Je li teško otvoriti razvojni centar u Africi? Direktor tvrtke Serengeti s nama je podijelio iskustva

Je li teško otvoriti razvojni centar u Africi? Direktor tvrtke Serengeti s nama je podijelio iskustva

Kao pri otvaranju bilo koje nove podružnice u inozemstvu, i u ovom slučaju mogu se očekivati uobičajene prepreke i izazovi uspostave poslovanja na udaljeno, ali ćete i otkriti kako su nam Afrikanci sličniji no što možda mislite.

Dosad je niz domaćih informatičkih tvrtki otvorilo urede u inozemstvu, što u bližem susjedstvu i diljem Europske unije, što u udaljenim lokacijama kao što su Indija i Sjedinjene Države.

Iako ne tako daleko od Europe, u tom je širenju po strani ostala Afrika. Osim Agrivija, Oradiana i Pointersa teško je sjetiti se drugih hrvatskih IT tvrtki koje su se upustile u poslovanje na tom velikom i mnogoljudnom kontinentu.

Začudno malom broju tvrtki nedavno se pridružio i Serengeti. Kako su se i zašto odlučili na to, pitali smo direktora i vlasnika Serengetija Gorana Kalanja. Ime te tvrtke, inače, označava ekološki sustav savana koji se prostire na oko 30 tisuća kvadratnih kilometara Kenije i Tanzanije.

Kao međunarodna tvrtka uvijek smo otvoreni za nove opcije. U početku smo bili usmjereni samo na zemlje zapadne Europe, ali smo se s vremenom polako okretali i drugim tržištima kako bismo ih upoznali i dali im priliku.

Tako smo kroz suradnju s nekoliko inženjera iz Kenije vidjeli kako raspolažu dobrim tehničkim znanjem, kao i znanjem engleskog, a tu su bile i kvalitete kao što su profesionalnost i pouzdanost, za koje se također pokazalo da su na visokoj razini.

Također, prednost Kenije je što je u istoj vremenskoj zoni, ali i nešto što široj domaćoj javnosti nije naročito poznato o toj afričkoj državi…

Država u usponu

Naime, Kenija je u prošlom desetljeću postigla značajan ekonomski napredak. Prema analizi Svjetske banke, jedna je od najbrže rastućih ekonomija sub-saharske Afrike. Napravili su značajne političke, strukturne i ekonomske reforme koje su pokrenule održivi ekonomski rast, bolju zdravstvenu zaštitu i bolje školstvo.

Ta ekspanzija potaknula je stabilno makroekonomsko okruženje, rast interesa stranih ulagača i inozemnih ulaganja, a tu je i stabilan uslužni sektor.

Stoga su, eto, počeli privlačiti pozornost europskih IT tvrtki poput Serengetija. Riječ je o tvrtki specijaliziranoj za razvoj složenih poslovnih aplikacija koja trenutno zapošljava oko 150 djelatnica i djelatnika u pet ureda. Tijekom ove godine planiraju uprihoditi oko 47 milijuna kuna.

“Uvijek je zahtjevno pronaći prve zaposlene…”

Ali izazovne situacije uvijek otvaraju nove prilike i unaprjeđuju način rada, komentira Goran.

Poslovanje u državama mimo matične Serengetiju nije nepoznanica. Ipak, svaki ulazak na novo tržište sa sobom donosi određene izazove, a Kenija u tome nije bila iznimka.

Uvijek je zahtjevno pronaći prve zaposlene koji će biti odgovorni za vođenje poslova i pronalaženje novih kadrova. Pronalaženje i onboarding tih ljudi u Keniji, njihova integracija u Serengeti i prijenos naše kulture su najveći izazovi.

Stoga smo tome pristupili tako da smo već tijekom selekcijskog procesa ocjenjivali koliko se novi zaposlenici uklapaju u kompanijsku kulturu i duh obiteljske tvrtke. Tu je i naš HR odjel koji vodi brigu o tome da su svi zaposlenici (bez obzira na lokaciju) uključeni u sve aktivnosti i dodatne benefite koje pružamo.

Uz HR, Goran ističe kako je važan i dobar interni marketing koji redovito prenosi sva događanja u tvrtki tako da i njihovi zaposlenici iz Kenije imaju informacije o tome što se događa na drugim lokacijama, odnosno na drugom kontinentu.

Afrikanci su nam slični

U istoj godini Serengeti je otvorio i razvojni centar u Srbiji. Zanimalo nas je po čemu se proces otvaranja razlikovao u Keniji, a po čemu je bio sličan.

Glavna razlika je jezik, naravno. Uvijek je lakše izražavati se na materinskom jeziku. Razlika je i što u Srbiji već imamo velike klijente tako da smo prije korone povremeno odlazili tamo pa smo i bolje upoznali njihovu poslovnu kulturu.

Uspostavljanje jedinstvene kulture, vrijednosti i načina rada je izazov u obje zemlje, pa i općenito kada se otvara ured na bilo kojoj novoj lokaciji.

