogginga, a danas samo blijeda slika stare slave, ipak nalazi svog spasioca u nekada glavnom blogerskom konkurentu.

Internet marketing

Sve više brendova u komunikaciji bira nesavršenost, autentičnost, ljudskost – a vi?

Današnji korisnici u reklamama žele vidjeti “prave” modele, žele inkluzivnost, žele autentičnost. Prolazi li vrijeme savršenosti, dosadašnjeg marketinškog ideala?

Startupi i poslovanje

Imate rješenje za fintech ili banke? Zadnji vam je rok za prijavu na regionalni Elevator Lab Challenge!

Žele li ubrzati svoj razvoj poput švedske Klarne koja je osigurala skoro pola milijarde dolara investicije za svoje 'Buy now, pay later' rješenje, hrvatski fintech startupi mogu se prijaviti na Elevator Lab program do 10. kolovoza.

Internet marketing

Mariju Renić Marić majčinstvo “gurnulo” u potpuno nove blogerske vode (ali ne i na Instagram)

Nakon što je više od desetljeća blogala pod svojim imenom, Marija Renić Marić krajem prošle godine napravila je veliku promjenu - blog je preimenovala u “Maminu čaroliju” i počela pisati isključivo o temama vezanima uz roditeljstvo. Kako i zašto, otkriva u razgovoru.