Može li PropTech digitalizacijom spasiti naše stanove i urede u doba pandemije i krize?

Može li PropTech digitalizacijom spasiti naše stanove i urede u doba pandemije i krize?

Zamislite da vas uvijek čeka parking mjesto pred zgradom i restoranom, da najmove i druge naplate usluga ne rješavate u gotovini, a svoj novi preuređeni dom gledate u stvarnom prikazu. Možda i ne morate, vrijeme pandemije moglo bi biti prekretnica za digitaliziranje nekretnina u Hrvatskoj (i svijetu)...

Stanje se pomalo vraća u normalu, a veći dio nas i u naše urede. Međutim, fizičku distancu još moramo držati. To znači da više neće biti mjesta za ping pong stolove i PlayStation kutke, zajedničke prostorije će se ili zatvarati ili rezervirati, a naši radni stolovi naći će se razdvojeni koliko je moguće u postojećem prostoru. Oni kojima posao ovisi o ugošćavanju ljudi, morat će razmišljati o tome kako sigurno smjestiti ne samo radnike, već i goste. Uz sve to, dio vas je pretrpio štete u zagrebačkom potresu za koje će još proći vremena dok (i ako) ih se uspije sanirati. Sve te okolnosti usko se vežu uz tehnološka rješenja koja bi mogla donijeti promjenu kad su u pitanju nekretnine – čemu se posvetio proptech.

Prilika za sve vlasnike nekretnina – i investitore

Proptech (property + tech) vam možda nije nepoznata složenica. Pratili ste do sad i na Netokraciji i drugdje po IT i digitalnoj sceni mnoge tvorenice koje označavaju ulazak visoke tehnologije u različite industrije poput fintecha, edutecha i healthtecha. I u ovom slučaju, AI odnosno strojno učenje i računalni vid, VR i AR tehnologija, Internet stvari (IoT), dronovi, pa i jednostavnija digitalizacija procesa poput povezivanja sa sustanarima i stanodavcima – donose značajne promjene u industriju nekretnina.

Ipak, proptech složenica do sada vjerojatno nije dobila dovoljno zamaha da se približi široj (stručnoj) javnosti. Uostalom, to i jest problem protecha, ističe moj sugovornik Marko Pavlović, CEO Flow and Forma, hrvatske tvrtke posvećene razvoju tehnoloških rješenja namijenjenima tržištu nekretnina. Iako je industrija nekretnina jedno od najvećih tržišta na svijetu, unutar nje se u tehnologiju ulaže i do 10 puta manje nego u bilo kojoj drugoj industriji.

Povodom digitalizacije i velikih promjena u ostalim industrijama, potrošači i poslovanja su već sada navikli na digitalizaciju i očekuju isto i od fizičkog svijeta nekretnina. Ako danas možemo naručiti auto (Uber) u roku od 10 sekundi i prevesti se na bilo koju lokaciju u gradu, zašto nam onda treba 60-90 dana da bi kupili nekretninu i platili tisuće kuna u transakcijskim troškovima.

Upravo zato Marko tvrdi da proptech zahtijeva ne samo tehnološku promjenu, već i promjenu mentaliteta, a za to je potrebno i da se o property tehnologiji informiramo i razgovaramo u kontekstu nadolazeće krize. Ovaj put one koju nije direktno potaknuo već iz koje može izaći kao značajan tržišni segment.

Što podrazumijeva PropTech?

Da bi ste doista razumjeli mogućnosti proptecha, objašnjava mi Marko, morate razumjeti životni ciklus jedne građevinske imovine, koji uglavnom izgleda ovako — Akvizicija zemlje i objekta, izgradnja i dizajn, kupnja i prodaja, upravljanje i menadžment, te rekonstrukcija objekta. Svi ti ciklusi u proptechu predstavljaju nišu kojoj je potreban softver u jednom ili drugom obliku, a korisnici su razni — od izvođača radova, arhitekata, investitora, banka, vlasnika pa sve do stanara, zaposlenika i servisera nekretnina.

Američke banke upravo sada poboljšavaju proces kupnje i kreditiranja nekretnina, jedan od načina jest da kroz tehnologiju automatiziraju proces procjene nekretnine, pa više ne morate čekati 14-21 dan da bi vam se nekretnina procijenila — ovaj primjer bi i hrvatske banke trebale slijediti. Kupci stambenog prostora žele zamijeniti fizičke ključeve sa svojim mobilnim uređajima ili plaćati svoj najam kartičnim putem, a investitori ulažu u takvu tehnologiju već prilikom izgradnje same nekretnine — možda možemo uskoro vidjeti ovakve primjere i u Hrvatskoj.

