Nepal: Tehnologija i društvene mreže u službi spasitelja i humanitaraca

(U trenutku dok je autor završavao ovaj tekst, još jedan veliki potres je pogodio Nepal, drugi u dva tjedna).

Prošli sam se put raspisao o sustavnim problemima koja Kina ima s cenzurom i zabranom ulaska poznatih svjetskih servisa i usluga na to ogromno tržište, što je na neki način pokazatelj kako se tehnologija može koristiti za sprječavanje ljudskih prava i sloboda – u ovom slučaju od strane vlade prema žiteljima svoje, ali i drugih zemalja (kad smo kod toga tvrtka FireEye je upravo objavila izvješće koje podosta direktno povezuje, u zadnjih 10 godina izrazito aktivnu, skupinu APT30 s Kinom). 

Ali tehnologija i napredak imaju, naravno, i svojih velikih prednosti – u svakodnevnom životu ali pogotovo i u situacijama izrazite važnosti i hitnoće poput velikih prirodnih, i onih manje prirodnih, nepogoda. 25. travnja strašan je potres pogodio Nepal, s epicentrom nedaleko od glavnog grada Katmandua. U tom enormnom ljudskom stradanju preko 8000 ljudi izgubilo je život, dok su destine tisuća ozlijeđeni, a stotine tisuća su ostali bez krova nad glavom. Humanitarna pomoć i disaster relief postaju ključni nakon takvih nesreća, a svaki izgubljeni sat može značiti na desetine izgubljenih života.

Tehnologija, tehnološki giganti i humanitarna pomoć

I što u svemu tome ima tehnologija i ljudi koji rade u tom sektoru? Osim što velikani poput Googlea, Facebooka i sličnih doniraju velike, iako za njih možda zanemarive, svote novca (Facebook je donirao jednaku svotu novca do dva milijuna dolara za svaku donaciju koja je uplaćena preko ove društvene mreže), imaju svoje prste i kreiranju novih načina u pomaganju. Facebook je nakon razornog potresa i tsunamija u Japanu 2011. godine, a i sada u Nepalu odmah nakon potresa, uveo ‘I’m Safe’ uslugu kojom pomoću klika možete potvrditi da ste na sigurnom. Usluga je korištena preko 7 milijuna puta u nekoliko dana nakon potresa. Google je za Nepal lansirao odmah svoj Person Finder kojim preko interneta ili SMS-a možete poslati informacije ako tražite nekoga ili imate informacije o nekoj od nestalih osoba.

Sveprisutne su i velike baze podataka i informacije dostupne iz raznoraznih izvora pa tako Palantir, poznata softverska i Big Data kompanija, pomaže s nalaženjem efikasnijih načina kako izvlačiti i analizirati korisne i prijeko potrebne podatke iz različitih izvora i prosljeđuje ih partnerima poput Direct Reliefa.

Dronovi i ostali hardver

Osim navedenih pomoći u obliku aplikacija, usluga i načina analiziranja podataka, tu je još i hardver. Tako je NASA proizvela FINDER, uređaj veličine kovčežića, koji može detektirati ima li preživjelih kroz 3 metra ruševina i blata. Uređaj emitira mikrovalove koji mogu detektirati ima li pomaka koji bi mogli biti uzrokovani disanjem ili otkucajima srca unesrećenih. Uređaj je već uspješno korišten u Nepalu.

A u zadnje vrijeme gdje je hardver, tu su i dronovi. Na spomen ovih bespilotnih letjelica u obližnjem se Pakistanu ljudi groze, ali ove puno manje su od velike pomoći u istraživanju nepristupačnih terena u ruralnom Nepalu gdje se pomoću njih snima situacija na terenu, procjenjuje šteta i otkrivaju najbolji način za dostavu pomoći.

Mape ili kako pomoći iz vaše fotelje

Pomoć pružaju svi i kako god tko može. Netko klikne i donira na Facebooku, a netko sjedi satima pred kompjuterom na drugom kraju svijeta i ucrtava ceste, drumove i puteljke Nepala. OpenStreetMap je neprofitna open-source inicijativa, neka vrsta Wikipedije za mape, gdje korisnici, lokalci i praktički bilo tko, bilo gdje u svijetu, mogu iscrtavati mape svijeta. Nakon potresa u Nepalu, preko 4 tisuće korisnika, iz svakog kuta kugle zemaljske, netko po cijele dane, a netko i dovoljnih 10 minuta, prihvatilo je poziv za pomoć i u roku od 48 sati iscrtalo preko 20 tisuća novih kilometara cesta i 110.681 građevinu! Podatke su skidali s pristupačnih satelitskih snimaka i GPS tehnologije i tako doprinijeli stvaranju točnih informacija o pristupačnim cestama, novonastalim puteljcima za uspon na planine i riječnim prijelazima koji su neophodni spasilačkim ekipama i aktivistima na terenu. U cijelu priču uskaču i specijalizirane tvrtke poput Mapboxa.

Budućnost je tu i na neki način je fenomenalna: Bilo da je to činjenica što klikom možete donirati male, ali značajne svote dalekoj, unesrećenoj zemlji na obroncima Himalaja u ovakvim teškim trenucima ili što crtate mape i postajete dio pokreta koji gotovo istovremeno kreće u akciju i s desetina tisuća kilometara udaljenosti pomaže spasiteljima da dođu do unesrećenih.

I usput, preko Facebooka je do sada skupljeno 17 milijuna dolara, a donirati možete uvijek u samo nekoliko klikova.