Neisplaćene plaće u PlayHeri!? Meić: “Radim na zatvaranju tvrtke…”

Sve je počelo jednom Reddit objavom koja je zapalila CroIT grupu, centralnu grupu za domaću IT industriju na toj vrlo anonimnoj i iz tog razloga vrlo otvorenoj platformi. Duguje li PlayHera Technology plaće svojim developerima, postavljeno je pitanje? 

Među mnogim komentarima izdvajaju se svjedočanstva bivših zaposlenika prema kojima plaće kasne, a neki su navodno potpuno ostali bez honorara. Razgovarali smo s pet bivših suradnika koji su anonimno progovorili o neispunjenim obećanjima o isplati velikodušnih bonusa, danonoćnom radu, neisplaćenim prekovremenim satima, velikim pritiscima nadređenih i malverzacijama u poslovanju. Također, obratili smo se i tehnološkom direktoru tvrtke Antoniju Meiću kako bi nam rekao svoju stranu priče. 

PlayHera Technology je platforma za organiziranje esports turnira, prvenstveno namijenjena za regiju Bliskog istoka i Sjeverne Afrike (MENA). Sjedište joj se nalazi u Saudijskoj Arabiji, a hrvatski je ured otvoren 2022. godine s ciljem da preuzme razvoj softvera koji se odvijao u Ukrajini. Direktor hrvatske tvrtke bio je šibenski poduzetnik Meić.  

Budući da su se na Redditu nizali negativni komentari, bacili smo se na posao ne bismo li saznali što se u toj tvrtki događalo i kakva je sada situacija. 

Danonoćni rad bez plaćanja prekovremenih 

U pripremi za ovaj članak razgovarali smo s pet sugovornika od kojih je četvero radilo u PlayHeri. Oni su s nama podijelili svoje iskustvo rada u toj tvrtki čiji se ured nalazi u šibenskom Centru za nove tehnologije i poduzetništvo Trokut Šibenik. Svoja su svjedočanstva potkrijepili i dokazima.  

Prema njihovim riječima, problemi su počeli kada je investitor, izvršni direktor matične PlayHere, naručio novi veliki projekt. 

Od početka tog projekta moralo se raditi prekovremeno. Takav tempo rada postao je obavezan zbog neprestanog pritiska koji je vodstvo Playhere prebacivalo na navodno “zahtjevnog i nestrpljivog investitora”, ističu naši sugovornici koji su zbog osjetljivosti položaja u kojem se trenutno nalaze zamolili da u ovom članku sudjeluju anonimno. 

Doznajemo kako su im usmeno obećavani bonusi, povišice, ulaganja u obrazovanje zaposlenika po uspješnoj isporuci projekta.  

Usprkos tome što je rok bio nemoguć, a rad otežan neprestanim pritiscima i nespavanjem, lansiranje platforme uspješno je odrađeno, navodi izvor. Prisjeća se kako je tech lead projekta poimenice prozivao ljude na sastancima ako nisu radili prekovremeno te kako su releaseovi gotovo uvijek bili petkom, što je općepoznato nedopustivo u developmentu: 

Radi toga su se redovno radili vikendi da bi se popravile stvari, praznici su isto često bili radni… 

Projekt su, kako kažu, uspješno priveli kraju uz sve to čemu su bili izvrgnuti, no onda je došlo još jedno razočaranje. Po završetku projekta, navodi izvor, nitko nije dobio usmeno obećani izdašni bonus ni isplatu za prekovremeni rad, već im je rečeno da koriste slobodne dane. 

Što se dogodilo s plaćama? 

Prvo kašnjenje plaća dogodilo se sredinom ljeta 2023. godine, ističu izvori. Radnicima je objašnjeno kako je to do problema “administrativne prirode” te kako moraju čekati odobrenja banaka. Izvori tumače kako investitor nije bio upoznat s time da plaće kasne te kako je ta prva plaća koja je kasnila, kad je on to saznao, isplaćena. Također dodaju kako je nakon toga svaki mjesec plaća kasnila, a došlo je i do upravljačkih promjena: 

U međuvremenu je investitor uklonio Antonija s mjesta CTO-a i zaposlio svoje ljude na izvršne pozicije. 

