Startup Factory: Kako su prošlogodišnji finalisti preživjeli prvu poduzetničku godinu u Hrvatskoj

I ove godine otvara se nova sezona u Startup Factory, gdje će 5 timova finalista za svoj projekt osigurati 160 tisuća kuna bespovratnih sredstava i osmotjedni program edukacija i mentorstva. Od 16 timova prošle godine, izdvojilo se šest finalista. Startupima Divan.hr, Flow, Hubbig, Modulos, PickUp Solutions i Trakbar dodijeljene su potpore iz fonda, tada vrijednog 100 tisuća eura.

Ove godine je u fond uloženo još 50 tisuća kuna, a najbolji pitch sa Zagreb Connecta (koji vam je, usput rečeno, zajamčen ako ste finalisti) očekuje i dodatnih 60 tisuća kuna.

Prijave za Startup Factory ove godine traju do 12. rujna, detalje o benefitima i uvjetima možete pročitati niže u članku, ali prije toga vas želim upoznati s prošlogodišnjim finalisticama s kojima smo se čuli nakon godinu dana kako bismo provjerili koliko je edukacijski i novčani poticaj imao uspjeha.

Razgovarala sam s direktoricom Hubbiga, Draganom Lipovac koja je kao veteranka u logistici iskoristila znanje i iskustva da digitalizira logističke procese te optimizira praćenje i dostavu tereta. Uz nju, u razgovoru mi se pridružila i Matina Tenžera, jedna od glavnih članica tima i voditeljica promotivnih aktivnosti web stranice Divan.hr, koji je na dobrom putu da postane glavni info-pult o tome što možete raditi u svome mjestu ili gradu.

DiVan korak naprijed – do novog zaposlenika

Naše malo tržište imalo je već nekoliko sličnih rješenja koji u formi kalendara i osnovnih informacija prenose nadolazeća društvena događanja. Tako mi i Matina spominje dobar pokušaj 9PM-a, čija je aplikacija 2012. bila i ispred svog vremena. Ipak, i ozbiljniji pokušaj poznatog portala Idemvan.hr podbacio je zbog “sitnica” poput neresponzivnosti te prenatrpane i svaštarske ponude. No, zanimljivo kako se ni na globalnoj sceni niti jedan servis nije uspio nametnuti kao referenca u tom području, priča Matina:

Ta Facebook broji već treći neuspjeli pokušaj s aplikacijom Local, ranije Events. Za razliku od spomenutih, naše se rješenje ne oslanja isključivo na tehnologiju i ne ograničava samo na prikaz događaja.

Nedostatke svojih prethodnika, Divan je odlučio riješiti sistematičnijim pristupom:

Naš je cilj pružiti kompletno iskustvo, što iziskuje ljude na terenu koji će nadzirati sustav, stvarati sadržaj i dogovarati suradnje kako bi se kroz određene pogodnosti pružila dodana vrijednost korisnicima, a čime bi se s njima ostvarila izravna i personalizirana komunikacija.

Tome su doskočili razvijanjem promotivnih kanala. Naravno, Facebook im se ispostavio kao najbolji, a kako je i Matina već spomenula: dodana vrijednost za korisnike, svakako će im u budućnosti biti okosnica za osvajanje novih korisnika. Primjerice, navodi kako su krajem prošle godine organizirali prvu takvu pogodnost – i to za Novu godinu:

Jedna četveročlana ekipa je tom prilikom osvojila prijevoz od doma do kluba i natrag, premium Uber uslugom. Svako malo radimo nešto slično, no to svako malo treba intenzivirati i pretvoriti u redovitu uslugu jer korisnici takve pogodnosti sve više očekuju.

Međutim, dodatne pogodnosti se oslanjaju na dobre funkcionalnosti, kako weba, tako i aplikacije. Nakon finala Startup Factoryja, DiVan timu, funkcionalnost je uz redizajn izgleda bila jedan od prioriteta razvoja. Osim toga, fokus su usmjerili i na pronalazak kvalitetnih ljudi. U timu ih je trenutačno troje: uz Martinu kao glavnu za stvaranje sadržaja, dogovaranje suradnji te community management, tu su i još dvojica kolega:

Maroje kao pokretač i operativac te logističar zadužen je za ‘tehnikalije’ poput koordinacije programera, hostinga i opreme za rad. Mislav je novi kolega grafički dizajner koji upravo radi na redizajnu weba, newslettera te izradi popratnih vizuala koji DiVan čine – divnim. U procesu smo traženja novinara s voditeljskim afinitetima koji bi bio čovjek s terena, veliki zaljubljenik u audiovizualan sadržaj te spreman stati ispred objektiva.

