Panel o PR-u na Tvitomaniji: Stanje struke nije na zavidnom nivou, edukacija je ključna

Drugoga dana Tvitomanije održao se okrugli stol o stanju u odnosima s javnošću u regiji. Panelu su prisustvovali Ivan Jakšić (DSOJ), Iztok Verdnik (PRSS), Aleksandra Kolarić (HUOJ), a svi troje su istaknuli slične probleme koji prate ovu struku, bez obzira je li riječ o Srbiji, Hrvatskoj ili Sloveniji.
Društvo Srbije za odnose s javnošću radilo je istraživanje o stanju u struci, a Ivan Jakšić je naveo kako situacija nije zadovoljavajuća.
Mnogi nas i dalje gledaju kao da smo “prodavače magle”. No, ključ svih tih predrasuda ili stereotipa koji postoje je edukacija – ona je uzrok svih problema, ali vjerojatno i rješenje. Primjerice, 55 posto osoba koje se bave odnosima s javnošću ili smatraju da se time bave nemaju formalno obrazovanje u struci. Doduše, većinom su visokoobrazovani, ali su, što se tiče PR-a, samouki ili školovani kroz razne kurseve.
Oni koji upravljaju tuđim reputacijama imaju upitnu reputaciju
Aleksandra Kolarić navodi da se situacija u Hrvatskoj ne razlikuje mnogo od one u Srbiji, ali napominje kako postaje dodatne otegotne okolnosti, jer je Vlada zabranila svojim tijelima suradnju s agencijama, što, prema njenom mišljenju, više šteti Vladi no PR-ovcima.
Imamo i problem što smo imali glasnogovornika Vlade kojemu se sada sudi, a struka je o svemu tome šutjela, uključujući i mene. Tu je i problem s takozvanim “piarušama”, koje zapravo ni ne rade odnose s javnošću, ali navode da se time bave. Problem je i taj što u ministarstvima na mjestima glasnogovornika rade donedavni novinari, koji o PR-u ne znaju mnogo.
Rad novinara u PR-u izazvao je polemiku – publika se pobunila da je riječ o generaliziranju, ali Kolarić je istaknula kako novinari mogu biti dobri PR-ovci, kao da su i njihove vještine vrlo korisne u odnosima s javnošću, ali problem nastaje jer se novinari, kada se počnu baviti PR-om, ne nastave educirati u tom smjeru. Jakšić se nadovezao kako je struka PR-ovaca multifunkcionalna i multidisciplinarna te zahtijeva šira znanja. Moraju biti psiholozi, sociolozi, lobisti i stilisti, kritičari, urednici i novinari…
Iztok Verdnik je dodao kako sve struke imaju slične probleme, ali smatra da je rješenje u tome da se naprave kriteriji u struci – tko jest, a tko nije.
Najveći je problem i u tome to što su svi članovi društva neaktivni – ništa ne rade, osim što kukaju da uprava ništa ne radi.
Certificiranje osoba koje se bave odnosima s javnošću
Aleksandra Kolarić je napomenula kako se u Hrvatskoj trenutno se završava model certificiranja. Ove godine će se pokrenuti i organizacija seminara, dok se certificiranje planira za iduću godinu. Također, želi se ostvariti suradnja s HUP-om kako bi poslodavci uvažili taj certifikat. Navodi kako je riječ je o dugotrajnom procesu, ali smatra da će u roku od pet godina certifikacija postati izuzetno relevantna.
PR i društveni mediji
Iztok Verdnik je priznao kako ne tvita, nije na Facebooku, niti na LinkedInu. Navodi kako razumije ulogu društvenih medija, ali želi tradicionalno gledati ljude u oči i na taj način komunicirati s njima. Istovremeno, Ivan Jakšić je naveo da su kod njih društvene mreže jedan od primarnih alata komunikacije. Aleksandra Kolarić je navela kako cijela uprava HUOJ-a komunicira putem zatvorene Facebook grupe, a na isti se način komunicira s podružnicama. Priznala je kako je i sama pomalo ovisnica o društvenim mrežama.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.