Krivi zaposlenik tvrtku košta i do 2 njegove godišnje bruto plaće, a sve spriječiti može – primijenjena psihologija

Možda je jedan od najboljih savjeta, kako napokon napraviti nešto i pretvoriti odluku u djelo, onaj famozni slogan: Just do it. Ovoga se spominjem jer me na to ponukala priča jednog mladog poduzetnika koji je jednostavno odlučio krenuti. Sandro Kraljević, osnivač Mind Laba, oduvijek je znao da želi imati vlastitu tvrtku koja će se baviti primijenjenom psihologijom.

Netom nakon fakulteta, otvara tvrtku s kojom planira promijeniti svijest o konzultacijama psihologa, mekim vještinama i svemu što poslovna komunikacija obuhvaća. No, kako i sam kaže, budući da živimo u Hrvatskoj, najveća prepreka mu je bila (te je ponekad i dan danas) borba s tuđim ograničavajućim uvjerenjima:

Nije rijetkost da te ljudi iz okoline zbog tvojih mladih godina automatski procijene manje kompetentnim ili nedovoljno sposobnim isporučiteljem usluge, a da te prethodno nisu malo bolje upoznali, popili s tobom kavu, i vidjeli što je to što ti uopće možeš napraviti za njih.

A što to primijenjena psihologija može napraviti?

Sandro je uz potpore za samozapošljavanje i EU fondova, uspio izgraditi prve temelje tvrtki koja svojim djelovanjem nastoji pomoći pojedincima i organizacijama ostvariti njihove pune potencijale. Što to zapravo znači?

Kako imam dosta kontakata u raznim tvrtkama, organizacijama različitima po svojoj veličini i vrsti djelatnosti kojom se bave, iz prve ruke sam dobio uvid u najčešće probleme koji muče zaposlenike na današnjem tržištu. S druge strane, psihologija (ne samo kao struka, već i kao znanost) zaista nudi pregršt metoda, tehnika i alata koje čovjeku mogu ne samo olakšati svakodnevicu, već i povećati kvalitetu njegova života.

Stoga kroz Mind Lab, Sandro svojim klijentima nudi usluge procjene, savjetovanja, edukacije i razvoja. A kada govorimo o potrebama koje današnje organizacije imaju i koje primijenjena psihologija može riješiti, one se razlikuju od tvrtke do tvrtke, ovisno o tome koje ciljeve žele ostvariti:

Od poteškoća u pronalasku djelatnika, nemotiviranosti i neangažiranosti među članovima timova, nedostatka mekih vještina, potrebe za razvojem rukovoditeljskih vještina – mogao bih nabrajati do preksutra. Međutim, neovisno o problematici s kojom se tvrtka suočava, rekao bih da su dvije stvari najvažnije. Prva je svjesnost o tome da pred nama leži neki izazov, dok je druga spremnost da uložimo vrijeme i trud kako bismo ga riješili. Upravo to predstavlja vrlo dobar početni korak na putovanju ka boljem sutra.

No vjerujem da bi i vas, kao i mene zanimalo koliko na hrvatskoj sceni ima prostora (i svjesnosti) za širenje konzultantskih usluga na temelju primijenjene psihologije?

Nepotreban trošak ili neosviještena potreba?

Kako je sam po struci psiholog, Sandro je itekako svjestan na koje sve načine njegova struka može pomoći prosječnom čovjeku te smatra da na hrvatskoj sceni ima velikog prostora za daljnji razvoj ovakvih usluga:

Tržište je žedno toga, međutim najveći kamen spoticanja u isporuci takve vrste usluga jest nedovoljna osviještenost o njima. Nažalost, danas još uvijek postoji veliki broj pojedinaca koji ne vide korisnost primijenjene psihologije, nisu upućeni u dobrobiti koje im ona može donijeti za njihovu svakodnevicu, zbog čega takvu vrstu usluga isključivo vide kao trošak.

Kako metaforično zaključuje: nedostaje im vode u organizmu, a ni ne znaju da su žedni!

Prema tome, jedan od Sandrovih zadataka je i širenje svijesti pojedinaca te edukacija okoline o tome kako im sve psihologija može pomoći.

Jedna od čestih predrasuda, koje sam se i ja spomenula u ovom razgovoru, ticala se mekih vještina. Svakome tko treba na neki način prodati ili iskoristiti te vještine, Sandro savjetuje da klijentima i kolegama konkretno definiraju što dobivaju takvom vrstom usluge te kako se to odražava na njihov svakodnevni posao.

