Žele li vaši korisnici odlične proizvode ili samo dovoljno dobre?

Žele li vaši korisnici odlične proizvode ili samo dovoljno dobre?

Okupiti šestero profesionalca zbog jednog teksta dovoljno je dobar potez, prenošenje njihovih misli i stavova u formu “intervju u kolumni” bit će odličan ako tekstom dođem do zadanog cilja. Je li odličan proizvod ili rješenje ono čemu svaki profesionalac mora težiti ili moramo trljati ruke nad dovoljno dobrim rješenjima i svjesno ignorirati ona kvalitetnija, pitanja su koja sam postavila Andreju Radišiću, Davoru Bruketi, Domagoju Davidoviću, Ivi Špiglu, Martini Molinari te Vanji Blumenšajnu, stručnjacima koje povezuje mišljenje kako svakom radu mora prethoditi analiza, inače vizija o kvalitetnom proizvodu pada u zaborav.

proizvod_1naslovna

Besplatan proizvod nije garancija za uspjeh!

Isticanje kvalitetom jedan je dio uspjeha, posebno kada se nalazite na tržištu u kojemu se svakodnevno “rađa” jedna koka (ili jaje). Andrej Radišić iz agencije Five ističe kako su njihovi visoko postavljeni ciljevi definirani na godišnjoj razini, a razlog tomu je proizvodnja iznadprosječnih kvalitetnih proizvoda.

Krenete li od pretpostavke da ćete raditi na proizvodu koji je dovoljno dobar, onda će vam proizvod uvijek biti prosječan, ako ne i ispod prosjeka. Ako postavite očekivanja dovoljno visoko radit ćete na sebi i razvijati se dok ih ne ispunite.

Sigurno je kako uvijek moramo težiti izvrsnosti, ali nažalost ona nije jedino sredstvo koje će garantirati uspjeh. Ivo Špigel, osnivač tvrtke Perpetuum Mobile, smatra kako biti bolji od drugih nije stvar kvalitete:

U startup svijetu biti bolji od drugih znači “dotaknuti žicu” kod korisnika, težiti atraktivnosti te korisnikovoj potrebi. Čak ni besplatan proizvod nije garancija za uspjeh.

Kvalitetan proizvod je onaj koji ispunjava potrebe tržišta. U Bruketi&Žiniću OM teže da sve što rade ima jasnu svrhu.

Kvalitetu toga što radimo ocjenjujemo isključivo u tom kontekstu. Činimo sve da ono što radimo bude najbolje što mi znamo napraviti. Ponekad se ispostavi da je to “najbolje na tržištu“, a ponekad ne.

Moramo li nakon duboke, precizne i sveobuhvatne analize u razvoj krenuti s pretpostavkom da proizvod kojeg razvijamo mora biti “najbolji” na tržištu? Domagoj Davidović, iz digitalne agencije Jasno i glasno, i Vanja Blumenšajn, iz agencije Señor, ističu kako prvo moramo definirati univerzalnu računicu “što je to najbolje” – s obzirom na to da je ono u branši kreativne industrije, a i šire, kategorija u kojoj je teško postići konsenzus. Vanja nadodaje:

Uvijek težimo kreirati rješenja koja nadograđuju priču i ne ponavljaju već postojeće obrasce – nije uvijek lako gurati granice, ali drugo nam nema puno smisla.

Bez dobrog tima nema dima!

Domagoj Davidović naglasak stavlja na tim (slika: Mario Poje)
Domagoj Davidović naglasak stavlja na tim (slika: Mario Poje)

Ako želite svojim proizvodima “zapaliti” tržište morate imati dobar tim. “Ljudi su ključni, a ljudi s vizijom pogotovo”, ističe Domagoj Davidović. Ako želiš biti dio tima, moraš imati komplementarne kvalitete. Nije dovoljno da znaš samo programirati, moraš znati i komunicirati s timom, nadovezao se Ivo Špigel.

Kad se formira startup važno je međusobno povjerenje. Netko je bolji iza kulisa, netko prema javnosti, netko je vizionar, a drugi se moraju brinuti da se svi “kodovi” zaključaju.

No što se događa kada kvalitetno postavljen tim postojeće koncepte dorađuje s ciljem još boljeg rezultata? Mora li se njihova argumentirana ideja odbaciti? Domagoj Davidović smatra kako je rafiniranje koncepata normalno i poželjno, a takav stav dijeli i Vanja Blumenšajn:

Nikad nije kasno za mijenjanje ako tijekom rada shvatimo da smo došli do boljeg rješenja. Manje promjene u samom hodu sastavni su dio kreativnog procesa, poliranje da finalni rezultat bude bolji, ali ako je kreativnom radu prethodilo dobro istraživanje i promišljanje, postavljena vizija će biti teže oboriva.

Postoji li onda formula za uspjeh?

