Na Startup srijedi Mihovil Barančić predaje o crowdfundingu

Na idućoj Startup srijedi Mihovil Barančić predaje o grupnom financiranju

Bliži se nova Startup srijeda, a ovoga je puta na meniju crowdfunding. Naime, Zagrebački inkubator poduzetništva u suradnji sa Hrvatskom mrežom poslovnih anđela CRANE poziva na događaj na kojemu će se pričati o prikupljanju novčanih sredstava putem crowdfunding platformi, a koji će se održati 1. travnja u 17 sati u prostorima ZIP-a, Remetinečka cesta 7, Zagreb.

Startup srijeda

Suosnivač ZIP-a, dugogodišnji član CRANE-a i investitor u mnoge projekte, Mihovil Barančić, sudjelovao je dosad u tri i to sve redom uspješno završene crowdfunding kampanje. Mihovil je prikupljao sredstva za ZIP-ov akceleratorski program putem equity crowdfunding platforme Seedrs, na kojoj je ZIP prikupio ukupno 68.700 funti od 190 individualnih investitora. Zatim je za udrugu Šapica pomogao prikupiti preko 15.000 dolara za pomoć u izgradnji azila za napuštene pse i mačke. Nedavno je sudjelovao i u kampanji Ive Špigela za izdavanje knjige “The European Startup Revolution” na kojoj je prikupljeno preko 12.000 dolara.

Na predavanju će se, između ostalog, moći čuti kako pristupiti organizaciji kampanje za grupno financiranje, što učiniti u sklopu pripreme, kao i koje stvari nikako ne smijete činiti.

Ako ste zainteresirani, pribavite svoju ulaznicu putem Entrija.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Miro

    Miro

    25. 03. 2015. u 4:12 pm Odgovori

    Osobno mi je nejasno da netko prikuplja novac za akceleratorski program putem crowdfunding platforme. Znači umjesto da startup sam potraži novac putem crowdfundinga, on isti novac dobije preko posrednika- akceleratora i za to mu još daje postotak vlasništva.

  2. mihovil barančić

    mihovil barančić

    26. 03. 2015. u 8:22 am Odgovori

    @miro Akceleratorski program može prikupljati sredstva kako hoće odnosno kako može, ZIP je iskoristio ovaj inovativni način prikupljanja pri čemu smo omogućili da se veći broj ljudi (190 investitora) uključi u financiranje startupova i sa manjim iznosima od par stotina ili tisuća kuna jer smo godinama slušali takve ideje. Startupovi naravno mogu (i trebaju!) sami prikupljati sredstva i putem equity crowdfundinga, zato i radimo ovo predavanje jer eto do sada još nije jedan se nije iz HR za to odlučio. Za equity će dati postotak vlasništva ili investitorima ili akceleratoru koji je to omogućio pa je to isto, naravno postoje i drugi načini prikupljanja sredstava: FFF, krediti ili grantovi kojih će biti sve više. Ovisno o izvoru financiranja dobiti će i nekakva znanja,iskustva i poslovne veze (smart money).

    • Miro

      Miro

      26. 03. 2015. u 3:47 pm Odgovori

      @Mihovile, znači postoji teoretska mogućnost da vi uložite u neki novi startup akcelerator koji će koristiti vaš novac koji ste i vi dobili crowdfundingom da bi financirao neki treći startup. I uzeti mu postotak vlasništva.

      Meni ovo prelazi u sivu zonu startuparenja.

  3. Tomislav Šekerija

    Tomislav Šekerija

    26. 03. 2015. u 4:44 pm Odgovori

    @Miro To je kao da pitaš zašto bi netko uložio u fond kada može ulagati direktno u ono u što fond sam ulaže.
    Ovo nema veze sa “sivom zonom startuparenja”. Osobno sam uložio u ZIP Akcelerator jer smatram da će ljudi koji upravljaju tim sredstvima bolje odlučiti kojim idejam/projektima/timovima dati novce. Drugim riječima, mislim da to bolje znaju od mene.

  4. Mihovil Barancic

    Mihovil Barancic

    31. 03. 2015. u 3:22 pm Odgovori

    @denis Naplaćujemo ulaz iz tri razloga: prvo jer ako stavimo free prijavi se puno ljudi, a onda ni trećina ne dođe. Drugi je razlog što mi za ZIP isto tako moramo platiti najam, režije i ostale troškove, a treći je razlog da omogućimo širem krugu ljudi da se svojim malim doprinosom uključe u razvoj startup zajednice koju mi svojim naporom, vremenom i sredstvima koje trošimo gradimo već godinama.

    • Denis

      Denis

      31. 03. 2015. u 9:29 pm Odgovori

      @mihovil vama svaka čast vjerujem u vaše osobne časne namjere. Ali malo otkačeno djeluje da ulagači traže potencijalne startupe-klijente da sudjeluju u njihovim operativnim troškovima. Ako ste udruga financijera bilo bi logično da financijeri sami plaćaju svoje troškove.

      Mi smo zemlja zaista posebna u mnogočemu 🙂

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Umjetna inteligencija

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.