Međutim, ako ni to ne upali, onda im sve to recite brojevima, objašnjava:

Većina direktora i voditelja svoje poslovanje promatra kroz prizmu omjera zarade i troškova (što je sasvim razumljivo!). Štoviše, čak sam i ja, psiholog koji poslovanje gleda kroz prizmu ljudi, stvari počeo gledati numerički otkad sam otvorio vlastitu tvrtku. Na sreću, danas postoji veliki broj istraživanja iz područja upravljanja ljudskim potencijalima koji jasno navode koliki su potencijalni troškovi za tvrtku ako njihovi rukovoditelji ne ulože u kontinuirano usavršavanje svojih djelatnika. Primjerice, trošak krivo zaposlene osobe u tvrtkama penje se i do dvije godišnje bruto 2 plaće tog djelatnika. Samo im servirajte takve brojke – i odmah će promijeniti priču.

Najčešća mjesta spoticanja u poslovnoj komunikaciji

Kako mi priča, a i svi mi znamo, čovjek je vrlo složen organizam, te na njegovo ponašanje utječe veliki broj faktora. Zamislite tek kad se na jednom mjestu nađe više desetaka ili stotina takvih organizama, naglašava Sandro ističući kako je upravljanje ljudskim procesima jedan dugotrajan proces:

Nažalost (ili na sreću), kada radite s ljudima nema čarobnih formula, instant metoda i rješenja “preko noći” – poanta, a i ljepota, upravo je u tom procesu.

Ne iznenađuje, osim toga, ni Sandrova tvrdnja kako danas više ne postoji nijedno radno mjesto na kojem se ne radi s ljudima. Iako nas možda čeka vrijeme u kojem će robotske tehnologije i AI odraditi svoje, zasad smo još pod utjecajem ljudskog faktora, koji je – blago rečeno – prilično nestabilan pa su i problemi raznoliki. U dosadašnjem radu, Sandro je primijetio kako su najčešći izazovi:

• “nepoznavanje kvalitetnih vještina komunikacije (koja s vremenom postane uzrok loših odnosa i neproduktivne atmosfere u timu, kao i padu kvalitete poslovnih rezultata),
• nedovoljna usmjerenost menadžera i voditelja timova na razvoj vlastitih liderskih vještina,
• loše ili neadekvatne prezentacijske vještine, te
• strah od javnog nastupa (zbog kojih propada stotine poslovnih prijedloga i prodajnih prezentacija), kao i
• nedovoljna razina emocionalne inteligencije i upravljanja vlastitim emocijama i mislima (što je, primjerice, za pregovaračkim stolom razlog gubitaka višemilijunskih projekata).”

Kad pogledamo tu listu, čini se potpuno logičan zaključak kako je najveći problem ograničenost ljudske svijesti i nevoljkost za daljnjim radom na sebi:

Nema gore stvari od osobe koja misli da je “popila svu pamet svijeta”, te da posjeduje sve informacije koje joj trebaju da uspješno posluje, i da zbog toga ne treba dalje raditi na svom usavršavanju. Nažalost, kada se takve osobe domognu rukovoditeljskih pozicija, problemi se počnu eksponencijalno povećavati. Odmah po otvaranju firme sam donio odluku da ti ljudi nisu moji klijenti.

Mind Lab u 2019. grabi prema digitalnoj budućnosti

Za kraj pitam Sandra koji je njemu najzanimljiviji dio primijenjene psihologije, a odgovor nas opet navodi na direktan rad s ljudima, kada kroz vrijeme postepeno otkriva skrivene potencijale i talente svojih klijenata te im pomaže sagledati alternativne opcije dok oni vide samo jedno rješenje:

Nema ničeg ljepšeg nego kad u očima svog klijenta vidite onaj “aha-efekt” i kad znate da su mu se “kockice u glavi upravo posložile”.

Stoga nije čudno da edukacija i širenje svijesti o benefitima psihološkog savjetovanja Sandru ne padaju teško, iako ističe kako mu ponekad više vremena ode na to nego na samo obavljanje usluge. Upravo zbog toga tim iza Mind Laba stalno nastoji prenositi znanje kroz pisanje blogova, snimanje videozapisa te kroz izlaganja na različitim konferencijama i stručnim skupovima.

U poslovanju tvrtke, uz Sandra su angažirane još tri kolegice, a kako bi sadržaj kroz user-friendly rješenja dostavili korisnicima u najboljem paketu, pomaže im i tim informatičara.

Za naredno razdoblje tako planiraju i razvoj e-learning platforme s obzirom na to da nekad klijenti nemaju vremena odvojiti cijeli dan ili pola radnog vremena za edukaciju. Dobrim angažmanom već su ove jeseni, prije prvog rođendana, uhvatili i potpore od EU, a eto im i resursa da se bolje otisnu u novu 2019.

Upravo će nam ta sredstva pomoći da u sljedećih šest mjeseci razvijemo niz digitalnih i softverskih rješenja iz područja primijenjene psihologije. Voljeli mi tehnologiju ili ne, neupitna je činjenica da je digitalna budućnost već pred vratima, te oni koji joj se ne prilagode lako bi se mogli naći u problemima.

Kako je Jack Welch rekao – “promijeni se prije nego moraš”.

A to bi bila i dobra poanta za kraj.