Iza prevarantske poruke možda stoji – žrtva trgovanja ljudima

Prevarantske poruke od navodno bliske osobe u kojoj piše da je izgubila mobitel i moli da joj se hitno javi na WhatsApp na neki drugi broj. Obavijesti od pošte, mirovinskog, internetske trgovine, aplikacije ili tvrtke koja nam nudi posao. Naizgled nedužne poruke koje je netko slučajno poslao na krivi broj ili poruke od starog prijatelja koji se odjednom javlja.

Nema tko ih u zadnje vrijeme nije dobio a mnogi su, unatoč tomu što su i mediji i institucije i policija upozoravali da se radi o prijevarama, nasjeli i ostali bez stotina, pa i tisuća eura.

Tko stoji iza prevarantske poruke?

Nama koji znamo da se radi o prevarantskom spamu, prva reakcija je, naravno – ignorirati, prijaviti, blokirati, a isto savjetuje i Ministarstvo unutarnjih poslova.

Doduše, internet je prepun priča ljudi koji su se – svjesni da se radi o prevari – počeli dopisivati s prevarantima, iz zabave ili znatiželje da otkriju što će točno prevaranti od njih tražiti. Slična misao vodila je jednog američkog novinara, Zekea Fauxa, kojega su posebno zaintrigirale ove prijevare koje kreću kao usputne prijateljske poruke.

Odgovorio je na jednu od njih, dopisivao se danima s osobom iza broja pitajući se u čemu je kvaka, kad će krenuti prijevara, što će prevarant od njega tražiti i kako?

Na njegovu priču naletjela sam slušajući sjajni podcast Search Engine. Zeke je u epizodi What’s behind those scammy messages we all keep getting? ispiričao nevjerojatnu i mračnu priču koja otkriva kako iza prevarantskih poruka često stoje ljudi koji su i sami žrtve. Žrtve prijevare i trgovine ljudima, zatočeni i strašnim uvjetima u takozvanim logorima za varanje (scamming compounds) uglavnom u Kambodži i Mjanmaru.

Cyber roblje

Priča je klasična – siromašnim ljudima iz ruralnih krajeva trgovci ljudima obećaju dobro plaćen posao u stranoj zemlji, za pronalaženje posla i putne troškove od njih uzmu veću svotu novaca (koju će im oduzimanjem od plaće otplaćivati). U toj drugoj zemlji oduzmu im dokumente, zlostavljaju i prisile na robovski rad.

Iz jedne od humanitarnih organizacija koja radi na osvještavanju i spašavanju takvog roblja, International Justice Mission (IJM), za Netokraciju objašnjavaju:

Prema posljednjem izvještaju UN-ovog ureda za ljudska prava (OHCHR), u logorima za varanje u Kambodži i Mjanmaru zatočeno je više od 220.000 ljudi. Prisiljeni su slati prevarantske poruke i održavati razgovore između 12 i 20 sati dnevno, šest dana tjedno.

Ako ne ispune normu ili pokušaju pobjeći, žrtvama se uskraćuje hrana ili ih se zlostavlja. U nekim slučajevima, oni koji žele otići moraju regrutirati barem dvoje ljudi koji će doći na njihovo mjesto ili platiti tisuće dolara otkupnine.

Nicola Foot, zadužena za komunikacije u IJM-u, dodaje da među žrtvama ima državljana gotovo 40 zemalja te da se zarobljene radnike nerijetko preprodaje drugim logorima.

Citirajući isto izvješće UN-a, navodi da su spam prijevare izuzetno unosan posao:

Prihod organizacija koje upravljaju tim poslom prema izvješću za 2021. procjenjuje se na 7,8 milijardi dolara.

Odgovoriti ili ne?

IJM pomaže žrtvama da pobjegnu, pruža psihološku i financijsku pomoć kako bi se oporavili od zlostavljanja te našli posao od kojega mogu preživjeti kako ne bi opet postali žrtve.

U sličnim aktivnostima sudjeluje još nekoliko humanitarnih organizacija, ali i institucije država u kojima prevaranti operiraju. Rade, između ostalog, na edukaciji stanovništva o tome što se krije iza obećanja o dobro plaćenim poslovima u inozemstvu (u Kini je čak snimljen visokobudžetni film na tu temu No More Bets.

Nakon što je otkrio da je iza prevarantskih poruka koje dobiva možda neko (iz)mučeno i zlostavljano ljudsko biće, Zeke se – kao i ja, uostalom, pitao može li išta napraviti da bi pomogao. Za početak se pita što je bolje – ignorirati i obrisati poruku ili odgovoriti i tako pomoći toj osobi da ispuni normu.

Iz IJM-a poručuju:

Ne odgovarajte!

Osim što se tako izlažete riziku od prijevara, čak i ako ste svjesni o čemu se radi, tako prevarantima dajete do znanja da je vaš telefonski broj aktivan. A to znači da će se vaš broj naći i na listama za druge vrste prijevara.

Svakako blokirajte broj i, ako to teleoperater nudi, prijavite kao spam.

Prevaranti će varati dokle god im se isplati

Ignoriranje i prijavljivanje je najučinkovitije što mi s druge strane svijeta možemo učiniti, dodaje, jer cyber roblje i logori za varanje postoje isključivo jer je to unosan posao. Zato je bitno, poručuju, educirati što više ljudi i potaknuti na oprez oko dopisivanja ili uspostavljanja odnosa s nepoznatim osobama te, osobito, slanja novca bez provjere:

Educirajte prijatelje, obitelj, kolege ili susjede o tome kako ti prevaranti operiraju i kako ih prepoznati. Još uvijek previše ljudi pada na njih, a prevaranti i kriminalci će se time baviti doklegod je za njih profitabilno.