Bivši zaposlenici navode kako je investitor shvatio da se u hrvatsku podružnicu slijeva previše novca: 

Govorilo se kako su novci uzimani nakon isplate radnika jer se investitoru slao račun s mnogo većim iznosom nego što koštaju zaposlenici. 

Izvori ističu kako su imali uvid u dokumentaciju te su uočili nepodudarenje iznosa njihovih platnih lista i evidencije koja je poslana investitoru: 

Ovo je bilo očito kad je kolega tražio naše platne liste kako bi usporedio ulaz i izlaz novaca te shvatio je da je u mom slučaju, velika razlika moje bruto plaće i iznosa koji je bio slan investitoru (za mene). Iznos koji je njima slan bio je oko 20 posto veći. 

Nakon što su u središnjici osvijetlili loše vođenje tvrtke, prestali su slati novce u hrvatsku firmu, ispričali su nam bivši zaposlenici. Također, kazali su kako su bili uvjeravani da ne podnose tužbu FINA-i i Poreznoj upravi. Menadžment je tvrdio kako radnicima nikada neće biti isplaćene preostale plaće jer će se prvo namiriti svi ostali pa tek onda zaposlenici, ističuizvori.   

Situacija oko plaća riješena je tako što je jedan radnik direktno stupio u kontakt s investitorom i njegovim odvjetnikom. Nakon dugog razgovora, zaključeno je da radnici nisu odgovorni za nastalu situaciju te im je novac isplaćen, a taj je proces nadzirao odvjetnik, ističu izvori. 

Investitori podmirili dugove zaposlenicima 

U konačnici, zaposlenicima su podmirene sve neisplaćene plaće (radnicima na ugovor o radu) jer su investitori odlučili platiti dugove. No par vanjskih suradnika na B2B ugovoru nisu dobro prošli pa je tako jedan suradnik ostao bez dvije plaće, navode. 

Playhera Technology nestaje kada je investitor angažirao odvjetnike iz Zagreba kako bi oni likvidirali firmu. Većina radnika dobila je otkaz 1. studenog 2023., ističu izvori.  

Sve plaće su isplaćene, ali ne mogu svi biti zadovoljni 

O svemu ovome razgovarali smo s Antonijem Meićem, poduzetnikom koji stoji iza nekoliko različitih tvrtki poput Valiance UG i Codecacao gdje su također neisplate plaća postale problem, navode izvori.  

No, idemo odmah na goruću temu – PlayHeru. Upitan što se dogodilo, Meić tumači kako se tvrtka sa sjedištem u Irskoj, odnosno Saudijskoj Arabiji suočavala s brojnim izazovima od logističkih poteškoća uzrokovanih ratom u Ukrajini, gdje se prvotno razvijao softver, do problema s financiranjem i upravljanjem te kako je od početka suradnje i osnivanja hrvatske podružnice bio upoznat s time:   

Nažalost, nakon godine poslovanja, vlasnik je donio odluku o zatvaranju podružnice. Ovo je bilo veoma neočekivano za mene, te pogotovo način na koji se sve provelo. Ali to je bilo sasvim van mog utjecaja.   

Naglasio je kako su svim zaposlenicima isplaćene plaće prema dogovorenim uvjetima, ali bonusi koje je investitor obećao timu nisu isplaćeni što je, kaže, razumljivo, izazvalo nezadovoljstvo. 

Razumijem frustraciju određenih zaposlenika, posebno jer je Playhera za mnoge bio prvi posao u internacionalnom okruženju. Nažalost, radna atmosfera se pogoršala u završnoj fazi poslovanja. Investitor je bio svakodnevno u uredu, i tražio da team radi iako su bili planirani godišnji odmori. Osobno nisam podržavao takve odluke investitora. 

Meić: Mogu odgovorno potvrditi da te tvrdnje nisu točne… 

Do razlaza s investitorom iz njegovog aspekta priče došlo je jer “nije mogao podržavati odluke koje su narušavale povjerenje i moral tima”, a optužbe da su sredstva tvrtke korištena u privatne svrhe odbacuje: 

Mogu odgovorno potvrditi da te tvrdnje nisu točne. Sve financijske odluke donosile su se u skladu s budžetima koje su vlasnici odobravali i to na razini svakog pojedinačnog mjeseca. Moj svakodnevni posao često se svodio na pregovore i urgiranje prema vlasnicima kako bi osigurali minimalna potrebna sredstva za plaće, uredske troškove i osnovne operativne potrebe.  