Uostalom, hrvatski Flow and Form jedan je primjer tome što naši stručnjaci mogu ponuditi u okviru proptecha. Osim u Zagrebu, u tri godine rada uspješno su pokrenuli i ured u Bostonu, a širenje na američko tlo donijelo im je priliku raditi na nekim od perspektivnijih proptech rješenja poput Reggore, čiji su osnivači ove godine završili na Forbesovoj 30 before 30 listi. Međutim, proptech tvrtki u svijetu je malo s obzirom na promjene koje se događaju u drugim industrijama, a kod nas još manje.

Zapinje kao i uvijek – na ustaljenim praksama

Iako je nekretnina najveća klasa imovine u svijetu, tehnologija namijenjena tržištu nekretnina još se nalazi u povojima razvoja. Postoji par razloga zašto je to tako:

  • sporost transakcija i netransparentnost procesa u svakom ciklusu nekretnine;
  • ne standardizirani i ne pristupačni podaci kroz cijeli sustav nekretnina;
  • različiti način na koji se radi arhitektura, obračunavaju računi i prostor te kategoriziraju nekretnine diljem svijeta.
Još uvijek prevladava papirologija. Na američkom tržištu nekretnina, tehnologija čini tek 0,34% tržišne vrijednosti, što je ispod svakog standarda.

Tako za primjer Marko spominje usporedno Zagreb i Boston gdje, uz sve to, pristup tim procesima zna varirati i od poslovanja do poslovanja. Sve to uvelike otežava tehnološki napredak unutar industrije jer još uvijek ne postoji jasan izvor i proces podataka o nekretninama. Naučili ste to vjerojatno i sami ako ste imali proces upisivanja neke starije nekretnine u zemljišne knjige.

U ovoj industriji postoji puno “sijede kose i razgovora iza zatvorenih vrata”, to definitivno ne olakšava situaciju, ali je cilj cijele PropTech zajednice takav mentalitet promijeniti. Kao i u svakoj industriji, bit će onih koji se neće na vrijeme prilagoditi, a promjena će doći brže nego je itko od nas očekuje.

Uostalom, do prije godinu dana digitalna transformacija javne uprave se nije činila izgledna još narednih nekoliko godina. Sreća u nesreći je bila u tome da smo bili primorani promijeniti stvari preko noći. Tako je pandemija COVID-19 pomogla digitalizaciji Hrvatske više nego ijedna inicijativa do sada.

Promjene koje pandemija donosi u naše radne i stambene prostore

Ova vremena također sa sobom donose promjene i za same nekretnine. Povratak zaposlenika na radna mjesta posljedicom izolacijskih mjera donosi mnoge izazove. Vratiti 500 ili 10 tisuća zaposlenika na svoja radna mjesta u doba pandemije nije trivijalan zadatak, slaže se Marko. Srećom, već danas postoje rješenja specijalizirana za optimizaciju radnog prostora koja mogu uvelike pomoći stvoriti siguran prostor za sve.

Kako maksimalno iskoristiti radni prostor, a pritom očuvati zdravlje svih zaposlenika je jedan od velikih izazova s kojim će se susresti različite organizacije, a rješenja postoje.

Kako maksimalno iskoristiti radni prostor, a pritom očuvati zdravlje svih zaposlenika; kako zaposlenici koriste radna mjesta, koja su područja najaktivnija i zašto? Kakva je čistoća vašeg prostora i kako organizirati sve usluge vašeg prostora u skladu trenutne situacije? Samo su neka od pitanja na koje proptech daje odgovor, ističe Marko:

Ako se odlučite na fleksibilna radna mjesta ili povratak određenog postotka zaposlenika na svoja radna mjesta, u ovoj situaciji, softver će igrati važnu ulogu u praćenju i optimizaciji radnog prostora. Određene tvrtke možda više nikad neće imati 100% popunjenost, što dovodi u pitanje trošak poslovnog prostora i možda čak promjenu na zakup određen po aktivnosti u prostoru. Za sve ovo potrebna je tehnologija koja omogućava pristup informacijama koje je inače teško pratiti.

Uz to, Marko smatra da je ovo uzbudljivo vrijeme za proptech jer će osim potrebe digitaliziranja poslovnog prostora, rasti i digitalizacija stambenog prostora u kojem ćemo provoditi sve više vremena u budućnosti.

Jedan od primjera je uporaba lobija i među-prostora zgrada u svrhu omogućavanja konferencijskih soba za video pozive te pristup i rezervacija takvih prostorija. Investitori i vlasnici nekretnina ovim putem povećavaju NOI (net operating income) i dobivaju veću zaradu u obliku profita po m2.