Eto, kolege, navalite na DiVan.

Hubbig: Hrvatski klijenti su tradicionalni, ali prepoznaju dobro rješenje

Hubbigov poslovni model, za razliku od DiVana, fokusiran je na B2B. Njihovi klijenti su tvrtke koje uvoze i izvoze proizvode, trenutno je to većinom brodskim transportom i uglavnom iz Kine. Ipak, njihovo tržište je hrvatsko. Kako i sami navode, oni su osobe koje su se nagledale nepotrebnog gubljenja vremena u organizaciji prijevoza tereta pa su tako i postali entuzijasti koji žele smanjiti troškove i digitalizirati cijeli proces logistike:

Logistika je vrlo složen proces a mi smo odabrali najteži dio za posložiti. Mi pokušavamo povezati sve sudionike transporta na jedno mjesto, za sada nam dobro ide, međutim ima tu još jako puno posla.

Kako kaže Dragana, vesele se jer su uspjeli riješiti barem prvu verziju tog procesa kroz pomorski zbirni prijevoz:

U svibnju smo launchali prvu verziju HUBBIG-a i moramo se pohvaliti da imamo dosta stalnih klijenata koji svakodnevno koriste HUBBIG sustav za svoje narudžbe.

Alat za praćenje tereta pomaže u pronalaženju tereta svojih korisnika u stvarnom vremenu, a nudi informacije o tome da li trenutačno njihova pošiljka na brodu, u luci ili je već na odredištu. Za sada ovu uslugu nude samo hrvatskim klijentima, no uskoro će ju nuditi i u susjednim državama:

Hrvatski klijenti su još uvijek tradicionalni što se organizacije prijevoza tiče, međutim kada naruče online svoj prijevoz po prvi put, onda se vraćaju na našu platformu što nam je i cilj. Treba nam još vremena da klijenti skuže i ostale prednosti online naručivanja, a i vjerujem da ćemo u stranim državama brže dolaziti do klijenata.

Hubbig trenutno ima troje zaposlenih na puno radno vrijeme, dok su ostatak ekipe vanjski suradnici i savjetnici. Dragana osobno radi prodaju i širenje poslovanja, i to uglavnom face-to-face pristupom. Danijela Kunić vodi cijeli ured, dok je Luka Tadić glavni programer. Za možda “nevoljko” hrvatsko tržište trebalo je osigurati i dobar portfolio svih potrebnih informacija tako da se Hubbig može pohvaliti i s dobrom front-end suradnjom. Naravno, njihov softver je glavni proizvod, a on je zaslužan za optimizaciju poslovnih procesa u logistici, organizaciju protoka dokumenata, praćenje tereta te ponudu transparentnih cijena raznih prijevoznika:

Korisnici mogu usporediti različite opcije temeljene na cijenama, trajanjima prijevoza i prijevoznicima kako bi rezervirali prijevoz pošiljke. Hrvatske tvrtke dobro prihvaćaju naš proizvod i uviđaju prednosti ovoga što nudimo i mi računamo da će nam trebati 6 mjeseci da svakog pojedinačno obučimo.

Mali i mikro poduzetnici: “Pozitivan stav, nemoj biti minus“

Iako su se mali i mikro poduzetnici našli na udaru zbog novih nacrta Zakona o doprinosima, naši startupovci se dobro drže, imaju stabilne projekcije, ali i ambiciozne planove za naprijed. Kako mi i Dragana objašnjava, njima nije cilj dizati plaće, pogotovo ne u prvoj godini. No srećom, poduzetnička zajednica je bila dovoljno glasna da Vlada najavi kako će uzeti u obzir povlačenje novih izmjena pa se nadamo da se nitko neće morati brinuti zbog većih doprinosa u počecima razvoja. Uostalom, ni Matina ne zna kome bi to tada bilo izvedivo:

Oni koji pune taj proračun mogu biti sretni ako si u prvoj godini poslovanja uopće mogu isplatiti minimalac dok ne uspiju uhodati posao i ostvariti nešto više – s naglaskom na to ako uopće uspiju opstati uz uvjete koji vladaju u Hrvatskoj. Prema tome, takav prijedlog smatram potpuno nerealnim i zadnjim čavlom u lijes privatnog poduzetništva, ono malo što ga je ostalo.

Kako zaključuje Matina, a i mnogi komentatori na javnom savjetovanju, onaj tko je to predložio „nema veze sa stvarnošću i realnim tržištem“. Usprkos svemu, ona okreće na pozitivu:

No, da ipak zaključimo razgovor u pozitivnom tonu, mogućnosti koje pružaju ZICER i program Startup Factory, svijetli su primjeri odnosa javnog i privatnog sektora gdje se osluškuju potrebe i mogućnosti mladih poduzetnika, a ne da ih se u startu gazi. Zato svima koji imaju želju uključiti se u startup svijet toplo preporučujem da se aktiviraju i informiraju, a nadam se da ćemo i mi biti svijetli primjer tog programa.