Vrlo rijetko možete biti 100% sigurni da će nešto biti uspješno, kaže Davor Bruketa (slika: Domagoj Kunić)

Slažemo se da postoje načini kako se može doći do kvalitetnijih rješenja, ali to nikada nije samo jedna formula. “Uz sva dostupna znanja za rješavanje problema potrebna je i doza lucidnosti, hrabrosti, poduzetničkog ponašanja i određena doza rizika. Vrlo rijetko možete biti 100% sigurni da će nešto biti uspješno”, ističe Davor Bruketa. Ako ste u poziciji da možete testirati svoje koncepte tu opciju nemojte nikada odbaciti! Andrej Radišić napominje:

Bitno nam je testirati koncepte na pravim korisnicima tako da možemo potvrditi ili opovrgnuti naše pretpostavke. Ako tijekom razvoja dođe do izmjena koje će značajno produžiti razvoj te izmjene najčešće preusmjeravamo u kasnije verzije aplikacija.

Vanja Blumenšajn nadovezao se s “parolom” da je formula za uspjeh u stalnom traženju najbolje formule.

Svatko odlučuje kako se želi pozicionirati i kako raditi, ali…

Vi ste krojači svojih rezultata i siguran ulaz na tržište ne postoji! Zato će težnja za boljim uvijek biti prednost nad onima koji ne žele ili ne pokušavaju biti kvalitetniji. Vanja zaključuje:

Svatko odlučuje kako se želi pozicionirati i kako raditi. Primjećujem kako se često i vrlo osrednji proizvodi probijaju na tržište. Kakva im je perspektiva? Volim vjerovati kratkoročna. Zato težimo proizvodu na visini – dolje je gužva.

Bez obzira u kojem sektoru radili potrebno je težiti prema najboljem proizvodu, jer on je jedini način za opstanak na tržištu, istaknuo je Andrej Radišić. Također, važno je da ulažete i u edukaciju, jer i ona će vam osigurati daljnji razvoj. Sa sugovornicima se slaže i Domagoj Davidović te nadodaje kako je sve pitanje strategije.

Hoće li javno proći nekoliko dobrih verzija u razvoju do najboljeg ili će se čekati i prezentirati ona za koju smatraju da je najbolja.

Bit slobodnog tržišta je da svi mogu biti slobodni te da svaki dan budu još bolji, kreativniji i efikasniji. “Ne postoji siguran ulazak na tržište, ali postoji znanje koje može znatno smanjiti rizike”, istaknuo je Davor Bruketa.

Za sve što radite (slika: Mario Poje)
Za sve što radite morate imati jasnu sliku što želite, kaže Ivo Špigel (slika: Mario Poje)

Za sve što radite morate imati jasnu sliku što želite, napomenuo je Ivo Špigel. Vaši će proizvodi uvijek pričati priču za vas i o vama – koje su vaše kvalitete i sposobnosti, a što vam nedostaje. Zato bi svaka osoba trebala težiti kvaliteti, bez obzira što ona predstavlja – brojke, nagrade, priznanja ili čak pozitivne komentare na ovaj tekst…

Ovaj ću članak završiti izjavom Martine Molinari iz tvrtke Manifest Media Ltd.

Kada se svari počinju odrađivati tako da budu dovoljno dobre, ja se mičem iz te okoline.

A hoćete li se maknuti i vi?

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Marko

    Marko

    10. 03. 2015. u 2:20 pm Odgovori

    Bez veze, pusta teorija…
    Lako je raditi najbolje što se može ako to netko hoće platiti, no često je slučaj upravo suprotan – naručitelji žele platiti što manje, tako da se funkcionalnosti (govorim o softveru) najčešće moraju smanjivati do “dovoljno dobrog”…
    Nismo svi u poziciji da nabijamo cijene kao gore spomenuta gospoda (bar neki od njih)… marketing je strašna stvar, a ovo je upravo to… ništa više… marketing za cijenjenu gospodu… sramota za netokraciju, gdje su mladi i perspektivni, još neotkriveni talenti i softveri? time se ne bavite izgleda?

    • Nemanja

      Nemanja

      10. 03. 2015. u 9:11 pm Odgovori

      Članku nedostaju konkretni primeri, ali saveti sami po sebi su na mestu. Što se tiče komentara “gdje su mladi i perspektivni, još neotkriveni talenti i softveri?”, pa neće valjda neko ko još nije komercijalno pustio softver da priča o načinu postizanja uspeha? 😉

  2. trolchina

    trolchina

    10. 03. 2015. u 6:31 pm Odgovori

    Svaka cast svim sugovornicima, ali niti jedna tvrtka iz clanka nema vlastiti proizvod pa je samim tim i clanak potpuni promasaj. Ili Buketa dizajnira odlicne proizvode za svoje krajnje kupce u fushu? Nakon pretencioznog besmislenog uvoda grozota od clanka, steta servera i vremena….

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.