Zatim povezanost zgrada s lokalnim parking mjestima, restoranima i trgovinama te mogućnost centraliziranja i organiziranja dostave paketa, naplate najma i usluga prostora putem kreditnih kartica, uz bolju povezanost stanara i raznih usluga za održavanje prostora. Ako predviđamo da ćemo više vremena provesti u stambenim prostorijama, onda se da zaključiti da će i naše potrebe za funkcionalnim stambenim prostorom isto rasti.

Marko podržava rad od doma i vjeruje da će rasti, ali siguran je da poslovni prostor neće nestati u skoroj budućnosti, dapače, misli da će se poslovni prostor promijeniti i postati puno zanimljiviji.

Tehnologija u fizičkom svijetu potrebnija je više nego ikad

Proptech uz sve to može odigrati i važnu ulogu za prostore zdravstvenih ustanova, a u okviru onoga što znamo kao HVAC (skraćeno od heating, ventilation and air conditioning). Male čestice iz zraka pridonose širenju svih zaraza u unutarnjem prostoru, a HVAC rješenja mogla bi stati tome na kraj, Marko napominje:

Dostavom čistog zraka korisnicima prostora, zadržavanjem kontaminiranog zraka i ispuštanjem istog izvan prostora, razrjeđivanjem zraka u prostoru s čistim zrakom iz vanjske okoline i samim čišćenjem zraka u prostoriji može se smanjiti širenje zaraze. HVAC tehnologije mogu razumjeti kretanje i zadržavanje zraka u prostorima puno preciznije i češće nego što to možemo sami te mogu pravovremeno reagirati u svakom trenutku.

Kvaliteta zraka u uredima i stambenim prostorima bi mogla postati značajno važnija u budućnosti. Ovakvi sustavi su dostupni na tržištu već sada i veće organizacije se sve češće odlučuju na njegovu implementaciju jer ujedno i smanjuje trošak energije koji pozitivno utječe na poslovanje i zdravlje korisnika istog prostora.

Isto tako, putem softvera, senzora i WIFI triangulacije može se pratiti kretanje osoba u zatvorenom prostoru kako bi se pravovremeno reagirali kada jedan zatvoreni prostor postane rizičan za širenje zaraze zbog prebliskog kontakta većeg broja ljudi. Naravno, nitko ne želi vidjeti svijet gdje je potrebna velika razina regulacije i distanciranja, ali postoji mogućnost da će takav nadzor biti potreban u slučajevima opasnih pandemija.

Perspektivna vremena za startupe?

Kriza će nas opeći sve po džepu pa tako i startupe koji su taman sa sređenim prototipom proizvoda bili spremni na drugu rundu investicija – koje nikad nisu dočekali. Nalazimo se u situaciji nesigurnosti i neizvjesnosti te će takva situacija utjecati na cijeli svijet pa tako i na proptech startupe. Iako Flow and Form neće imati većih posljedica i na njih je ovo utjecalo – promijenit će se prioriteti, a izrada par projekata bit će odgođena za koji mjesec – no to ih ne sprječava da naprave najbolje od onoga što mogu.

Prije ove krize smo s jednim klijentom krenuli planirati ugradnju tehnologije u novu zgradu koja se gradi na jugu Bostona, i dalje smo u intenzivnom planiranju i dogovoru jer potražnja za boljim stambenim prostorom je možda čak i narasla. Trebamo se prilagoditi, ali ne i zaustaviti.

Međutim, oni proptech startupi koji su ovisni o turističkoj sezoni će definitivno osjetiti ovu krizu, ističe. Tako već sada vidimo kako Airbnb mijenja privremeni fokus na dugoročno iznajmljivanje. U svakom slučaju, preživjet će oni koji se prilagode:

Štoviše, mislim da one startup tvrtke koje se sada u ovoj situaciji uspiju izgraditi, imaju i veće šanse za uspjeh nego prije, pogotovo PropTech tvrtke jer sada nam je tehnologija u fizičkom svijetu potrebnija više nego ikad.

Potresna vremena za građane

Osim pandemije, Zagreb je ove godine zahvatio još jedan ozbiljan problem – potres magnitude 5,5 koji je mnoge obitelji ostavio bez domova. Saniranje će potrajati, a i pitanje je koliko će toga moći biti obnovljeno.

Prevencija štete od potresa u proptechu moguća je u određenoj mjeri, ali još smo daleko od rješenja. Marko spominje kako postoje tehnologije poput vibracijske barijere ViBa koja se fokusira na smanjivanje vibracija susjednih građevina, a implementira se u temelje zgrada kako bi apsorbirala velik dio dinamičke energije koja dolazi iz tla. Međutim, kao i za sva nova visokotehnološka rješenja, problem je što je ViBa tehnologija i dalje preskupa za brzu implementaciju i provedbu.