Uistinu jesu primjer, kako DiVan, tako i Hubbig i ostali finalisti – u (ne)poduzetničkoj klimi Hrvatske može se ostati poduzetan. Iako se neće seliti u inozemstvo, Dragana objašnjava da to ne znači da se neće okrenuti stranim tržištima. Tako je i DiVanu prioritet konkretnije se predstaviti zagrebačkoj publici, kroz niz promotivnih aktivnosti koje su zamislili, tek onda širenje na druge veće gradove u državi, a zatim i u regiji. Kada je u pitanju i širenje ponude, poput prodaje karata, u fokusu im je eventualno suradnja s etabliranim sustavima poput Entria i Eventima:

Oni taj posao jako dobro rade i nije nam cilj njima konkurirati, već s njima surađivati. Zanimljivo će biti pratiti razvoj događaja i u tom segmentu jer dolaskom jednostavnih ticketing sustava kao što je primjerice Tickera, a putem kojeg svaki organizator događaja može samostalno prodavati ulaznice bez posredništva spomenutih velikih igrača, značajno se mijenja njihova uloga na tržištu.

Što mladi, ali i iskusniji timovi mogu naučiti u 8 tjedana?

Matina mi objašnjava kako je u pitanju nekoliko razloga:

Ponajprije jer je samom pripremom prijave na natječaj jasno kako se vrijedi izboriti za ulazak u ovakav inkubator, kao i zbog toga što jednom malenom projektu, koji je na svojem početku, puno znači prilika za umrežavanje i sugestije mentora koji su slične dječje bolesti već preboljeli. Tako jedan mladi tim može naučiti gdje je griješio u dosadašnjem razmišljanju, što je esencija pokretanja bilo kakvog startupa: kako pametno postupati s budžetom te vrijedi li i koliko treba uložiti u određene aktivnosti. Nama je najvrjednije bilo spoznati tko smo uistinu, a tko bismo voljeli biti unutar event industrije. Tek nakon nekih spoznaja mogli smo planirati i istraživati kako ostvariti ono najbolje za razvoj projekta.

Dragana također ističe kako im je Startup Factory donio odličan PR i kontakte:

U desetotjednom programu bilo mi je najvrjednije to što sam bila posvećena svom projektu 100 % . Iako imam 11 godina radnog staža i to baš u logistici, ovakav program je svakako bio od pomoći. Preporučila bih svakome tko ima ideju da se ohrabri i prijavi na ovakav program.

Prijaviti se možete još narednih tjedan dana, do 12. rujna na službenim stranicama. Kako sam već spomenula, ove sezone je povećan budžet, ali vas očekuje i dodatna prilika. Naime, finale Startup Factoryja ove godine održat će se na Zagreb Connect konferenciji, 5. prosinca. Na njemu će se predstaviti isključivo Startup Factory timovi (što znači da je Startup Factory zapravo ulaznica startupima na Zagreb Connect). Također, uz bespovratna sredstva, najbolji timovi će dobiti i intenzivnu edukacijsku, mentorsku, promocijsku i infrastrukturnu podršku.

Prijaviti se mogu timovi ili startupovi registrirani u posljednjih 12 mjeseci koji razvijaju visokotehnološka rješenja i okupljaju 3 do 5 punoljetnih članova komplementarnih znanja. Svi projekti koji su prijavljeni, temeljem pravodobno, točno i potpuno ispunjenog prijavnog obrasca, ulaze u proces predselekcije u kojem se prema najviše bodova odabire do 30 najkvalitetnijih i najperspektivnijih projekata. Potom slijedi drugi selekcijski krug – Bootcamp, tu će se od 30 odabranih projekata iz prvog kruga odabrati do 20 najbolje ocijenjenih projekata. Njih dvadeset ulazi u intenzivni osmotjedni predakceleracijski program.

U obzir će se uzeti one prijave koje, koristeći informacijsko-komunikacijsku tehnologiju (ICT) ili ključne razvojne tehnologije (KET), svojom inovativnošću pridonose realizaciji područja definiranih Strategijom pametne specijalizacije Republike Hrvatske (S3). Osim zdravlja i kvalitete života, energije i održivog okoliša, prometa i mobilnosti, sigurnosti te hrane i bio-ekonomije, prijave su otvorene i projektima koji razvijaju rješenja u području turizma, obrazovanja, lifestylea i fintecha.