Iz ugla bivših zaposlenika, to je sve, kao što smo već naveli, drugačije izgledalo. Dapače, ne slažu se ni s ovim tvrdnjama da je investitor svakodnevno bio u uredu. Oni tvrde kako je investitor povremeno posjećivao ured i nekoliko puta se susreo s njima. Također, navode kako on nikako nije bio uzrok pomicanja godišnjih odmora te kako je Meić bio taj koji je usmeno obećavao bonuse, a ne investitor. 

Meić, pak, smatra da je bio u ograničenoj poziciji da utječe na investitore. Napominje kako su svi bili frustrirani i apologetski kaže kako mu je jasno da “kao tadašnji direktor mora preuzeti odgovornost”. Naglašava kako više nije dio management tima, ali je upućen u otpuštanja zaposlenika koje su vodili odvjetnici investitora:  

Trenutno radim s vlasnicima na zatvaranju kompanije. Cilj je osigurati da se podmiruju svi zaostaci prema državi i zaposlenicima koji su sudjelovali u zatvaranju tvrtke. 

Ova se neugodna epizoda time polako privodi kraju. Meić se već usmjerio na novi projekt, ima tvrtku u Berlinu – BackBeat Labs koja razvija mobilnu aplikaciju MixerFM. Radi se, kako ističe, o web3 mobilnoj aplikaciji za streaming glazbe s open-source discovery sustavom za preporuke.

Nama je možda više od tog novog projekta u ovom kontekstu zanimljiv jedan njegov stari projekt u kojem je, prema pričanjima suradnika, scenarij nalikovao ovome kakav se odvio u PlayHeri. Riječ je o agenciji Codecacao koja je razvijala mobilne igre, a koju je 2017. godine akvizirao finski Kuuhubb zajedno s tvrtkom Valiance (o tome je pisao naš Ivan Šimić). Pitali smo ga da nam u kratkim crtama kaže što je pošlo po zlu tamo:  

Codecacao mi je bila prva ozbiljna poduzetnička priča. Pokrenuo sam je zajedno s kolegicom, i to je bila tvrtka na koju smo oboje bili ponosni. Imali smo sjajan tim i pozitivnu radnu atmosferu. 

Agencija je, ispričao je, u kasnijim fazama, pod novim vlasnicima naišla na probleme i to “zbog njihove spore prilagodbe tržištu i pada prihoda”. Novi vlasnici nisu slali dovoljno sredstava za operativne troškove, uključujući plaće pa je zato svaki mjesec nedostajalo novca i malo po malo dovelo do sloma tvrtke koja je danas zatvorena, objašnjava nam Meić: 

U procesu zatvaranja, radio sam s stečajnim upraviteljem koliko mi je god dopuštao zakonski okvir kako bih osigurao da bivši zaposlenici ostvare svoja prava kroz zaštićeni dio plaća. 

Na Redditu se moglo pročitati i o neugodnim iskustvima zaposlenika u toj tvrtki, a i nama su anonimni izvori ispričali što o tome znaju. Da se o njemu negativno piše, Meić je svjestan. Poručuje kako je svjestan da “neki kolege nisu bili zadovoljni načinom na koji su se stvari odvijale i kako mu je žao što nije mogao napraviti više za njih”. 

Što učiniti kad vam ne isplate plaću? 

Zaključno, važno je naglasiti da su sve zakašnjele plaće u Playheri isplaćene, ali vanjski suradnici ostali su zakinuti, istaknuli su izvori. Pitanje međuljudskih odnosa ostaje otvoreno i ono što će sigurno biti najteže popraviti. Možda i nemoguće. 

Hrvatska IT industrija već je prerasla svoje “dječje bolesti” koje se često pripisuju neiskustvu vodećih ljudi jer znanje i vještine starijih su dostupne. Također, brzi tempo tehnološke industrije ponekad donosi stresne situacije, ali postoje granice koje definiraju normalne uvjete rada i kad je radnik siguran na svome poslu. 

Svaki radnik trebao bi biti svjestan svojih prava, uključujući pravo na podnošenje prijave FINA-i u slučaju neisplate plaće. Obrazac i potrebne informacije dostupni su na službenoj stranici, što zaposlenicima omogućuje konkretan korak prema zaštiti svojih prava.