ReversingLabs osigurao 56 milijuna dolara u seriji B

Domaći ReversingLabs osigurao 56 milijuna dolara za borbu protiv napada na softverski opskrbni lanac

Napadi na lanac opskrbe softverom sve su češći, a hrvatska tvrtka ReverseLab planira se s njima ozbiljno uhvatiti u koštac uz pomoć investicije iz serije B.

Hrvatska tvrtka ReversingLabs, specijalizirana za sigurnosna rješenja, objavila je jučer kako je ostvarila investiciju serije B.

Investiciju od 56 milijuna dolara za rast ulaganja u kapital vodi Crosspoint Capital Partners, tvrtka koja je usredotočena na cybersigurnost, privatnost i softversku infrastrukturu.

Investicijom protiv napada na software supply chain

ReversingLabs radi s anti-virusnim poduzećima, proizvođačima sigurnosnih rješenja, vladinim organizacijama, bankama i korporacijama, a specijalnost su im rješenja za detekciju prijetnji u softverskom opskrbnom lancu. Jednostavnije rečeno, ReversingLabs štiti developere softvera i enterprise korisnike koji softverska rješenja kupuju kako ne bi došlo do napada u cijelom procesu.

Koliko to dobro rade pokazuje činjenica da su nedavno ušli na popis Top 10 Black Unicorna. Također, CEO i suosnivač ReversingLabs, Mario Vuksan, zauzeo je prvo mjesto među 10 najboljih stručnjaka za cyber sigurnost u 2021. godini.

Zbog toga će investicija prvotno biti usmjerena na razvoj prodaje zaštitne tehnologije i marketinga samog ReversingLaba.

Koliko su softveri danas sigurni?

Prema Gartneru, do 2025. godine, 45% organizacija diljem svijeta doživjet će napad vezan uz softverski opskrbni lanac, što je 3 puta više od napada u 2021. godini. Zbog toga Gartner zaključuje kako bi inženjerski timovi softvera trebali pretpostaviti kako su svi kodovi ugroženi.

Upravo je zato ova investicija toliko važna, istaknuo je Mario:

Daljnjim ulaganjem u naše ljude, tehnologiju i sigurnosna rješenja za supply chain, bit ćemo u mogućnosti naoružati sve organizacije za pobjedu u ovoj bitci koja se tek počela oblikovati u cijelom softverskom opskrbnom lancu.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Umjetna inteligencija

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.