Razlike postoje i unutar naše zemlje, što smo uvidjeli prilikom otvaranja dva ureda izvan Zagreba. Budući da je to glavni izazov kod otvaranja udaljenog ureda, proces uspostavljanja ureda je bio isti, jedino što je Kenija zahtjevnija zbog veće udaljenosti.

Ono što olakšava taj proces jest entuzijazam i snaga tih ljudi koji onda pripomognu s poznavanjem lokalnih specifičnosti, dodaje Goran.

Serengeti, inače, označava ekološki sustav savana koji se prostire na oko 30 tisuća kvadratnih kilometara Kenije i Tanzanije.

Afrika je najviše specifična zbog klimatskih i ekonomskih obilježja, u smislu veličine ekonomije. Po poslovnoj kulturi Afrikanci su nam prilično slični, objašnjava:

Imamo i slično radno vrijeme, pauze, pravila poslovnog ponašanja i komunikacije. Imaju dobar osjećaj za vrijeme i žele imati zdravo radno okruženje. Najzanimljivije je koliko su inženjeri zapravo slični bez obzira na to iz koje zemlje dolaze. Tako su inženjeri iz Kenije jako brzo kliknuli s našima iz Zagreba iz razloga što su očekivanja, želje i prioriteti vrlo slični.

U smislu konkurentnosti i zapošljavanja developera – i tamo je tržište jako konkurentno. Zato i inženjeri u Keniji uživaju pogodnosti kojih nema u drugim industrijama. I plaće su oko 30 posto veće nego u drugim industrijama, a pojedinačno ovise o senioritetu i kvaliteti tehničkog znanja pojedinca. Međutim, zbog stupnja razvoja gospodarstva Kenije plaće su manje ako ih uspoređujemo s našim plaćama.

Rad na daljinu može biti efikasniji

Serengetijev ured u Keniji bit će prvenstveno razvojni centar, s inženjerima koji će raditi na projektima za njihove klijente iz zapadne Europe. Glavna područja koja će pokriti su razvoj i testiranje poslovnih aplikacija.

To znači da ćemo trebati šaroliko znanje u smislu tehnologija. Svakako, naš fokus je i dalje na senior developerima koji imaju konzultantski pristup te dobro poznaju agilne prakse.

Prilikom vođenja posla na daljinu najveći izazov je početna faza, kada je potrebno definirati zahtjeve korisnika, upoznati njegovu kulturu i način rada te pronaći načine kako najbolje zadovoljiti klijenta. To uključuje puno interakcije i brainstorminga, kako interno tako i s korisnikom.

Kada si na početku sve posložimo kako treba i započnemo suradnju koja se temelji na otvorenoj komunikaciji, projektni tim vrlo se brzo uhoda, i onda je udaljeni rad čak i efikasniji zato što svatko točno zna što treba raditi i kako.

A tu su i agilne prakse koje uvelike doprinose kvaliteti organizacije rada, zaključuje.

Prvi dan prve zaposlenice – u Keniji

Angela Muthoni Muraguri prva je zaposlenica u kenijskoj podružnici Serengetija, a posebno ju se dojmilo kako su joj kolegice i kolege pomogli u prilagodbi.

Što se pandemije koronavirusa tiče, u Serengetiju su zbog nje imali manje poteškoća nego druge tvrtke jer su od početka usmjereni na remote rad.

Naši su inženjeri naviknuti na takav način rada. Razvili smo dobre modele svakodnevnih agilnih praksi. Što se tiče onboardinga, mi tu imamo već jako dobar model s obzirom na to da je remote način rada u srcu našeg poslovanja. U tom smislu nismo imali izazova osim što je sve moralo biti online, a veze nekada znaju biti malo lošije.

U remote izdanju novoj se zaposlenici nadređena osoba javlja prije početka rada kako bi joj poželjela dobrodošlicu, upoznala ju s procedurama i dogovorila prvi radni dan. U e-mailu dobrodošlice priložena je i kratka video prezentacija s osnovnim informacijama o tvrtki, važnim dokumentima i kontaktima.

A za prvi radni dan, umjesto turneje po prostorijama na rasporedu je sastanak online, u kojem uz nadređenu osobu sudjeluje i netko iz kadrovske službe, kao i “buddy”, osoba čiji je zadatak pomoći pridošlici u lakšem snalaženju. Uz to, svi zaposlenici imaju priliku upoznati ju putem poziva na Microsoft Teams platformi.

Njihova prva zaposlenica u Keniji, Angela Muthoni Muraguri, vrlo je zadovoljna procesom onboardinga. Naročito joj je koristan bio buddy, osoba koja joj je pomagala na daljinu u snalaženju sa svakodnevnim aktivnostima, istaknula je za Netokraciju.

Ovaj tekst dio je serijala u kojem ćemo podijeliti iskustva hrvatskih tvrtki koje trenutno posluju, zapošljavaju i otvaraju podružnice u inozemstvu.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.