Ipak, kako smo vidjeli i u Zagrebu, tehnologija ne mora biti skupa da bi pomogla. Pojedini vlasnici dronova, priskočili su svojim bespilotnim letjelicama u pomoć kako bi skenirali štete na krovovima i fasadama kuća. Dronovi i prateća oprema postaju sve jeftiniji pa će i tehnologija postati pristupačnija, kako za privatni tako i za javni sektor.

Trenutno na tržištu postoje i razvijaju se profesionalni alati za pomoć pri sanaciji i mjerenju stanja objekta u svrhu zaštite od potresa, a koji uglavnom koriste stručnjacima i javnim ustanovama kako bi imali bolju pripremu i koordinaciju u hitnim slučajevima. Kako tehnologija bespilotnih letjelica bude napredovala, kako senzorima tako i korištenjem računalnog vida, dronovi će moći puno bolje percipirati, ali i evaluirati ono što vide oko sebe, što će stručnjacima u radu na nekretninama biti od iznimne pomoći.

Zašto proptech donosi potencijal u narednim godinama?

Upravo iz razloga jer smo na prekretnici, ako ne i granici tolerancije, koliko se tehnologija u ovoj industriji ignorirala. Na američkom tržištu nekretnina, tehnologija čini tek 0,34% tržišne vrijednosti, što je ispod svakog standarda.

U zadnjim desetljećima imali smo prilike vidjeti par velikih tehnoloških preokreta u sferi informacija (Google), komunikacije (Facebook), kapitala (PayPal) i transporta (Uber). Tržište nekretnina je veće od svih navedenih kategorija, zajedno. Vrijednost svjetskog tržišta nekretnina procijenjena je na 228 trilijuna dolara i neprestano raste.

Kao u slučaju banaka i fintecha, tržište nekretnina prilično nevoljko gleda na promjene. Neuređenost sustava pogoduje mnogima pa se pred novim igračima proptecha ne nalazi lak zadatak. FinTech je imao PSD2, direktivu koja je bila vjetar u leđa otvorenom bankarstvu i koja je doslovno prisilila bankarske mastodonte na brzu reakciju, no i proptech bi uz dovoljno novih rješenja i resursa mogao iskoristiti moment krize i pandemije. Neke promjene su već vidljiveresursa na raspolaganju je sve više. Možda će venture capital i anđeli ove godine zatvoriti slavine, ali barem u Hrvatskoj imamo dovoljno primjera da je u prvom razdoblju razvoja startupa bootstrapping dobar potez.

Kako zaključuje Marko, stabilnost se više ne uzima zdravo za gotovo jer “cash flow” više nije zapisan u kamenu:

Potrošači sada traže više od onih koji upravljaju nekretninama, a glasat će svojim novčanicima. Budite sigurni, da promjena dolazi. S dovoljno kapitala i pametnih glava uloženih u tržište, stvari će se početi mijenjati.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Digitalni marketing

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Digitalni mediji

Urednik ukrajinskog Forbesa: “Dezinformacije nam zapravo nisu predstavljale veliki problem – Rusi su izgubili informacijski rat”

Grad bombardiraju doslovno, a vas vijestima i dojavama, "ne možete se usredotočiti na bilo što duže od 10 minuta...", prisjeća se Mykhailo prvih tjedana rata u Ukrajini. Ispričao nam je kako su u ukrajinskom Forbesu operativno i mentalno pripremali redakciju za rad u takvim okolnostima.

Što ste propustili

Mobilno

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.

Kultura 2.0

Prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj: 80 % ispitanika koristi ih umjesto auta kako bi brže stigli do cilja

Bolt je proveo prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj, a za Netokraciju ekskluzivno otkrivaju najzanimljivije podatke.

Startupi i poslovanje

Ovo su najinovativniji učenici, studenti i škole u Hrvatskoj koji su osvojili nagrade Digitalnog inkubatora

U velikoj završnici Digitalnog inkubatora by Hrvatski Telekom, u organizaciji Instituta za inovacije, održane su prezentacije najuspješnijih timova učenika i studenata i dodijeljene su im nagrade ukupnog novčanog fonda od 200.000 kuna. Evo kakve ideje i rješenja su predlagali...

Digitalni marketing

Anton Smolčić kao novi voditelj digitalnog marketinga pomaže Muzeju iluzija u globalnom širenju

Muzej iluzija pridobio ga je činjenicom da je to globalni projekt s ambicioznim planovima i prilika da bude dio stvaranja tog globalnog uspjeha.

Novost

Poticaji za električna vozila podijeljeni u samo 50 minuta

Već nakon jedne minute rezervirano je gotovo 30 posto sredstava, a ukupni broj prijava po prodajnom mjestu varirao je od samo pet prijava za one salone sa slabijim rezultatom pa do sveukupno 60-ak prijava za uspješnije prodajne salone.

Panel

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".